DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Slika 4. Lamele za izradu parketa (prefinito - 2.klasa)


već su uglavnom u kategoriji "rustik". Glavne greške
sastoje se u mnogobrojnim, često ispadajućim kvrgama,
pukotinama i strukturalnim deformacijama. Osim
toga, ovo drvo pokazuje veliku nervozu što uzrokuje
naknadne probleme prilikom postavljanja parketa te
kod izrade masivnih ploča.


Prorez trupaca i izrada elemenata raznih namjena
zahtijeva uporabu posebno priređenih pila i alata radi
velike tvrdoće drveta. Općenito uzevši, drvo crnike nije


Slika 5. Lamele koje ne zadovoljavaju radi strukture i ispadajućih
kvrga


prikladno za širu industrijsku primjenu, već se eventualno
kvalitetniji trupci mogu izdvojiti prilikom izrade
ogrijeva i preraditi u zanatskoj preradi. Kako je potrošnja
za ogrijevom sve veća, a i cijena za preradu višeg
stupnja, treba odabrati samo najkvalitetnije trupce.


Ovaj pokus zbog relativno malog uzorka nije mogao
dati potpuni uvid u mogućnost prerade česmine, ali primijenjena
metodologija u daljnjim istraživanjima daje
mogućnosti procjene i kod ostalih vrsta drveta.


L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA


(časopis o ekonomskim i tehničkimn odnosima izdanje
talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze)


Iz broja 5 rujan-listopad 2002. g. izdvajamo:


Proslava 51. godišnijice talijanske Akademije šumarskih
znanosti - izlaganje predsjednika o aktivnostima
Akademije.


Proslava 51. godišnjice održana je 14. lipnja 2002.
u palači Medici Riccardi u nazočnosti mnogobrojnih
autoriteta znanstvenog i društvenog života.


O aktivnosti Akademije u proteklom razdoblju govorio
je predsjednik prof. Fiorenzo M anc ini, od kojih
dio navodimo:


18. svibnja na inauguraciji 50.godišnjice održao je
prof. Augusto M a r i n e 11 i izlaganje na temu: uloga
šuma u razvoju planinskih zona.
28. svibnja u Rimu u okviru projekta "Nove metodologije
u gospodarenju šumskim kompleksima
južne Italije" organiziranje seminar s prikazom dijela
dostignutih rezultata projekta.
8. lipnja u Akademiji je prezentirano izdanje "Šumske
kulture" autora Roberta Ivi e r c u r i a i Gianfranca
M i notte.
17. listopada održanje kongres na temu "Gospodarenje
zelenim gradskim i prigradskim površinama".
od 4.-7. prosinca organizirana je na sveučilištu u
Palermu konferencija IUFRO "Collecting and analysing
information for sustainable forest management
and biodiversity monitoring whit special reference
to mediterranean ecosystems".




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 96     <-- 96 -->        PDF

18. prosinca održan je u Firenzi zaključni kongres
projekta "nove metodologije za gospodarenje šumskim
sustavima južne Italije".
Akademija je također bila pokrovitelj mnogim manifestacijama,
kao na primjer "Nacionalni kongres o
kestenu", održan u Marradi u listopadu.


Također su održana dva izlaganja: 7. ožujka na temu
"Novosti u novom šumskom zakonu" i 21. ožujka
"Šumsko planiranje u Venetu".


14. svibnja organizirana je manifestacija u suradnji
s Društvom inženjera šumarstva na temu "Aktivnosti u
šumarstvu u sklopu plana ruralnog razvoja".
U daljnjem izlaganju profesor IVI an čini informirao
je o izdavačkoj aktivnosti. Časopis L´ Italia forestale
e montana izlazio je redovito, a isto tako su tiskani


48. i 49./50. tom Anala koji se odnose na 1999. i
2000./2001. g, izdane su tri monografije: Istraživanje o
hrastovim šumama provincije Firenze, Prijedlog šumskog
zakona i Povijest i šumski resursi. U pripremi se
nalazi izdanje "Panjače Italije" autora Orazia Ciancia i
Susanne Nocentini.
Na kraju svog izlaganja profesor Mancin i je iznio
svoje osobno razmišljanje o planinama te o promjenama
koje su nastupile u posljednjih 50-ak godina
zbog napuštanja poljoprivrednih aktivnosti u planinskim
zonama. Također je govorio o izgradnji infrastrukture
(cesta, plinovoda, električnih i telefonskih
vodova) koja sve intenzivnije presjeca i zarobljava planinska
prostranstva. U očuvanju stabilnosti prirodnih
resursa planinskih zona potrebna je velika mudrost i
veliko znanje te kolektivni rad kvalificiranih radnih
grupa, bile su završne riječi profesora Mancinija.


Luigi M a s u 11 i: Učešće faune u strukturi i dinamici
šumskih ekosustava


U ovome članku autor je prikazao odnose koji vladaju
u šumskim ekosustavima. Baza solidnih proučavanja
temelji se na trajnom istraživanju međusobnih
odnosa biljnog i životinjskog svijeta, koji su nerazdvojni
čimbenici ekoloških procesa.


Autor u članku navodi brojne primjere međusobnih
odnosa biljnog i životinjskog svijeta. Ti međusobni
utjecaji često su odlučujući za opstanak pojedine vrste,
ali isto tako često su uzrok uništenju pojedinih jedinki,
pa i vrsta.


Navodi primjer Pinus longaevae (bor sličan P aristrata)
iz Bijelih planina Kalifornije, kojeg je 1958. pronašao
Edmund Schulman . Primjerci te vrste stariji
su od 4000. g. i u svom postojanju preživjeli su mnoge
klimatske promjene postglacijalnog perioda, te napade
tisuće generacija raznih vrsta fitofaga. Svoje razmnožavanje
u visokim planinama zahvaljuju američkoj
kreji (Nucifraga columbina Wilson) koja se hrani njihovim
sjemenjem i raznosi ga po okolini.


Isto tako Pinus ceinbra, koji je također dugog vijeka
(pojedini primjerci dozive 700-800 g) razmnožava
se uz pomoć aktivnosti kreja lješkarica (Nucifraga caryocatactes).
Ta ptica iz porodice vrana (Corvidae)
rastavlja češere bora, hrani se sjemenjem, ali također u
spremištu ispod jezika nosi sjemenke za kasniju prehranu.
Mnoge od tih sjemenki prilikom trganja češera
ili nošenja za kasniju prehranu budu izgubljene i tako
omogućuju razmnažanje vrste. Ovdje vidimo uzajamni
interes stabla i ptice, jer teško sjemenje Pinus cembra
predstavlja važnu hranu ove ptice. Bor "skupo plaća"
svoje razmnažanje, jer osim kreje i ostale ptice i mali
sisavci (vjeverice i miševi) od kraja srpnja do listopada
potroše sve češere.


Sojka kreštalica (Garrilus glandarius) također ptica
iz porodice vrana doprinosi rasprostranjenju hrastovih
žireva. Teški žirevi padaju u neposrednu blizinu stabala
gdje ih uzimaju sojke koje se sa njima hrane, spremaju
ih za naknadno hranjenje, raznoseći ih u raznim
smjerovima. Lako je pretpostaviti da se mnogi od tih
žireva izgube ili zaborave, i tako doprinose rasprostranjenju
vrste. Osim žireva hrasta sojke raznose i lješnjake,
bukvicu, sjemenke tise, gloga, jarebike i dr., te tom
svojom aktivnošću doprinose unošenju listača u šume
četinjača. Zbog te svoje uloge sojka je u mnogim zemljama
pod režimom zaštite.


Osim ovih primjera zoohorije autori u ovom članku
opisuju i negativna djelovanja faune na vegetaciju.
Tako na primjer dovode u sumnju opravdanost reintrodukcije
srneće divljači u jelove šume Apenina, jer štete
koje čini ova divljač odgrizanjem vrhova mladih biljaka,
gotovo potpuno onemogućava pomlađivanje jele.
To potvrđuju i iskustva iz Austrije, ali tamo je to možda
opravdano zbog značajnih prihoda od lova.


Posebni osvrt dan je na mnogobrojne štetnike koji
uzrokuju oboljenja i sušenje stabala, kao stoje na primjer
leptir Choristoneuera fumiferana (Clemens), koji
je u razdoblju od 1910. do 1920. g. u Kanadi prouzročio
štete na četinjačama u količini od 50 % nacionalne
drvne mase. Godine 1869. u SAD i Kanadu je iz Europe
unesen gubar (Lymantria dispar) koji je prouzročio
strahovite štete.


Poseban slučaj je unošenje gljive Ophiostoma ulmi
(Schwarc) od strane potkornjaka Scolytus multistriatus
i dr. u stabla brijesta uzrokujući epidemiju koja je gotovo
eliminirala brijest iz šuma umjerenog pojasa.


Ne treba zanemariti ni utjecaj domaće stoke, posebice
ovaca i koza koje su u prošlosti, a također i danas,
od velikog negativnog utjecaja na šumsku vegetaciju.


Autori daju do znanja daje namjera ovoga izlaganja
naglasiti u bitnim elementima vezu koja postoji između
biljnog i životinjskog svijeta u općevažnim životnim
funkcijama.