DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 99 <-- 99 --> PDF |
laje u Sekciji za uređivanje šuma u Novoj Gradiški i u Sisku. Nakon 4 godine provedene u praksi, 1962 god., zapošljava se u Šumarskom institutu u Jastrebarskom, gdje započinje raditi kao rukovoditelj rasadničke proizvodnje, koju dužnost obnaša do 1966. Zatim prelazi a istraživački Odjel za uzgoj i zaštitu šuma. Prvo radi na primjeni herbicida u šumarstvu, a od 1971. kao fitopatolog do odlaska u mirovinu 1994. godine. Tijekom rada na stručnim i znanstvenoistraživačkim zadacima pronalazi mnoga praktična rješenja koja su se primjenjivala u šumarskoj praksi. Dala je dragocjen doprinos primjeni pesticida, s posebnim naglaskom na herbicide i fungicide u šumarstvu. Unaprijedila je fumigaciju tla i supstrata u šumskim rasadnici ma. Rješavala je mnogobrojne probleme iz područja šumarske fitopatologije sa znanstvenog i primijenjenog gledišta. Njen je veliki doprinos u istraživanju gljivičnih uzročnika u sušenju i propadanju pojedinih vrsta šumskog drveća i šumskih ekosustava u Hrvatskoj. Tu treba posebno naglasiti njena istraživanja uzroka sušenja američkog borovca (Pinus strobus L.) u kulturama na području Hrvatske, s posebnim osvrtom na pojavu gljive Verticicladiella procera Kendrick, koja je prvi puta registrirana u nas i u tom dijelu Europe. U vezi s oboljenjem kore pitomog kestena istraživala je varijabilnost gljive Cryphonectria parasitica (Muu.) Barr., uzročnika raka kore pitomog kestena. Utvrdila je postojanje hipovirulentnih sojeva istog patogena, koji zbog svojstva transmisije hipovirulentnog faktora u virulentne sojeve, predstavljaju potencijalnu mogućnost za biološku borbu protiv raka kore pitomog kestena. Dr Marija H al ambe k kao stručnjak, znanstvenik i praktičar bila je vrlo kontaktibilna osoba. Unaprijedila je suradnju s Katedrom za zaštitu šuma, posebno iz područja fitopatologije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu te s mnogobrojnim šumarskim institucijama u svijetu. Održala je velik broj stručnih i znanstvenih predavanja o zaštiti šuma s fitopatološkog gledišta. Bila je sudionik znanstvenih savjetovanja, simpozija, konferencija i kongresa u Hrvatskoj i u inozemstvu. Cijenjeni je znanstvenik u nas i u mnogim stranim zemljama koje je posjećivala i iz kojih su stručnjaci dolazili k nama. Objavila je kao autor ili koautor velik broj stručnih i znanstvenih radova i samostalnih publikacija. Marija Halambek cijenjen je stručnjak i znanstvenik iz područja šumarske fitopatologije, herbologije, zaštite šuma i ekologije. 1 danas je kolegica Halambek aktivna u suradnji s matičnom institucijom Šumarskim institutom u Jastrebarskom. Svi koji ju znamo i koji smo s njom surađivali, imali smo priliku upoznati je i družiti se kao s dobrim čovjekom i kolegicom, s kojom je svaki susret bio obostrano koristan i lijep. Miroslav Harapin |