DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Teškoće u procjeni proizlaze iz nedostatka informacija
oko utjecaja, koje različiti čimbenici imaju prema
prilagodbi i produktivnosti vrsta koje se istražuju.


U cilju procjene prikladnosti terena za ove dvije vrste,
uzeti su u razmatranje sljedeći čimbenici za okoliš:


srednje godišnje minimalne temperature,


broj mjeseci sa srednjom temperaturom većom od


10 °C,


prosječne godišnje temperature,


srednja temperatura najhladnijeg mjeseca,


srednja temperatura najtoplijeg mjeseca te


nagib, tlo i udaljenost od obale.


Osim čisto ekoloških čimbenika, glavnu ulogu nesumnjivo
imaju mogućnosti izvođenja naknadnih kulturnih
radova (nagib i pogodnost terena).


Relativne vrijednosti svakog čimbenika za okoliš
zajedno su zbrojeni za svako područje po linearnokombiniranoj
metodi. Izračunate su srednje vrijednosti
i standardne devijacije. Po konačnim rezultatima postotak
površine prikladne za plantažiranje oraha ispada:
za Basilicatu 1,8 % od ukupne površine regije, za Calabriju
4,1 % i za Campagnu 6,5 %.


Za duglaziju ovi podaci iznose: za Basilicatu 1,6 %,
za Calabriju 4,3 % i za Campagnu 2,9 %.


U svakom slučaju ova istraživanja daju samo informativni
i orjentacijski prilog na bazi raspoloživih podataka, a
operativna logika nalaže istraživanje mnogo više detalja
koji su potrebni za planiranje konkretnih aktivnosti.


Slika 3. Prorez trupca česmine


Roberto Zanu11ini, Guido Boe11o, Paolo Cielo,
Corrado Cremonini: Uporaba drva crnike
(Quercus ilex L.) u proizvodnji modernih proizvoda


U ovom članku autori su prezentirali nove prijedloge
oko uporabe drveta crnike koji do sada nisu bili tradicionalni.
Na bazi fizičko-mehaničkih svojstava ovoga
drveta procijenjena je mogućnost da se prilikom
proizvodnje ogrijevnog drveta izdvoje kvalitetniji
trupci, te da se bez posebnih ulaganja u zanatskoj proizvodnji
prorezom i sekcioniranjem pokuša ustanoviti


uporabna vrijednost drveta i prikladni proizvodi. Drvo
crnike ima veliku tvrdoću, svijetlu boju i na prvi pogled
sliči drvetu ostalih hrastova. Zbog toga se smatralo
prikladnim da se od njega izrađuju elementi podova i
masivnih ploča, jer učestalost pogrešaka ne omogućuje
proizvodnju elemenata većih dimenzija.


Pokusima u proizvodnji i laboratoriju došlo se do
prve procjene mogućnosti izrade raznih vrsta podova
koji su najčešće u uporabi:


podovi od listona s perom i utorom, debljine 17 do
22 mm, širine 60 do 140 mm i dužine 470 do 1000
mm, koji se na podlogu pričvršćuju čavlima u utor i
podlogu


lamelparket, napravljen od hoblanih lamela debljine
8 do 12 mm, širine 35 do 70 mm i dužine od 190
do 420 mm, sa donjim rubovima lagano iskošenim
zbog učinkovitijeg ljepljenja na podlogu


-
mozaik, sastavljen od malih spojenih pločica koje
su sastavljene od sitnih lamela pričvršćenih na fleksibilnu
podlogu radi mogućnosti slaganja u raznim
geometrijskim oblicima.
Tako dobivene ploče ljepe se na podlogu.
U novije vrijeme sve se više proizvodi pod od parketa
"prefinito", koji nalazi sve veću primjenu umjesto
tradicionalnog masivnog parketa.
Po normativu UNI8131 "prefinito" je definiran kao:
jedan ili više elemenata sastavljenih od slojeva različitog
materijala, s vanjskim slojem od masivnog drveta
odgovarajuće tvrdoće i izgleda, koji je izbrušen i završno
lakiran u procesu proizvodnje. Mogu se lijepo spajati
u razne oblike. Ovaj parket proizvodi se u više
dimenzija, raznih debljina i broja slojeva.


Ploče od masivnog drveta nalaze sve veću primjenu
u unutarnjem opremanju objekata. Te se ploče dobivaju
tehnikom ljepljenja lamela drveta i njihovom površinskom
obradom. Na taj način dobiju se ploče visoke
estetske vrijednosti u raznim dimenzijama. Prednost
ove tehnologije je da se od oblovine lošije kvalitete
može dobiti konačni proizvod visoke vrijednosti. Te
ploče mogu biti sastavljene od elemenata iste dužine
(širinsko ljepljenje) ili od kraćih elemenata koji su međusobno
spojeni.


Primjenjuju se ljepila s otpornošću na različite
utjecaje.


S obzirom da piljenice hrasta crnike obiluju raznim
greškama, proizvodnja elemenata velikih dimenzija
nije moguća. Pokusi vršeni u zanatskom pogonu s količinom
od 26 trupaca prosječne debljine od 29 cm i
dužine 2 do 6 m, ukupne kubature 6,9 kubika, dali su
prve orjentacijske podatke o mogućnosti uporabe drva
česmine u industrijskoj preradi.


Kako drvo česmine obiluje greškama, iskorištenje
je vrlo nisko. Dobiveni proizvodi nisu visoke kvalitete