DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 77 <-- 77 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3 4. CXXVII (2003), 171-176 UDK 630* 432 POŽARI OTVORENOG PROSTORA OTOKA I PRIOBALJA SLUČAJNOST ILI LOGIČAN SLIJED DOGAĐANJA?" FIRES ON OPEN SPACES, ISLANDS AND THE LITTORAL AN ACCIDENT OR A LOGICAL SEQUENCE OF EVENTS Jakov NODILO* SAŽETAK: Zadnjih desetljeća svjedoci smo masovnog odlaska stanovništva s otoka, a u priobalju iz zaleđa u gradove i u turistička mjesta. Vinogradi, maslinici i doći postaju zapuštene poljoprivredne površine, mjesta najčešćeg izbijanja i najbržeg širenja požara otvorenog prostora. Nepostojanje sustavnog osposobljavanja gasitelja požara otvorenog prostora u eumediteranu velik je problem, jer se često i vrhunski profesionalci iz unutrašnjosti teško snalaze kod gašenja u takvim uvjetima. Šumarska struka se zapostavlja, često i marginalizira pripredlaganju preventivnih mjera zaštite od požara otvorenog prostora, a posebice kod gašenja. U stožerima za zapovijedanje gašenjem požara otvorenog prostora skoro da i nema inženjera šumarstva, već se njihova uloga uglavnom svodi na poslove procjene šteta. Ključne riječi: raseljavanje domicilnog stanovništva, nedovoljna osposobljenost i opremljenost gasitelja, zaobilaženje šumarske struke. 1. UVOD - Introduction Svake godine svjedoci smo brojnih požara na otocidanima i tjednima bore se s vatrenom stihijom. Požari ma i priobalju, nerijetko i s razmjerima elementarne su često prioritet i čelnim ljudima države. Pitanje, je li nepogode. Na stotine profesionalnih i dragovoljnih vatomu razlog samo splet nesretnih okolnosti uslijed protrogasaca, pripadnika vojske i lokalnog stanovništva, mjena klime ili je to očekivana pojava koja se uz prauz angažiranje skupih vatrogasnih sredstava i opreme, vilan pristup može znatno ublažiti. 2. OSNOVNI RAZLOZI UČESTALOSTI POŽARA OTVORENOG PROSTORA NA OTOCIMA I PRIOBALJU Basic reasons for the growing frequency of fires on open spaces on islands and the littoral Razmotrimo osnovne razloge nastanka i veličine Prestaje obrada vinograda, maslinika, polja, dolaca, požara na ovim prostorima: a na napuštene i zapuštene površine prodire najprije li 2. 1. Zadnjih desetljeća dolazi do masovnog odlavadna, a potom i šumska vegetacija, u prvom redu ska mlađeg stanovništva s otoka, a u priobalju iz zalealepski bor. Na ovim površinama izbija najveći broj đa u gradove i u turistička mjesta uz more, te više nema požara otvorenog prostora i na njima se požar daleko onih koji su prvi, odmah po dojavi pristupali gašenju. najbrže širi. Ono malo preostalih žitelja, uglavnom visoke starosne dobi, ali i mladi kad dođu u kratkotrajni posjet, nisu u mogućnosti obrađivati ni manje površine, pa pribje * Jakov Nodilo, dipl. ing. šum. Javna ustanova Nacionalni park "Mljet" gavaju spaljivanju korova stoje česti uzrok požara. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 78 <-- 78 --> PDF |
J. Nodilo: "POŽARI OTVORENOG PROSTORA OTOKA I PRIOBALJA - SLUČAJNOST ILI LOGIČAN ... Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003). 171-176 Pogrešno je mišljenje daje spaljivanje korova i u ljetnjim mjesecima pojava novijeg datuma. To je oduvijek običaj na otocima i priobalju, samo se to nekad radilo pod drugim okolnostima. Na docima koji su okruživali ostale poljoprivredne površine, a koje su graničile sa šumom i šumskim zemljištem, uzgajale su se grahorice: bob, bobica, slanutak, zavrč, poljak i ostalo, a to je sve dozrijevalo i bilo uklanjano s poljoprivrednih površina sredinom lipnja, tako daje ostajao dovoljno širok koridor koji je sprječavao nekontrolirano širenje vatre. Bio je običaj da se nakon prve kiše sabere i uz nadzor spali korov, kako bi se pripremile površine za jesenje radove. Stariji stanovnici koji su i u mladosti vatrom uklanjali korov, najčešće izazivaju požar, a vrlo često postaju i njegove žrtve. Slika 1. Zapušteni dio polja Pomjenta Fig. I Abandoned parts ofa field in Pomjent 2. 2. Ovo područje je turistički vrlo zanimljivo te ima velik broj posjetitelja, posebno u požarno najopasnijem dijelu godine, ljeti. Mnogi posjetitelji ne shvaćaju da tu vladaju druge meteorološke prilike i da je ovdje vegetacija različita od vegetacije njihova kraja, pa pribjegavaju paljenju vatre radi roštiljanja, puše u šumi i slično. 2. 3. Nedovoljno je isticanje opasnosti i štetnih posljedica od požara otvorenog prostora u javnosti, nedovoljna je upućenost domicilnog stanovništva, a posebno posjetitelja. Premalo je promidžbenog materijala i predavanja, posebno po vrtićima i školama, a hvalevrijedna akcija "Mjesec zaštite od požara" je nedostatna. 2. 4. Zanimanje profesionalni vatrogasac je izuzetno zahtjevno i opasno, a loše plaćeno. To je itekako izraženo u godinama uspješnih turističkih sezona, tako da je vrlo mala zainteresiranost mladih za to zanimanje. Opremljenost je nedovoljna, dio opreme je zastarjeo i ne odgovara potrebama. Postoji još jedan veliki problem kojemu se ne posvećuje dovoljno pozornosti: gašenje požara otvorenog prostora u unutrašnjosti i gašenje požara na otocima i Slika 2. Gusta šuma alepskog bora Fig. 2 Dense forests of Aleppo pine priobalju ima kudikamo više različitosti nego sličnosti, pa se i vrhunski profesionalci iz unutrašnjosti nerjetko teško snalaze kod gašenja požara na otocima i priobalju. 2. 5. Dragovoljno vatrogastvo na otocima i priobalju u zadnje vrijeme je u velikim problemima, dosta često na granici postojanja. Razloga je više: mali broj mladih ljudi, a i sve manja zainteresiranost, nedovoljna opremljenost i zastarjela oprema, a nemogućnost nabave nove. 2. 6. Zapovijedanje gašenjem požara često se povjerava nekompetentnim osobama, izabranim na temelju funkcije na kojoj se trenutno nalaze, a ne na temelju stručnosti, tako da zbog loših procjena bezazleni požari često prijeđu u katastrofalne. 2. 7. Šumarska struka koja je često najpozvanija za rješavanje ovih problema, posebice kada je riječ o šumi i šumskom zemljištu, nedovoljno je zastupljena, a često i marginalizirana u preventivi, a osobito kod gašenja požara otvorenog prostora, tako da se njena uloga uglavnom svodi samo na procjenu šteta. Nerjetko se događa da se ne prizna procjena koju rade šumari, već procjenu napravi netko drugi koji samo navede cijenu gašenja i štetu na izgorjelom drvu, tako daje naslika 3. Turistički zanimljiv prostor Fig. 3 Areas interesting for tourism |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 79 <-- 79 --> PDF |
J. Nodilo: "POŽARI OTVORENOG PROSTORA OTOKA I PRIOBALJA - SLUČAJNOST ILI LOGIČAN ... Šumarski lisl br. 3-4. CXXVII (2003). 171-176 vedena cijena ponekad i mnogostruko niža od stvarne. Kao primjer možemo uzeti prvu polovicu kolovoza 1998. godine kada su u isto vrijeme na području Dubrovačko- neretvanske županije danima harala četiri katastrofalna požara: Korčula, Lastovo, Pelješac i Konavle, a u nijednom stožeru za zapovjedanje gašenjem tih požara nije se našlo mjesta ni za jednog od 12 inženjera šumarstva koji žive i rade na području ove županije. 2.8. Nabavka vatrogasne opreme, tehnike i sredstava za preventivu i gašenje požara otvorenih prostora iziskuje velika financijska sredstva, pa su mnoge vatrogasne postrojbe nedovoljno opremljene, a oprema je često zastarjela. Uz to, poneki kod nabavke nove opreme ne vode dovoljno računa o djelotvornosti te opreme za navedene prilike, pa kupljena skupa oprema nije dovoljno iskorištena, a ponekad ne služi svrsi. 2. 9. Dostupnost mnogih ugroženih površina zbog malog je broja i dužine, a često i lošeg rasporeda protupožarnih prometnica, izuzetno teška. 2. 10. Gašenje požara otvorenog prostora iziskuje velike psihofizičke napore, pa i najmanji propust ljudi zaduženih za zapovijedanje gašenjem i potrebnom logistikom, može vrlo negativno utjecati na moral gasitelja i uspješnost gašenja. Nepravodobna i neravnomjerna dostava hrane i bezalkoholnih pića ili zakašnjela zamjena umornih gasitelja, često su uzroci ponovnog aktiviranja već lokaliziranih požara. Ako analiziramo požare većih razmjera, neće biti malo onih u kojima ćemo pronaći ove propuste. 2. 11. Zakoni koji reguliraju ovo područje u nekim segmentima su nedorečeni, a rad inspekcijskih službi i sudstva zbog dugotrajnosti rješavanja pojedinih slučajeva često je nedjelotvoran. 3. PRIJEDLOG MJERA ZA SPRJEČAVANJE NASTAJANJA POŽARA OTVORENOG PROSTORA TE USPJEŠNO GAŠENJE AKO DO NJEGA DOĐE Proposal of measures for the prevention of fires in open spaces and their successful control when they occur 3. 1. Zadržavanje preostalih stanovnika na otocima i priobalju te osiguravanje uvjeta za početak povratka odseljenih ili njihovih potomaka, jedan je od prioriteta, jer je to preduvjet za naseljavanje onih zainteresiranih koji ne vuku korijene iz tog kraja, a to znači da će uvijek imati potrebne snage za gašenje požara neposredno nakon nastanka. Kao primjer može se navesti gašenje požara koji je izbio 19. kolovoza 1999. godine u predjelu iznad Babinih Kuća na Mljetu, u oko 120 godina staroj sastojini alepskog bora, s jakom podstojnom etažom makije u kojoj su od vrsta prevladavale tršlja, zelenika, veliki vrijes, somina i šmrijek. Dežurni motritelj s motrionice Montokuc je u 16,32 sati dojavio o požaru na navedenom mjestu. Domicilno stanovništvo i djelatnici Nacionalnog parka "Mljet" odmah su pristupili gašenju i požar je lokaliziran dvadesetak minuta nakon dojave. Šteta je bila neznatna, izgorjela je samo makija na površini od 0,022 ha, jer je sprječeno širenje vatre u krošnje borova. Specijalna vatrogasna postrojba koja je helikopterom prebačena u rekordnom vremenu iz Splita, stigla je na mjesto već ugašenog požara u 18,10 sati. Možemo samo nagađati kolika bi bila izgorjela površina i šteta da nije bilo domicilnog stanovništva i djelatnika NP "Mljet", već daje navedena postrojba prva započela s gašenjem. 3. 2. Stvaranje pozitivnog odnosa prema vegetaciji kako kod domicilnog stanovništva, tako i kod posjetitelja, a posebno kod djece, izuzetno je važno za zaštitu od požara otvorenog prostora. Nerijetko čujemo da navedene šume i šumska zemljišta ne vrijede ništa, da od njih nema nikakve materijalne koristi pa je često i odnos prema istima u skladu s takvim razmišljanjima. Samo stalna cjelogodišnja promidžba; razna predavanja, edukacija djece svih uzrasta, plakati, razne znanstveno- popularne i turističke brošure, natjecanja i kvizovi, a posebno promidžba putem elektronskih medija, najdjelotvorniji su način za prevladavanje navedenih zabluda. Fig. 4 Observation post Montokuc |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 80 <-- 80 --> PDF |
J. Nodilo: "POŽARI OTVORENOG PROSTORA OTOKA 1 PRIOBALJA - SLUČAJNOST ILI LOGIČAN ... Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 171-176 3. 3. Izobrazba stručnjaka, u prvom redu šumara, za definiranje i provođenje preventivnih mjera te zapovijedanje gašenjem u slučaju požara otvorenog prostora. Nedopustivo je da se tako specifični i važni poslovi često povjeravaju laicima. 3. 4. Gašenje požara otvorenog prostora na otocima i priobalju, posebice u gustim sastojinama isprepletenim tetivikom i kozokrvinom, uz velike napore djeluje i zastrašujuće, posebno za gasitelje koji nisu navikli na gašenje u takvim uvjetima. Zbog toga bi trebalo tijekom jeseni, zime i proljeća potencijalne gasitelje iz unutrašnjosti osposobljavati za djelovanje u takvim uvjetima, kako bi što pripremljeniji dočekali ljeto. 3. 5. Iznaći načine za osposobljavanje što većeg broja dragovoljnih vatrogasaca iz redova domicilnog stanovništva, posebice mladih muškaraca. Dragovoljne vatrogasce nakon kvalitetne obuke sve više izjednačivati i u pravima s profesionalnim vatrogascima. U dogovoru s Ministarstvom obrane, što prije dio vojnih obveznika u pričuvi osposobiti i rasporediti u pričuvne postrojbe za gašenje požara otvorenog pros- Slika 6. Vatrogasna oprema; cisterna i cijevi Fig. 6 Fire fighters ´equipment, a tank and water hoses tora, s ciljem da ponajprije djeluju na području stalnog boravka. 3. 6. Zakonom prisiliti neodgovorne koji još uvijek nisu izradili kvalitetne procjene ugroženosti od požara i planove gašenja da to naprave u najkraćem roku, te da se kroz navedene dokumente precizno odredi uloga svih koji su se dužni uključiti u preventivu i gašenje Slika 7. Šumski protupožarni put Fig. 5 Firefighters in action Fig. 7 Forest fire line (Svefoto: M. Nodilo) 174 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 81 <-- 81 --> PDF |
J. Nodilo: "POŽARI OTVORENOG PROSTORA OTOKA I PRIOBALJA SLUČAJNOST ILI LOGIČAN Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 171-176 (MUP, MORH, MPŠ, Hrvatske šume, Hrvatska vatrogasna zajednica, Državni hidrometeorološki zavod, tijela lokalne uprave i samouprave ...). Vrlo je važno da svi gradovi i općine što prije izrade navedene procjene, jer je to preduvjet za kvalitetnu zaštitu od izbijanja požara na zapuštenim poljoprivrednim zemljištima koja graniče sa šumama i šumskim zemljištem. 3. 7. Održavanje i podizanje kvalitete postojećih protupožarnih prometnica i izrada novih koje će biti sukladne prijedlozima Procjene ugroženosti od požara, bitan je čimbenik uspješnosti. Naročito skrbiti o tome da što veći broj novoizgrađenih protupožarnih prometnica bude provozan za vatrogasna vozila. 3. 8. Nabavka protupožarne tehnike i opreme zahtijeva izdvajanje znatnih materijalnih sredstava, pa treba voditi računa o najprikladnijoj tehnici i opremi za navedeno područje. 3. 9. Osposobljavanje ljudstva za kvalitetno motrenje i ophodarenje uz mogućnost trenutne dojave. Od svih sredstava veze, najkvalitetnija i najjeftinija je radio-veza. Mobitele izbjegavati zbog česte nedjelotvornosti, jer su zbog prenatrpanosti mreže u određenim dijelovima dana nedostupni. Uz to, kod prijenosa poruka mobitelom sužen je broj onih koji tu poruku ili zapovjed primaju neposredno, dok kod radio-veze, po ruke ili zapovjedi primaju svi koji su na određenoj frekvenciji, što olakšava komuniciranje. 3. 10. Izuzetno je važno, posebno na područjima udaljenim od mjesta sjedišta profesionalnih vatrogasnih postrojbi, da se unaprijed zna tko je zapovjednik gašenja, a tko njegov zamjenik odnosno pomoćnik. Zapovjedništvo je potrebno odrediti i zbog toga da se zna tko može do dolaska nadležnog vatrogasnog zapovjednika pozivati u pripomoć dodatno ljudstvo, zrakoplove i drugo. 3. 11. Unaprijed odrediti ljude zadužene za ravnomjernu dostavu bezalkoholnih pića (po mogućnosti mineralne vode) i hrane na požarište te za organiziranje zamjene umornih gasitelja. Posebice voditi računa o tome da se s dostavom bezalkoholnih pića mora započeti najkasnije sat nakon početka gašenja, da se na požarište ne smije dostavljati lako pokvarljiva hrana i da bi trebalo kod gašenja požara po danu gasitelje mijenjati nakon najviše šest sati, jer zbog velikih vrućina učinak njihova rada opada, a postoji i veća mogućnost povreda. Također je vrlo važno da u svakoj grupi gasitelja ima netko tko dobro poznaje teren. 3. 12. Zakonski regulirati problem požara otvorenog prostora i omogućiti provođenje zakonskih sankcija. Voditi računa o tome da djelotvornost sankcije najviše ovisi o brzini njezinog provođenja. 4. ZAKLJUČAK Conclusion Umjesto zaključka biti će naveden primjer pučinskog otoka Mljeta, koji unatoč slaboj naseljenosti (ispod 10 stanovnika/km:) i nepovoljnoj starosnoj strukturi stanovništva (prosječna starosna dob je preko 50 godina) još uvijek odolijeva katastrofalnim požarima. U razdoblju 1980 - 2002. na Mljetu je bilo 90 poža ra otvorenog prostora: - 3 1 požar u Nacionalnom parku i 59 požara na ostalom dijelu Mljeta. Tablica 1. - Table 1 Broj požara - The number of fires Izgorjela površina (ha) -Burnt area (ha) Prosječno izgorjela površina (ha) Verage of burnt area (ha) Prosječna izgorjela površina po požaru iznosila je : - na cijelom Mljetu-11,757 ha, - u Nacionalnom parku - 0,668 ha, - na području izvan Nacionanog parka - 17,584 ha. Zapovjednik kod gašenja najvećeg broja tih požara bio je inženjer šumarstva. Nacionalni park National park 31 20,708 0,668 Izvan NP Cijeli Mljet Outside the NP Whole Mljet 59 90 1037,456 1058,164 17,584 11,757 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 82 <-- 82 --> PDF |
J. Nodilo: "POŽARI OTVORENOG PROSTORA OTOKA I PRIOBALJA - SLUČAJNOST ILI LOGIČAN Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 171-176 Tablica 2. Table 2 Broj požara Izgorjela površina (ha) Izgorjela površina po požaru (ha) The number of fires Burnt area (ha) Burned area per fire (ha) Ukupno -Total 59 1037,456 17,584 Požari preko 100 ha Burned area above 100 ha 3 873,000 281,000 Požari ispod 100 ha Burned area above 100 ha 56 164,456 2,937 5. LITERATURA - References Dimitrov,T. , V. Jurčec : Šumski požari i vremenZakon o vatrogastvu, N.N. 106/99. ske prilike na Jadranu u 1989. i 1990. godini, Zakon o zaštiti od požara N.N.58/93. Šumarski list br. 10-12/91. Zakon o šumama N.N. 52/92. Grupa autora: Osnove zaštite šuma od požara, Centar Zakon o zaštiti prirode N.N. 30/94. za informacije i publicitet, Zagreb, 1987. Pravilnik o uređivanju šuma N.N. 11/97. Nodilo, J., J. Bilandžija: Požari otvorenog pro stora, Simpozij: Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, otok Mljet 4. - 10. rujna 1995. SUMMARY: We have witnesses of mass migrations from islands, and a coast areas from hinterland, to towns. Vineyards, olive-groves and fields had become run-downs and places where the open fires mostly started and fastest spread. Training fire-fighters for open areas of eumediterranean is very big problem. Top-grade professionals have many difficulties with managing in conditions of open fires. Forester professionals is set a side and marginalized in proposing prevention standards and specially at time offigting with forest fires. In fire-fighting headquarters usually there is no any of forestry. They only assess a damage. |