DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 69 <-- 69 --> PDF |
M. Margaletić: ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA U ODNOSU NA ŠUMU I ... Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 161-169 čin, smjer i brzina širenja onečišćenja. Obim rada, planiranje i upravljanje, također je ovisno o meteorološkim čimbenicima (H rabak-Tumpa i dr. 1996). Za potrebe prostornog planiranja rade se klimatske Studije, koje daju odgovor na pitanje da li je određeni prostor, u odnosu na klimatske karakteristike, pogodan za tu djelatnost. Promjena samo jednog dijela ekosustava uzrokuje promjenu ponašanja cjeline. Poznavanjem vremenskih prilika moguće je to djelovanje smanjiti. Kako je zemljište neophodni sastavni dio biogeocenoze, svaka promjena u njemu odražava se na sastav i produktivnost šumskih biocenoza, na kvalitetu drveta, otpornost sastojine prema vjetru, biljnim bolestima, sposobnost reprodukcije i druge pojave vezane uz život šume. Tlo je različito po nastanku, koherenciji i tvari. Tlo se sastoji od čestica tla, vode u porama te zraka u porama, pa je i po svom nastanku odnosno postanku, nastalo u različito doba razvoja zemljine kore i ne nalazi uvijek na mjestu prvobitnog nastanka. Tlo je smjesa različitih organskih i anorganskih tvari, povezano je ili nepovezano, a može biti različitih kombinacija. Govoreći o klimatskim čimbenicima koji utječu na stvaranje oštećenja, mislimo ponajprije na oborine, vjetar, sunce i ostalo (P i č m a n 1983). Prema temeljnom kamenju različito se očituje pokrivanje praporom. Zahvaljujući tomu što sadrži vapna, ono omogućava dolazak neutrofilnoj do bazofilnoj vegetaciji na starom silikatnom kamenju i na sedimentima siromašnim vapnom, npr. u gorju hrvatskoga međurječja. Neke geološke sile djelovale su od početka kvartara, djelomično čak od mlađega ili srednjega tercijara, više ili manje na temelje tala jugoistočne Europe. To su ponajprije vodeni tokovi koji erodiraju i sedimentiraju te uglavnom u velikim nizinskim pejzažima stvaraju prostrane, promjenjive površine aluvijalnih tala (Ho rvat i dr. 1974). Na cijelome svijetu kameni se materijali ugrađuju pa je iskorištavanje kamenih materijala najveća eksploatacija mineralnih sirovina. Na prostoru Republike Hrvatske postoje prirodni resursi koji omogućavaju eksploataciju i proizvodnju kamenih materijala, ali su ravnomjerno raspoređeni (B u š i ć 1996). Proizvodnja mineralnih sirovina ovisi ponajprije o prirodnim resursima nekog područja, ali i o spletu okolnosti, kao što je prisutnost velikih i stalnih potrošača, tradicija, tehničko-tehnološka opremljenost te zakonska regulativa. Pojavu raznovrsnih zemljišta u prirodi objašnjava nam koncept o genezi zemljišta koji je postavio Dokučajev, osnivač moderne genetičke pedologije (Cirić 1986). Taj koncept zasniva se na postavci daje zemljište proizvod djelovanja pedogenetskih procesa, koji su uvjetovani utjecajem klime, matičnog supstrata, organizama i reljefa, a te čimbenike nazivamo pedogenetskim. Zemljište kao dio ekosustava predstavlja značajnu komponentu čovjekove okoline. Narušavanje ekosus tava kao cjeline dovodi do većeg ili manjeg oštećenja i samog zemljišta, a u ekstremnim slučajevima i do njegovog potpunog uništavanja. Mnoge posljedice narušene i oštećene čovjekove okoline mogu se sanirati, međutim jednom uništeno zemljište izgubljeno je za mnoge generacije, nekad i nepovratno (zemljište na vapnencu). Tako se zemljište pored izloženosti štetnim utjecajima i samo javlja kao čimbenik narušavanja okolne prirode. Zbog toga je zaštita zemljišta jedno od ključnih pitanja zaštite čovjekove okoline. Najvažniji oblici oštećenja zemljišta su: erozija, požari otvorenog prostora, zagađivanje zemljišta industrijskim otpacima, oštećenje zemljišta rudarskim kopovima i drugim građevinskim radovima. Osim oštećenja zemljišta hidrološkim i aerozagađivanjem, zemljište može biti zatrpano deponiranjem čvrstog otpadnog materijala (šljaka, jalovina) ili se potpuno uništava raskopavanjem prilikom površinske eksploatacije šljunka, pijeska i drugog građevinskog materijala (D e-n i c h 1996). Velike površine produktivnog zemljišta nepovratno se gube zbog izgradnje građevinskih objekata, puteva, iskorištavanja mineralnih sirovina u eksploatacijskim poljima i raznih drugih objekata. Teži se da se najproduktivnija zemljišta sačuvaju za biljnu proizvodnju, a manje produktivna iskoriste za izgradnju raznih objekata (Ćirić 1986). Nije uvijek lako ustanoviti da li postoji i koliki je štetni utjecaj na okoliš i prirodu uslijed neke ljudske aktivnosti, posebice tamo gdje su te aktivnosti kompleksne i visoke tehničke razine. Jedna od takvih aktivnosti je rudarstvo. Ono je nezaobilazno u današnjem razvoju ljudskog roda, a na njemu je sve veći pritisak društva, opravdano, a često i neopravdano, zbog utjecaja na okoliš (Vuj ec 1996). Svako eksploatacijsko polje sa stajališta zaštite okoliša ima svoje specifičnosti koje se rješavaju kroz Studiju utjecaja na okoliš, koja se obvezno izrađuje na temelju Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš ("Narodne novine", broj 59/00). Priroda tehnoloških procesa je takva da se utjecaji na okoliš u tijeku rada relativno jednostavno rješavaju tehnološkim rješenjima, pa u većini slučajeva glavni problem ostaje rekultivacija površine nakon zatvaranja eksploatacijskog polja, odnosno nakon završetka iskorištavanja mineralnih sirovina. Da bi se u budućnosti izbjegli štetni utjecaji na šumu, odnosno šumsko zemljište, pri iskorištavanju mineralnih sirovina treba osigurati provođenje niza zakona, odnosno poštivati pozitivne zakonske odredbe Zakona o šumama, Zakona o rudarstvu, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o prostornom uređenju, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o vodama, Zakona o gradnji. Nažalost, nepreciznosti pojedinih odredaba, neusklađenosti zakona, nesnalaženje u procedurama sve češće u praksi nepotrebno otežavaju ishođenje zakonskih rješenja. 163 |