DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 18 <-- 18 --> PDF |
I. Milkmić, M. StarćuviLi, M. pL:^jrL:vić: I)Ln(l(\ ŠUMARSTVA L] NAC[()^ALNOM l´ROGllAMU Šu.ii^r,l;i list lir. 5- d, CXXVII (JWJ). 2i´)-22´) Vodnogospodarska osnova Hrvatske, Strategija prostornog uređenja Države, Strategija zaštite okoHša, Sumskogospodarska osnova područja i planske osnove razvoja sustava unutarnje plovidbe, međusobno se usklađuju. Vodnogospodarsku osnovu Hrvatske donosi Sabor Republike Hrvatske. Vodnogospodarske osnove i vodnogospodarski planovi slivnih područja Osnovni planski dokument za upravljanje vodama i poboljšanje vodnog sustava na slivnom području je vodnogospodarska osnova slivnog područja ili vodnogospodarski plan slivnog područja. Vodnogospodarska osnova slivnog područja donosi se za slivna područja s osobito složenom problematikom korištenja voda, zaštite voda, uređenja vodotoka i drugih voda,"te zaštite od štetnog djelovanja voda. Za ostala slivna područja donose se vodnogospodarski planovi. Vodnogospodarskim planom slivnog područja utvrđuje se: raspored, zalihe i osobine voda, potrebe za vodom, odgovarajuća tehnička i gospodar.ska rješenja i aktivnosti za upravljanje vodama i poboljšanje stanja voda na slivnom području. Vodnogospodarska osnova slivnog područja i vodnogospodarski plan slivnog područja moraju biti u skladu s Vodiiogospodarskom osnovom Hrvatske. Vodfiogospodarske osnove i vodnogospodarski planovi slivnih područja, program zaštite okoliša, dokumenti prostornog uređenja, osnove i programi za gospodarenje šumama na slivnim podiiičjima, međusobno se usklađuju. Međunarodne konvencije Hrvatska je potpisnica brojnih medimarodnih konvencija koje se odnose tia vodu i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti općenito. Ključni dokumenti za područje voda su: Dublinska načela (Dublin, 1992.) kojima se propisuje gospodarenje vodom na temelju ravnopravnog uključivanja korisnika vodnih resursa i javnosti; Agenda 21 (Rio de .laneiro, 1992.) kao osnovni dokument za implementaciju održivog gospodarenja vodama; Mediten-anean Water Chan (Rome, 1992.); Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.); Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađenja (Barcelona, 1976.) koja je I99.\ modiHeirana u Konvenciju za zaštitu morskog okoliša i obalnog područja Mediterana; Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (SoHja, 1994.); Okvirna direktiva o vodama Europske unije kao najznačajnjii dokument za gospodarenje vodama zemalja EU-a. V. UPRAVLJANJE VODAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Radi obavljanja poslova upravljanja i gospodarenja vodama u Republici Hrvatskoj ustrojena je Državna uprava za vode tijelo državne uprave nadležno za upravljanje vodama i Hwatske vode - pravna osoba za upravljanje vodama. Teritorijalni ustroj Područje Republike Hrvatske se u svrhu upravljanja vodaina dijeli na vodna i slivna područja. Vodna podmčja obuhvaćaju područje jednog ili više slivova glavnih riječnih vodotoka ili njihovih dijelova, koji čine prirodnu liidrografsku cjelinu. Vodna područja su: 1. vodno područje sliva Save; 2. vodno područje slivova Drave i Dunava; 3. vodno područje primorsko-istarskih slivova; 4. vodno područje dalmatinskih slivova. Granice vodnih područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Slivno područje obuhvaća, u okviru vodnog područja, jedan ili više slivova manjih vodotoka za koje se, zbog povezanosti vodne problematike, izgrađenog vodnog sustava i gospodarskih uvjeta osigurava jedinstveno upravljanje vodama. Slivno područje čini teritorijalnu jedi mcu za upravljanje lokalnim vodama. Slivna područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Površinske vode dijele se na vode značajne za Republiku Hrvatsku (državne vode) i na lokalne vode. Popis državnih voda utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Ostale površinske vode smatraju se lokalnim vodama. Osnovne vodnogospodarske djelatnosti Vodoop!»krba Na sustavejavne vodoop.skrbe priključeno je 75 % stanovništva. Stupanj opskrbljenosti vodom po pojedinim područjima RH nije ravnomjeran. Velik broj postojećih vodovodnih sustava već danas una ograničavajuće mogućnosti za vodoopskrbu - bilo kao posljedicu nedostatnih izvorišnih kapaciteta, bilo kao rezultat nepotpune ili neodgovarajuće izgrađenosti vodoopskrbnih objekata. |