DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Na predstavljanju u Varaždinu (3. 10. 2002) o knjizi
iije govorila članica Uredništva Blaženka Kulić, dipl.
ing. šumarstva, samostalna stručna suradnica za šumarstvo
i lovstvo Upravnog odjela za gospodarski razvoj
u Primorsko-goranskoj županiji, koji je uz Lovački
iisavez Primorsko-goranske županije suizdavač knjige.


j


Na promociji u Rijeci ova se knjiga prvotne naklade
(500 primjeraka) mogla dobiti bez naknade. Kako je interes
za ovo djelce premašio očekivanja nakladnika (posebne
narudžbe uslijedile su od " Hrvatskih šuma", Veleučilišta
u Karlovcu, Hrvatskog lovačkog saveza i dr.),
Lovački savez PGŽ-a dao je tiskati još 1000 primjerakaidrugog nepromijenjenog izdanja, pa se ono danas može
naručiti i kod izdavača (Rijeka, Račkoga 1) i u HLS-u\
(Zagreb, Nazorova 63).


Knjiga "Smeđi medvjed u Primorsko-goranskoj županiji"
podijeljena je u 15 poglavlja: Uvod (jedna stra


j


nica), Sistematska pripadnost (1), Rasprostranjenost i
brojnost (4), Status, lov i gospodarenje (14), Izgled i
iigrada tijela (3), Stanište, izračun boniteta i kapacitet (4),
,,
Prehrana i štete (5), Način života i ponašanje (2), Razmnožavanje
i razvoj (4), Životni vijek i utvrđivanja starosti
(1), Neprijatelji i bolesti (1), Kako se ponašati u\
staništu medvjeda (4), Trofeje medvjeda -obrada, ocjenjivanje
i vrednovanja (7), Medvjed u karikaturi (1) i
iiKorištena literatura (2).


Prepuna je originalnih, osobito brižljivo skupljanih1podataka, vlastitom rukom snimljenih fotografija i tabličnih
prikaza. Uspoređujući je s drugim djelima slične:
tematike na hrvatskom i drugim jezicima, stječe se zaključak
daje to tek kvalitetan scenarij za lijepu, debeluxknjigu o medvjedima ovog malog dijela Europe; držimo3dakle "fige" Frkoviću, medvjedu i debeloj knjizi.


Da ne bude opći dojam ipak preblistav, treba postaviti
pitanje -ne samo kolegi Frkoviću. Koliko je realno3na temelju propisanog načina bonitiranja ("Stručne upute..."
su zapravo upute, ne propis) doći do broja od 4 grla
aamedvjeda na 10 000 ha, odnosno 150 grla za cijeli Gorski
kotar (uzevši dakako u obračun lovno-produktivne2površine) i time se potpuno približiti brojci koja je i
iislužbena procjena lovoovlaštenika. Jesu li obje stranesdo svog rezultata došle zaista neovisno jedna o drugoj?
??
Nije prihvatljiv odgovor: nema druge metode.


Treba dodati i da su neposredni komentari nazočnih
stručnjaka na predstavljanju knjige u Rijeci bili da je
moguće da medvjeda u Primorsko-goranskoj županiji
ima znatno više, budući da u razmatranje nisu uzete u
obzir velike površine primorskih padina, danas gotovo
bez stalne ljudske prisutnosti i djelatnosti, te potpuno
promijenjene slike obraslosti vegetacijom. Medvjedi
koji u tim predjelima danas stalno žive, gotovo da se
mogu nazvati "urbanim" medvjedima, s obzirom na
njihovu privrženost kontejnerima za otpad, pri čemu se
stječe navika na ljudski miris i polako topi plahost od
najvećeg neprijatelja. Vjerojatno su upravo takvi medvjedi
povremeni posjetitelji ili stalni gosti na otoku
Krku.


Nije na odmet priopćiti i mišljenja nekih stručnjaka,
da je prirast veći od deklariranog. Možda je ovo bila
prilika da se ustvrdi, uz obilje novih saznanja, da dolazi
do spoznaje postojanja sve većih zagonetki u prirodi.


Propuštena je prilika prikaza periodičnog uroda
šumskih vrsta teškog sjemenja, kao što nije dan ni prikaz
količine izložene hrane u lovištima, ne samo posebno
za medvjeda, već i kukuruza za divlje svinje, koji se
uglavnom izlaže cijele godine. Da li i koliko to utječe na
njegov način života, kretanje, zimski san? Dobro bi došao
i prikaz spola i dobi izlučenih medvjeda. Manjkaju i
informacije daje u posljednjih 15-tak godina zabilježeno
više incidentnih situacija (izvan Gorskog kotara), između
Nacionalnog parka Plitvička jezera i Ribnice u susjednoj
Sloveniji, uključujući i dva smrtna slučaja.


No, kako rekosmo u uvodu, za autora i stručnjaka
kao što je Alojzije Frković, knjižica "Smeđi medvjed u
Primorsko-goranskoj županiji" neka bude samo prvi
korak do prave knjige i monografije o medvjedu u Hrvatskoj,
koja će svojim kompletnim sadržajem biti jedan
od naših "europskih ključeva".


Na kraju istaknimo još i to da su, uz zagrebački
"Lovački vjesnik" (broj 5/2002, str. 25) kraće prikaze o
knjizi donijeli: ljubljanski "Lovec" (7-8/2002., str.
374-375), sarajevski "Lovački list" (58/2002., str. 33),
splitska "Dobra kob" (6/2002., str. 10-11), časopis
"Veterinarska stanica" (2/2002., str. 91) i "Priroda"
(11/2002., str. 47).


Željko Štahan


MONTI E BOSCHI


(Talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu
na šume i planinski okoliš)


Iz broja 6 studeni-prosinac 2002. izdvajamo: U uvodnom članku časopisa, autor Ervedo Giordano
(član znanstvenog odbora časopisa) daje osvrt
Ervedo Giordano: Završila je Međunarodna gona
Međunarodnu godinu planina koju je proklamirala
dina planina skupština UN i čija se završna sjednica održala od 28.