DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 14 <-- 14 --> PDF |
I. Milković, M. Sua-t-vit. M. Peairević: ULiHlA ŠUMARSTVA U NACIONALNOM i´ROGRAMU ŠlJm;irski list tir. 5 (\ CXXVII ( :0(13), 2 |lJ-229 reakciju, thi ljudsko djelovanje u prirodi ne može biti stihijsko, već duboko promišljeno. Vremenom je sazrijevala spoznaja o svrhovitom gospodarenju vodnim resursima kao jednom od prioritetnih stnU.ških interesa svake zemlje. Voda je jedinstvena prirodna nar koja uvjetuje život i omogućava ljudsku aktivnost. Kao praelement, voda osim l?a, zraka i sunčeva svjetla, odnosno njegove topline, čini bezuvjetnu osnovu za cjelokupan´organski život. Voda i zrak mogu se označiti kao mediji u kojima život dolazi do svog punog izražaja. Voda se na Zemlji giba stalno i pod utjecajem energije Sunca. Svake minute s površine Zemlje (mora, oceana, jezera, mlaka, ledenjaka, tla i biljaka) ispari jedna milijarda tona vode. Voda zauzima 71 % Zemljme površme. Od toga na slanu vodu mora i oceana otpada 97,5 %. Od 2,5 % slatke vode (>9 % je led, 30 % čista podzemna voda, a svega 1 % čine jezera, rijeke, močvare i vlaga u tlu. Slatka je voda prirodno i gospodarsko dobro, životni prostor za biljke i životinje, živežna namirnica, sirovina, transportni medij, izvor ili prenositelj energije, sredstvo koje grije, hladi, pere, čisti, otapa i razrjeduje, prijemnik i otpremnik nečistoće, sredstvo za poljodjelsku i industrijsku proizvodnju, medij za rekreaciju ili kratko rečeno "multifunkcionalni resurs" i kao takav jedna od najvažnijih sastavnica cjelokupnoga života na kopnu. Nedovoljne zalihe zdrave i pitke vode bile su, i ostaju, ograničavajući čimbenik gospodarskog i kulturnog razvoja. Danas je nestašica pitke vode (-^plavog zlata") u mnogim sušnim područjima poprimila katastrofalne razmjere, a u mnogim je semiaridnini zemljama postala predmet političkih razmirica i mogućih oružanih sukoba. Prema podacima UN-a, dvije trećine čovječanstva muči nedostatak pitke vode, a UNESCO procjenjuje kako više od .S milijuna ljudi godišnje u)nire od bolesti uzrokovanih nedostatkom vode, iijezinom onečišćenošću ili lošom kvalitetom. Nije dakle nikakvo čudo, da se danas govori o krizi vodne opskrbe, o regionalnoj nestašici vodnih zaliha, o općoj globalnoj onečišćenosti vode i opadanju kakvoće pitke vode diljem svijeta. Cijeli mz studija nacionalnih i intemacionalnd. ustanova i udruga upozorava na opasnost tog razvoja i predstojeću globalnu krizu. Nizom zakona, odluka, smjernica i preporuka nastoji se spriječiti ili ublažiti postojeće ili predstojeće probleme. Potrošnja vode znači gotovo uvijek onečišćenost vode, promjene njenih prirodnih tokova ili .skupljališta, promjene njenih tlzikalnih, kemijskih ili bioloških svojstava." ´ II. PODJELA SLATKIH VODA Izvori Izvori su mjesta na kojima prirodna podzemna voda trajno ili povremeno izbija na površinu. Nastanak izvora ovisi o različitim čimbenicima kao što su: tektonske pukotine, kontakt propusnih i nepropusnih naslaga na površini i dr. Obzirom na temperaturu vode izvori mogu biti hladm ako je temperatura vode niža od prosječne godišnje tempei-ature kraja u kojem se izvor nalazi i topli L je temperatura "vode viša od prosječne godišnje temperature određenog kraja (toplice). Po porijeklu voda u izvorima može biti vadozna (nastala od atmosferske vode) i juvenilna (ako potječe iz Zemljine unutrašnjosti). U većini slučajeva radi se o vadoznojvodi. " Krški izvori ili vrela pripadaju posebnom tipu izvora, gdje podzemni vodotoci izbijaju na površinu, pa su zbog toga takvi izvori vodom najobilniji. Tekućice Ponekad je teško odrediti granicu između potoka i rijeka, ali u pravilu potokom smatramo tekućice do 5 m širine. Rijeka je prirodni tok vode koja pod utjecajem gravitacije teče u koritu što gaje sama na površini zemlje erodirala. Vodotoke možemo dijeliti prema raznim autorima. Tako je npr. Nussbaum podijelio prema protoku na: potok < 20 mVs rječica 20 - 200 m´/s (|-ott>: Mirna Starčević) (l^oto: Ivana Šarić) |