DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 83     <-- 83 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


NEODRŽIVI


Održivi razvoj, postala je krilatica, dapače, središnji
politički izazov 21. stoljeća. Kada bi uistinu htjeli
obrazložiti složenicu trajno održivi razvoj, onda bi ju
preveli kao takav razvoj koji podmiruje današnje potrebe
bez okrnjivanja budućih generacija u zadovoljavanju
njihovih potreba. Dakako da taj politički koncept
obuhvaća gospodarske, društvene (socijalne), kulturne
i ekološke pojave i sadržaje.


Aktualni svjetski razvojni procesi koji su na sceni,
nespojivi su s održivim razvojem i sposobnošću građenja
budućnosti, oni su najčešće bliže razaranju nego
uspostavi ravnoteže. Eko-socijalno-tržišno gospodarstvo,
kao pretpostavka, vjerojatno je jedini budući
okvir koji nam dopušta održivost i sposobnost za budućnost
na ovome planetu. Naši su razvojno-gospodarski
ciljevi u pravilu najavljeni od političara, no
onda svi moramo znati da ih ostvarivati mogu samo
stručnjaci. No tu ne prestaje igra s opasnošću. Nedostaje
li stručnjacima moral, onda se opasnost od posljedica
značajno i ozbiljno uvećava.


Možda vrijeme u kojemu živimo možemo nazvati
vremenom u kojem se svaka vrlina i poštenje ismijava,
no pravičan i nepotkupljiv sudac biti će, i već jest priroda,
ona nikad ne laže, ne kaže jedno, a mudrost
drugo.


Čemu i zašto takav uvod i ove misli?
Izgradnjom nekoliko sustava hidroelektrana s akumulacijama,
dovodnim, odvodnim kanalima i drugim
infrastrukturnim objektima na rijeci Dravi (HE Varaždin,
HE Čakovec i HE Dubrava), izdvojeno je preko
2000 ha šumskih površina, eliminirane su poplave ili
ukratko, vrlo izbiljno je poremećena ekološka ravnote-


Akumulacija Donja Dubrava


RAZVOJ


ža prirodnih ritskih šuma u kojima dominiraju vrbe i
topole. Njihov opstanak i razvoj vezan je uz rijeku,
njen tok, vodostaj, ritam poplava i posebno režim podzemnih
voda.


Izostanak bilo kakvih rezultata na podizanju i obnovi
šuma nakon izgradnje hidroelektrana i pripadajućih
akumulacijskih jezera, u tada novim, mahom stepskim
uvjetima, rezultirao je 4. lipnja 1992. velikim
skupom znanstvenika Šumarskog fakulteta, Šumarskog
instituta i brojnih stručnjaka "Hrvatskih šuma".
Iz zaključaka toga vrijednog i odgovornog skupa, citirat
ću samo neke.


Jasno određenje iz točke 6. glasi: Buduće osnove
gospodarenja moraju biti temeljene na znanstvenim
istraživanjima.


U točci 7. precizno je određena zadaća: Na cijeloj
površini uz Dravu nastaviti znanstvena istraživanja
tijekom idućih pet godina, a za to vrijeme osnovu
šumskouzgojnih radova na obnovi staviti u fazu
mirovanja, odnosno do momenta dok ta istraživanja
neće dati odgovor na problematiku obnove
šuma g.j. "Varaždinske podravske šume", kao i
ostale tri gospodarske jedinice uz Dravu.


I ono što se točkom 12. ocjenjuje nužnim: Povećati
suradnju Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta
i "Hrvatskih šuma".


Uzalud smo već tada tražili i prizivali racionalne arbitre
u institucijama države, znajući da svaki zahvat u
prostoru mora biti multidisciplinarno verificiran, kao i
to, da samo otvoreni i argumentirani dijalog može uroditi
dobrim. Svaka isključivost i ignoriranje drugih
struka ostavlja neizlječive i preskupe posljedice. Ostaje
otvoreno pitanje odgovornosti.


Danas, jedanaest godina kasnije, ništa se ozbiljno u
pogledu sanacije stanja u šumskim ekosustavima nije
dogodilo. Varaždinska Podravina i Međimurje sa šumovitošću
ispod 10 %, svjedoče umiranje i preostalih


4.295 ha šuma.
Šumarska je znanost i struka u svakom ondašnjem
dijalogu i polemici s energetičarima oko ugroženosti
posebno rijetkih i lijepih šumskih ekosustava ritskih
šuma nerijetko bila prozivana protivnikom razvoja, da
bi sada svi zajedno bili svjedoci propadanja posljednjeg
ekološkog uporišta ovog izrazito razvijenog kraja
Hrvatske.
U nacionalnom pogledu nije prihvatljivo stanje u
kojemu se te šumske površine propisom prepuštaju




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 84     <-- 84 -->        PDF

178




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Pregledna karta područja




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 86     <-- 86 -->        PDF

"prirodnoj sukcesiji", dok realno, svakome tko iole
pozna šumsku vegetaciju mora biti jasno da to što vidi
nije život, nego umiranje. Ono malo površina koje su
uz akumulacijska jezera rastom razine podzemnih voda
možda i dobro prošle, nije vrijedno spomena.


Tužna je činjenica da najveći dio bivših šuma nije
više u stanju zadovoljiti ni proizvodnju minimalnih
općih dobara, tako nužnih ovome kraju. Zato predlažem
hitno, ozbiljno i dugoročno angažiranje znanosti,
operative i resornih ministarstava na sanaciji ovoga
stanja šumskih ekosustava u Međimurju, bez iluzija
kako će se obrat situacije dogoditi u kratkom vremenu.
Ono što mora biti misao vodilja, je neodrživost postojećeg
stanja.


Sada se ovo naziva šumom


Važno je također navesti kako je usporavanje vodene
struje pri "biološkom minimumu" toka Drave, uz
smanjene količine vode, stvorilo uvjete za pojačanu sedimentaciju
onečišćenja u mirnim vodama rukavaca i
mikrouvala, posebice tijekom povlačenja poplava, ali i
u akumulacijskim jezerima. Voda je tu definitivno dominantan
ekološki čimbenik koji je u životu održavao
sastojine bijele vrbe, bijele i crne topole, bijele johe,
crne johe, hrasta lužnjaka i drugih vrsta. Djelomično ili
totalno sušenje i propadanje ovih ritskih šuma prate
promjene u strukturi šumskih sastojina, regresija u staništu,
kao i formiranju i vrsti novih sastojina te njihovoj
obnovi.


U sredini kakva je Međimurje i područje Varaždina,
prioritet dobivaju općekorisne funkcije šuma sa zadatkom
očuvanja ovog osnovnog ekološkog uporišta, nezamjenjivog
nositelja biodiverziteta i bogatstva genofonda,
izrazito važne klimatske povoljnosti, estetskorekreacijskih
vrijednosti i ukupne kakvoće okoliša.
Zbog tih razloga, znanstvena šumarska i druga ekološka
istraživanja stanja i promjena u ovom dijelu pridravskih
šuma, njihovo ugrađivanje u programe gospodarenja,
predstavljaju najsvrhovitiju potporu njihovom
očuvanju, obnovi, zaštiti, ali i našem opstanku na


Posljednji ostaci ritske šume bijele topole


ovim prostorima. Čvrsto sam uvjeren kako ovo svjedočanstvo
može i mora biti uporištem za zaustavljanje
svih postojećih ali i novih ideja o izgradnji hidroelektrana
na rijeci Dravi.


Zbog svega toga, predlažem odgovornu multidisciplinarnu
akciju, jer smo učincima koji su rezultirali
ovakvim stanjem šumskih ekosustava izazvanih izgradnjom
triju hidroelektrana na rijeci Dravi zapravo
učinili "neodrživi razvoj".


Tomislav Starčević