DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 81 <-- 81 --> PDF |
J. Nodilo: "POŽARI OTVORENOG PROSTORA OTOKA I PRIOBALJA SLUČAJNOST ILI LOGIČAN Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 171-176 (MUP, MORH, MPŠ, Hrvatske šume, Hrvatska vatrogasna zajednica, Državni hidrometeorološki zavod, tijela lokalne uprave i samouprave ...). Vrlo je važno da svi gradovi i općine što prije izrade navedene procjene, jer je to preduvjet za kvalitetnu zaštitu od izbijanja požara na zapuštenim poljoprivrednim zemljištima koja graniče sa šumama i šumskim zemljištem. 3. 7. Održavanje i podizanje kvalitete postojećih protupožarnih prometnica i izrada novih koje će biti sukladne prijedlozima Procjene ugroženosti od požara, bitan je čimbenik uspješnosti. Naročito skrbiti o tome da što veći broj novoizgrađenih protupožarnih prometnica bude provozan za vatrogasna vozila. 3. 8. Nabavka protupožarne tehnike i opreme zahtijeva izdvajanje znatnih materijalnih sredstava, pa treba voditi računa o najprikladnijoj tehnici i opremi za navedeno područje. 3. 9. Osposobljavanje ljudstva za kvalitetno motrenje i ophodarenje uz mogućnost trenutne dojave. Od svih sredstava veze, najkvalitetnija i najjeftinija je radio-veza. Mobitele izbjegavati zbog česte nedjelotvornosti, jer su zbog prenatrpanosti mreže u određenim dijelovima dana nedostupni. Uz to, kod prijenosa poruka mobitelom sužen je broj onih koji tu poruku ili zapovjed primaju neposredno, dok kod radio-veze, po ruke ili zapovjedi primaju svi koji su na određenoj frekvenciji, što olakšava komuniciranje. 3. 10. Izuzetno je važno, posebno na područjima udaljenim od mjesta sjedišta profesionalnih vatrogasnih postrojbi, da se unaprijed zna tko je zapovjednik gašenja, a tko njegov zamjenik odnosno pomoćnik. Zapovjedništvo je potrebno odrediti i zbog toga da se zna tko može do dolaska nadležnog vatrogasnog zapovjednika pozivati u pripomoć dodatno ljudstvo, zrakoplove i drugo. 3. 11. Unaprijed odrediti ljude zadužene za ravnomjernu dostavu bezalkoholnih pića (po mogućnosti mineralne vode) i hrane na požarište te za organiziranje zamjene umornih gasitelja. Posebice voditi računa o tome da se s dostavom bezalkoholnih pića mora započeti najkasnije sat nakon početka gašenja, da se na požarište ne smije dostavljati lako pokvarljiva hrana i da bi trebalo kod gašenja požara po danu gasitelje mijenjati nakon najviše šest sati, jer zbog velikih vrućina učinak njihova rada opada, a postoji i veća mogućnost povreda. Također je vrlo važno da u svakoj grupi gasitelja ima netko tko dobro poznaje teren. 3. 12. Zakonski regulirati problem požara otvorenog prostora i omogućiti provođenje zakonskih sankcija. Voditi računa o tome da djelotvornost sankcije najviše ovisi o brzini njezinog provođenja. 4. ZAKLJUČAK Conclusion Umjesto zaključka biti će naveden primjer pučinskog otoka Mljeta, koji unatoč slaboj naseljenosti (ispod 10 stanovnika/km:) i nepovoljnoj starosnoj strukturi stanovništva (prosječna starosna dob je preko 50 godina) još uvijek odolijeva katastrofalnim požarima. U razdoblju 1980 - 2002. na Mljetu je bilo 90 poža ra otvorenog prostora: - 3 1 požar u Nacionalnom parku i 59 požara na ostalom dijelu Mljeta. Tablica 1. - Table 1 Broj požara - The number of fires Izgorjela površina (ha) -Burnt area (ha) Prosječno izgorjela površina (ha) Verage of burnt area (ha) Prosječna izgorjela površina po požaru iznosila je : - na cijelom Mljetu-11,757 ha, - u Nacionalnom parku - 0,668 ha, - na području izvan Nacionanog parka - 17,584 ha. Zapovjednik kod gašenja najvećeg broja tih požara bio je inženjer šumarstva. Nacionalni park National park 31 20,708 0,668 Izvan NP Cijeli Mljet Outside the NP Whole Mljet 59 90 1037,456 1058,164 17,584 11,757 |