DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 93     <-- 93 -->        PDF

vučene feromonom kojega izlučuju mužjaci. Nakon
parenja svaka ženka počinje kopati u bjelici linearne
hodnike dužine do 40 cm (u prosjeku 15 cm). Ženka
odloži 20-ak jaja u posebne nasuprotne niše u malim
razmacima, tako da ženka može napustiti hodnik i ponoviti
proces još do tri puta. Larvalni hodnici su kratki
(do 2,5 cm). Razvoj larva traje 35 do 40 dana, nakon
čega se larva zakukulji. Ta faza traje 10 do 15 dana.
Novi odrasli kukci ostaju u sustavu hodnika 10 do 20
dana, hraneći se do spolne zrelosti. Nakon toga napuštaju
stabla i uz povoljne uvjete daju drugu generaciju
koja završava u listopadu.


Napadnuta stabla ne pokazuju odmah nazočnost insekta,
već se nakon nekoliko tjedana može uočiti obilna
bijelo smeđa grizotina. Nakon nekog vremena hodnici
oštrozubog borovog potkornjaka smanjuju kapacitet
protoka sokova, što dovodi do promjena na stablima:
grane se savijaju prema dolje, krošnja se počinje
crveniti, stabla se suše i zatim ugibaju. Ovom doprinose
i gljive roda Ophiostoma kojima se inficijraju hodnici
koje je napravio potkornjak, tako daje protok biljnih
sokova potpuno onemogućen.


Izravni napadi na potpuno zdrava stabla vrlo su rijetki
i događaju se izuzetno samo u vrlo gustom sklopu.


U svrhu obrane može se koristiti širok broj antagonista
koji kao predatori mogu doprinijeti sporijem napredovanju
potkornjaka. Herard iMercadier (1996. u


Francuskoj) navode popis od 35 vrsta insekata važnih
predatora potkornjaka. Neki od njih uništavaju jajašca i
larve, a neki i odrasle insekte. Mnogo su važnije preventivne
mjere koje se sastoje u brzom eliminiranju
oštećenih stabala i granja. Velike količine drvne mase
koja nije izvučena iz šume ili pravovremeno okorana,
najčešći su uzrok povećane opasnosti od napada potkornjaka.
U preventivnoj praksi potrebno je uništiti zaražena
stabla i grane u intervalu između kraja rojenja i sazrijevanja
kukaca tj. između lipnja i srpnja te rujna i listopada
(druga generacija). U alternativi se mogu upotrijebiti
lovna stabla koja moraju biti pravovremeno izložena
(travanj i kolovoz). Stabla trebaju biti okresana i
stavljena u blizinu žarišta napada prošle godine. Ako je
moguće, trebali bi biti lokalizirani na mjesta gdje nema
drugih borova koji bi mogli biti napadnuti od insekata iz
neposredne okoline. Lovna stabla tretiraju se sa piretroidima
(p.e. deltametrin) za neposrednu eliminaciju
insekata, ili pak lovna stabla nakon infekcije trebaju biti
udaljena i uništena. Ovaj način omogućava dosta uspješnu
borbu protiv razvoja populacije potkornjaka.


S obzirom da na tržištu još nisu raspoloživi specijalni
feromoni, lovna stabla omogućuju optimalne
uvjete za monitoring ciklusa razvoja potkornjaka i nazočnost
njegovih prirodnih neprijatelja.


Gherardo Chirici, Piermaria Corona, Marco
Marchetti, Davide Travagl i n i, Ugo Wolf: Model
procjene fizičke povoljnosti terena za realizaciju
podizanja plantaža domaćeg oraha i duglazije u južnoj
Italiji


Za planiranje investicija u podizanju kultura šumskih
vrsta potrebna je korektna procjena kvalitete terena
za predviđenu vrstu.


U ovom članku autori su prikazali model klasifikacije
terena (s ekološkog stajališta) kao potencijalno
stanište za domaći orah (Juglans regia L) i duglaziju
(Pseudotsuga menziesii Mirb) u Basilicati, Calabriji i
Campagni.


Metodologija se bazira na odrednicama FAO-a iz
1976. g. (land suitability, land capability), procjenom
prikladnosti izvjesne zone za određenu uporabu tla.
Ova je metoda već korisno primijenjena u šumskom
sektoru , a studija se temelji na primjeni te metode uz
pomoć analize više kriterija s "nejasnom logikom"
(fuzzy logic) u okolišu (geographic formation sistem).


S obzirom da se u ovoj studiji geografskog informativnog
sustava (GIS) radi o fizičkoj prikladnosti terena,
nisu uzeti u obzir socijal-ekonomski čimbenici
koji često mogu biti od velike važnosti.


U analizi prikladnosti terena ključno mjesto imaju
ambijentalni čimbenici, jer njihovo međusobno djelovanje
izravno utječe na prikladnost terena za određenu
uporabu.