DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 86 <-- 86 --> PDF |
"prirodnoj sukcesiji", dok realno, svakome tko iole pozna šumsku vegetaciju mora biti jasno da to što vidi nije život, nego umiranje. Ono malo površina koje su uz akumulacijska jezera rastom razine podzemnih voda možda i dobro prošle, nije vrijedno spomena. Tužna je činjenica da najveći dio bivših šuma nije više u stanju zadovoljiti ni proizvodnju minimalnih općih dobara, tako nužnih ovome kraju. Zato predlažem hitno, ozbiljno i dugoročno angažiranje znanosti, operative i resornih ministarstava na sanaciji ovoga stanja šumskih ekosustava u Međimurju, bez iluzija kako će se obrat situacije dogoditi u kratkom vremenu. Ono što mora biti misao vodilja, je neodrživost postojećeg stanja. Sada se ovo naziva šumom Važno je također navesti kako je usporavanje vodene struje pri "biološkom minimumu" toka Drave, uz smanjene količine vode, stvorilo uvjete za pojačanu sedimentaciju onečišćenja u mirnim vodama rukavaca i mikrouvala, posebice tijekom povlačenja poplava, ali i u akumulacijskim jezerima. Voda je tu definitivno dominantan ekološki čimbenik koji je u životu održavao sastojine bijele vrbe, bijele i crne topole, bijele johe, crne johe, hrasta lužnjaka i drugih vrsta. Djelomično ili totalno sušenje i propadanje ovih ritskih šuma prate promjene u strukturi šumskih sastojina, regresija u staništu, kao i formiranju i vrsti novih sastojina te njihovoj obnovi. U sredini kakva je Međimurje i područje Varaždina, prioritet dobivaju općekorisne funkcije šuma sa zadatkom očuvanja ovog osnovnog ekološkog uporišta, nezamjenjivog nositelja biodiverziteta i bogatstva genofonda, izrazito važne klimatske povoljnosti, estetskorekreacijskih vrijednosti i ukupne kakvoće okoliša. Zbog tih razloga, znanstvena šumarska i druga ekološka istraživanja stanja i promjena u ovom dijelu pridravskih šuma, njihovo ugrađivanje u programe gospodarenja, predstavljaju najsvrhovitiju potporu njihovom očuvanju, obnovi, zaštiti, ali i našem opstanku na Posljednji ostaci ritske šume bijele topole ovim prostorima. Čvrsto sam uvjeren kako ovo svjedočanstvo može i mora biti uporištem za zaustavljanje svih postojećih ali i novih ideja o izgradnji hidroelektrana na rijeci Dravi. Zbog svega toga, predlažem odgovornu multidisciplinarnu akciju, jer smo učincima koji su rezultirali ovakvim stanjem šumskih ekosustava izazvanih izgradnjom triju hidroelektrana na rijeci Dravi zapravo učinili "neodrživi razvoj". Tomislav Starčević |