DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 92 <-- 92 --> PDF |
informativni geografski sustav (GIS) Office 97 (MS Word, MS Excel, MS Access) - Erdas Imagine 8,4. Glavni elementi koji dovode do mogućnosti razvoja požara mogu se grupirati u statičke i dinamičke čimbenike. Statički su vezani za teritorij i ne mijenjaju se značajnije. To su: ekspozicija, nagib terena, vegetacija (koja ima cikličke promjene) i sva infrastruktura (ceste, mostovi, naselja itd.). Dinamički (praktički meteorološki ) čimbenici su podložni promjenama u realnom razdoblju promatranja, a to su: temperatura, oborine, vlažnost zraka te smjer i jačina vjetra. Nakon analiza svih raspoloživih podataka (Državna zajednica šumarstva 2000. g.) proizlazi daje glavni uzrok požaru najčešće ljudskog porijekla i to s namjerom ili bez namjere, te da prirodni uzroci predstavljaju zanemarive uzroke požara. Ako se pode od te predpostavke, potrebno je istraživanja usmjeriti prema odnosu ljudske aktivnosti i prirodnog okoliša, posebice razvoju i udaljenosti cestovnih mreža i urbanih središta. Raspored požara u razdoblju od 1984. do 1999. g. potvrđuje da su oni najučestaliji unutar pojasa od 300 m od ceste i 1000 m od urbaniziranih središta. Iz analiza tih podataka izvučeni su razredi opasnosti od požara i napravljene karte infrastrukturalne opasnosti. Pored toga, obrađeni su utjecaji temperature i oborina na učestalost požara. Postoji izravna korelacija između povećanja temperature i povećanja broja požara te obratna situacija, povećanje oborina i manji broj požara. Visoke temperature i mala vlažnost povećavaju zapaljivost biomase. Na kraju autor zaključuje da požari predstavljaju važan čimbenik za park Maremma, ali i za ostali dio Italije, a njegovi uzroci uglavnom su vezani za ljudsku aktivnost. Zbog toga se različiti parametri ne mogu uzeti u obzir na isti način, i potrebno je unijeti model "težine" uzroka i promatrati ih odvojeno, kako bi se dobili što vjerodostojniji podaci. Giuseppe C. Lozzia, Ivo E. Rigamonti: Ips acuminatus Gyll. Štetnik na bijelom boru Mnogi fitofagi koriste uvjete stresa u kojima se nađu stabla nakon nepovoljnih klimatskih događanja ili premale brige za njihove ekološke potrebe te prouzročuju značajna oštećenja. Tijekom 2001. godine u Valtellini (južna Italija) uočen je ozbiljan napad kukaca, s uočljivim oštećenjima na stablima bijelog bora (Pinus silvestris). Radilo se o stotinjak žarišta u pojasu od 20-ak kilometara. Napad je obuhvatio stabla raznodobne visoke šume, na nad morskoj visini između 800 i 1400 m. Već prethodnih godina uočena su manja žarišta, ali su štete bile vidljive tek u ljeto 2001. g kada su krošnje mnogih stabala bora intenzivno pocrvenile. Poslije toga uslijedilo je uginuće mnogih stabala. S najvećom vjerojatnošću glavni uzrok treba tražiti u klimatskim poremećajima uzrokovanim velikom sušom, koja je stabla na plitkim tlima bez kapaciteta zadržavanja vode dovela u uvjete stresa. Na ovako fiziološki oslabljena stabla uslijedio je napad potkornjaka. Obaranjem zaraženih stabala identificirani su karakteristični hodnici (materinski i larvalni) te bijelo-smeđa izvrtina, i na kraju odrasli imago insekta Ips acuminatus, malog potkornjaka koji je inače široko rasprostranjen u cijeloj Italiji, ali ne predstavlja opasnog primarnog štetnika. Ovaj je štetnik inače tipična vrsta hladnijih zona (Skandinavija, Rusija i Sibir), a u mediteranskim područjima ograničen je na planinske zone. Odrasli je insekt dužine 2,2 do 2,5 mm, a ženke su malo veće. Smeđe su boje sa tamnijom glavom i protoraksom, koji su zajedno veličine ostalog dijela tijela. Spolovi se razlikuju po formi zubi, jer kod muškog donji zub ima dvije točke, a kod ženke samo jednu. Larva je bez nogu, bijela, sa smeđom glavom veličine 2,5 do 3,5 mm, dok je kukuljica neznatno manja. Insekt obično ima jednu generaciju, ali u povoljnim uvjetima i dvije. Rojenje počinje u travnju ili svibnju uz temperaturu veću od 18 °C i relativnu vlagu manju od 50 %. Stabla najprije zaposjednu muški primjerci, i to na dijelovima s tanjom korom (grane ili viši dijelovi debla). Nakon nekog vremena priključuju se ženke pri- Slika 1. Žarište napada insekta Ips acuminatus |