DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 24 <-- 24 --> PDF |
PRI:(.1LEDNI t´-I.ANn RI-VIEWS Šumarski lm br. 5 h. CXXVN COOj), 230-125 IZLACiANJE NA SAVJETOVANJU PRESENTATION IN THE SYMPOSIUM UDKfiJ0*2()3 I l!(IJ-i-48 UTJECAJ TEHNIČKIH ZAHVATA U PROSTORU NA NIZINSKE ŠUME THE EFFECTS OF TECHNICAL OPERATIONS IN THE AREA OF LOWLAND FORESTS Branimir PRPIĆ* SAŽETAK: Tehnički, a osobito vodotcimički zahvaii u prostor nizinskih šuma u riječnim doimama, izazivaju promjenu vodnih odnosa u staniMma i propadanee vrsta drveća nizinskih ekosustava. Na promjenu vrlo je osjetljiv hrast iiižnjak fQuercus robiir L ). Prema praćenju oštećenosii hrasta lužnjalprema međunarodnoj metodi ICP Fore.st.s, oko W milijuna m3 .stabala hra.sta lužnjaka značajno je o.šU´čeno, pa se u godišnjim etatima očekuje vrlo velik udjel suhih .´.tabala umanjene tehničke vrijednosti. Kako je hrast lužnjak po udjelu glavna vrsta drveća nizinskth šuma o.sobite gospodarske i ekološke vrijednosti, njegovim .sušenjem nastaju veliki go.spodar.ski gubici i neprocjenjive ekološke štete. Najveći gubici na.staju u .Šumama, ako se projekiiranje inve.stici/e u šimiovitome prostoru - ceste, hidroelekrran,, kanala, nasipa i dr obavi bez dogovora .vy šumarskom strukom, jer su .štete koje na.staju ostvarenjem investicije sa stajališta izgubljene drvne .sirovine goleme, a sastajališta za.štite prirode i okoliša tako velike, da su prakiički neprocjenjive. Sušenja hrasta hdtdaka zbivaju .se u šumama gdje su prethodno obavljeni zahvaii koji su promijenili vodne prilike .staništa To su šuma Kupčina zbog autoceste i kanala Kupa-Kupa, šiuna Kalje i Tiuropoljski lug-zbog kazetiranja šume i kanala Sava-Odra, .šuma Žutica - zbog kazetiranja .šume i onečišćenja najiom. Varaždinske podravske šume, šiuna Repaš i šuma Svibovica utjecaj hidroelekrrana Ormož, Varaždin i Dubrava i dr Dva sada.šnja projekta, čija se izgradnja predviđa u šumovitim područjima nizina. Hidroelektrana Novo Virje s akumulacijskim jezerom dužine 25 km i derivacij.skim kanalom te ploviu kanal Dimav-Sava od Vukovara do Samca (61 km), ozbiljno prijete nizinskim .šumama. Kod navedenih projekata nije .se vodilo računa o kompliciranom hidrološkom su.stavu nizinske šume, te promjenama koje i.sti izazivaju u vodnom režimu. Prema .sadašnjem stanju relevantnih injhntaeija o vodnim pnlikatna utjecanih .šum.skih ekosustava, kako zbog broja tnjertdh mjesta, tako i zbog vremenskih nizova motrenja, ne mogu se dobin mjerodavni podaci o utjecaju građevine i eventualnom .saniranju u .smi.slu održanja povoljnoga vodnog režima za šumu. Preporučuje se ponovno ispitati možebitni utjecaj na šumu navedenih projekata odpovjerenstva kojeg bi izabralo Hrvatsko šumarsko dru.štvo. K Ij u č u e r ij e č i: utjecaj tehničkih zahvata na sušenje hrasta lužnjaka u nizinskim šumama Hrvatske, očuvanje nizinskih šuma dogovorenim prostornim plaidranjem * PTQW dr. se. Braiiiniii- Pipić, HŠD, Zagreb, Trg Mažuriinića 11 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 25 <-- 25 --> PDF |
B. I´rpic: iiT.iI-:cA.! TF:[]N[[´´KIII ZAHVATA U PROSTORII NA NII/INSKh ŠUME šiimiirski list 111-. 5 f.. rxxvi i Cdcj.n. 2.W-:J5 1. UVOD Nizinske šume predstavljaju značajnu gospodarsku i iiL-pmcjenjivu ekološku i socijalnu vrijednost u smislu biološkoga kapitala. lldifikatorska vrsta nizinskih šuma hrvatske Posavine, Podravine i Pokuplja, a djelomično i Podunavlja je hrast lužnjak, koji je zbog učestalouu sušenja stabala sve više ugrožen. Osnovni razlog propadanja lužn,aka je promjena vodnih odnosa u njegovim staništinia: uzrokovana pretežito vodotehničkim zahvatuna. Sa siospodarskog stajališta, osobito je značajna sirovinska uloga hrasta lužnjaka zboti potražnje njegova drva na svjetskom tržištu, kao i činjenice da 8 nv tehničke oblovine osigurava jedno radno mjesto u preradi drva (Sabadi, 1992), što je danas potencijalno preko 20 000 novih radnih tnjesta. Općekorisna uloga nizinskih šuma vrlo je naglašena u hidrologiji i vodozaštiti, a značajna je u klimat skom i protuimisijskom utjecaju, vezivanju uL^ljika i ispuštanju kisika, očuvanju bioraznolikosti i općoj zaštiti prirode te očuvanju genotbnda. Općekorisna uloga je jzolem biološki kapital, koji mnogostruko premašuje vrlo visoku sirovinsko energetskuvrijednostnizinskih šuma (Prpić i dr 1997, Prpić i Jakovac, 1998, Prpić,2001,JurjevićiPosavec,2003). U 2003. godini posvećenoj vodi, potrebito je naišlasiti vodozaštitnu ulogu nizinske šume koja svojim mhhm i živim šumskim tlom pročišćava oborinsku i poplavnu vodu, a koja procjeđivanjem čista i pitka ulazi u vodonosne tijekove podzemnih voda. Nizinska šuma djeluje na čistoću vode znatno izvan svoje površine, što ovisi o vodonosiiim slojeviiTia i gravitaciji. 2. STO JE POTREBNO HRASTU LUŽNJAKU DA BI USPIJEVAO? Najvažniji izravni ekološki čimbenik potreban u fiziološkom procesu transpiracijc i fotosinteze hrasta lužnjaka je voda, koje nema tijekom vci^ciacijskoga razdoblja´dovoljno u oborinama niti jednoga\hjda lužnjakova areala u Hrvatskoj. Hrast lužnjak i ostale 2AK.OKJENJIVANJE HEIASTA LUŽNJAKA U SEMiGLEJU SUME REPAS PEDUNCULATE a^A´TAKES ROOT IN THE SEMKJLEY OF REPAS rOREST 100 200 Kapilarna vada Capillary w^ r 30O Iz Prpić, 2001. vrste šumskoga drveća nizinskih šuma - poljski jasen, crna joha, vrbe i topole trebaju više od 500 mm vode tijekom vet;ctacij.skoga razdoblja samo za transpiraciju. Primjerice, lužnjaku treba za proizvodnju iste količme biomase dva puta više vode nego običnoj bukvi. Njegov koeficijent teanspiracijc iznosi 344, a za bukvu 169 (Kli nio, 1994). Kao dopunsku vodu, lužnjak koristi podzemnu koju je dohvatio korijenjem u sloju tla ovlaženoga kapilarnim usponom (vidi sliku). Močvarna tla nizinskih šuma koja se po svojstvu kapilarnoga uspona između sebe znatno razlikuju, različite su dubine vodonosnih slojeva (aquifera) u kojima se nalazi i kroz koje protječe podzemna voda. Razine podzemnili voda često su različitih dubina u malim površinama istoga lokaliteta, što ukazuje na različitost dubinskoga položaja vodonosnih slojeva. Tako se primjerice srednje niski vodostaji u šumi Spačvi razlikuju u istome lokalitetu i za više m, dok su u nekitn lokalitetima podjednaki (BUl-Bosiit podaci <> poclzeiiuioj vodi I99H Dnavni iudnme,comhšl Osim međusobnih razlika tu je i velik broj prijelaza između pedosistematskih jedmica što nam govori o mnoštv.i staništa i mikrostaništa u odnosu na ™du kao odlučujući ekološki čimbenik u nizini rijeke Gledaiući šumsko drveće rasponi staništa glede vode u okvir ma su:svježe vlažno i mokro Svako od tih stanja staništa i njihove prijelaze pratišumska zajedmea prilagođena u stogodišnjem nizu vodnim prilikama. Granicu staništa dobro pokazuje vitalna i stabilna šumska zajednica, koja je odraz nepromijenjenih vodnih prilika uvjetovanih ponajprije određenom sred |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 26 <-- 26 --> PDF |
B. Prpić: UTJECAI TEHNIC´Km ZAHVATA U PROSTORI.´ NA NIZINSKE ŠUMl njom razinoni i kolebanjem podzemne vode, kapilarnim usponom i položajem aktivne korijenske mrežešumskoga di-veća u ekološkom profilu tla. Kod hrasta lužnjaka bitno je da se iza četrdesete godme njegova života značajmje i trajno ne mijenjajuvodne "prilike u staništu. Star,"|e stablo hrasta lužnjakamože svojim korijenjem pratiti vlažnost tla koja se trajno godišnje spuši´a za 2 3 cm, ali ako se dogodi veće sniženje dolazi do fiziološkoga slabljenja i sušenja stabla, kako je ustanovljeno u šumi Repaš." fiiumrslsi liKI br. S-fi. CXXVII (20():i). 230-235 Pad razine podzemne vode koji izaziva sniženje vlažnoj^a sloja u ekološkom prottliMla većem od 0,5 m obično ima za posljedicu sušenje lužnjakova stabla, a to ´^to se zbiva dođe li do trajnoga povišenja razine podzemne vode i stvaranja barskili prilika u staništu, primjerice pod utjecajem akumulacije hidroelektrane (Vajda, 1949, 1983, Pqiić, 2001). 3. TEHNIČKI ZAHVATI U NIZINSKE PROSTORE I NJIHOVE POSLJEDICE U dvadesetom stoljeću uslijedilo je više tehničkihzahvata u prostore nizinskih šuma Posavine, Podravinei Pokuplja. Podizani su nasipi, kopani kanali, regulirane su rijeke, što je bilo potrebno zbog zaštite naselja, poljodjelskih površina i cesta od poplava. Daljnji razvoj iio.spodarstva zahtijevao je izuradnju infrastrukture(cesle, hidroelektrane,"odvodnja ^groekosustava i dr.). Prvu liodinu, dvije poslije tehničkoiia zahvata u pros- tor, obično nema značajnijih posljedica u nizinskim šu- mama, ali poslije nekoliko godina u utjecanom prostoru zalivata započinje sušenje di^vća i to ponajvišehrasta lužnjaka. Danas smo svjedoci velikih šteta u nizinskim šumama u Hrvatskoj, u šumi Kupčini zbog izgradnje autoceste Zagreb-Karlovac i kanala Ktipa-Kupa, vodotehničkoga zahvata u području posavsko-dubičke ravnikoji je ugrozio šume, lužnjakova i jasenova stabla u ni zinskim šumama na desnom zaobalju rijeke Save između Sunje i Dubice, šume Žutice zbog kazetiranja površine i razlijevanja nafte, šume Kalje i Turopoljskoga luga zbog kazetiranja u lužnjakovmi šumama, ljemmi poplavama onečišćenom vodom i padom razina podzemne vode zbog izgradnje kanala Sava-Odra, Varaždinskih podravskih šuma, šuma Repaša i Svibovice zboti izgradnje hidroelektrana t)rmož, Varaždin i Dubrava (Prpić, 2001). Nisu nabrojeni manji vodotehnički zahvati koji su nepovoljno utjecali na šume, a kojih je puno (odvodnja poljodjelskih površina, ceste bez propusta, ribnjaci i dr.) Prema našim iskustvima svaki tehnički zahvat u prostor koji je promijenio vodne prilike u staništima nizinskih šuma, prouzročio je sušenje hrasta lužnjaka, a nešto manje i drugih vrsta drveća nizinskih šuma. 4. PLANIRANE INVESTICIJE I PREDVIĐENE POSLJEDICE Velika prijetnja nizinskim šumama je možebitnoostvarenje projektirane hidroelektrane Novo Virje iplovnoga kanala Dunav-Sava. Obje investicije pred. stavljaju skupe, ekološki štemc i gospodarski tipimemastodonte, od kojih će prva ugroziti šumu Repaš i ostale šume toga dijela Podravine, a drima najveću cjelovitu šumu hrasta lužnjaka u Europi - Špačvu. Uz šume bit će ugroženi vodeni i agroekosustavi područja zahvata(Prpić, Scletković iTikvić 1997). 5. KAKO OČUVATI NIZINSKE ŠUME PRILIKOM OSTVARENJA ZAHVATA U NJIHOV PROSTOR? Šumarstvo ne želi zaustaviti gospodarski razvoj uprostoru, ali je protiv uništavanja nizinskih šuma s vrlonaglašenom gospodarskom ulogom i praktički neprocjenjivim ekološkim kapitalom prirodnih šuma. Poznato je da postoje hidroelektrane koje koriste ri0m. a da pri tome ne utječu na vodne prilike staništanizinskih šuma. Za navodnjavanje slavonskih njiva ne treba graditineisplativi plovni kanal za što je potrebno osigurati 6milijardi kn, (100 000 kn po tekućem m) koji će ugTO 2m ziti preko 46.000 ha nizinskih šuma i kojim će doteći onečišćena voda Dunava i Save upitna za navodnjavanje. Čistu vodu za navodnjavanje potj-cbno je dovesti gravitacijom iz gorja savsko-dravskoga mcdurječja ili iz podzemnih izvora, i to jeftinim cijevima do njive, vinograda, voćnjaka, staklenika i dr. Potrebno je pristupiti analizi troškova i koristi inve^ i^^i<^ i na osnovi rezultata donijeti zaključak o iijezinoj isplativosti. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 27 <-- 27 --> PDF |
11. Cipić: L´TJhCAJ TEfJNifKIH ZAllVATA U PROSTORU NA NIZINSKE ŠUME Siimmki list br. 5 f), CXXV1I (:U03), 230-235 6. KAKO INVESTITOR OSTVARUJE PLANIRANI ZAHVAT U ŠUMOVITI PROSTOR RJEČNE NIZINE? Iako je šuma u nas zaštićena kao opće dobro od posebnog interesa Države Hrvatske, kroz studiju o utjecaju na okoliš (SUO) odredcnu zakonom, investicijski lobi iironašao je način ostvarenja svojih ciljeva prilikom građevinskoga zahvata u šumoviti prostor koji će oštetiti šume. Investitor je dužan pribaviti studiju o utjecaju na okoliš, pa on bira i plaća izvoditelja, a rezultati studije su redovito u skladu sa željama investitora. Utjecaj lobija je velik, a značajan je i njegov utjecaj na izbor povjerenstva za ocjenu SUO, što u konačnici završava ostvarenjem investicije koja ugožava šume. Zbog konzervativnosti i pomanjkanja osjećaja za očuvanje prirodnoga bogatstva te zaštitne i ekološke uloge šume, projekti isključivo teže što većoj iskoristivosti vodenoga potencijala rijeke, a uz potpuno zanemarivanje vodenih ekosustava i kopnenih ekosustava zaobalja. 7. KAKO DALJE? Smatraiiio da su pred nama vremena za ozbiljnu suradnju svih korisnika prostora u smislu njegove što bolje zaštite i uporabe. Šumarstvo je danas, nažalost, jedini pravi opći zaštitnik prirode i biološke raznolikosti s preko 90 % prirodnih šuma uzgojenih prema načelima održivoga razvoja i prirodne obnove u proteklih 200 godina i koje želi, ali i mora, takve zadržati prema Ustavu i Zakonu o šumama Republike Hrvatske. Poljoprivreda i šumarstvo, vodoprivreda te zaštita prirode i okoliša moraju se naći zajedno na istom poslu, s ciljem optimalnoga korištenja prostora, a da se ne ugrozi prirodu i okoliš, veliki kapital Države Hrvatske. Potrebno je ponovno ispitati projekte HE Novo Vnje i plovnoga kanala Dunav-Sava predviđenoga za navodnjavanje i to sa šumarskoga stajališta, jer se ne mogu obrazloženja o utjecaju na šume temeljiti na podacima koji ne poštuju osnovne postavke uzgajanja šuma i ostalih šumarskih disciplina, budući da^su kumidirani podaci različitih staništa i dobi (Matić, 1996, Pranjić i Lukić, 1997). Na temelju simuliranja s puno prikupljenih podataka, uz dobro stručno i znanstveno iskustvo, može se govoriti o možebitnom razvoju jedne šume. Ovisno o broju i vrijednosti podataka koji su poslužili u obradi, rezultati simuliranja mogu poslužiti kao manje ili više gruba pretpostavka programa razvoja šumske sastojinc, koji se u vremenu može jednostavno i bez posljedica mijenjati. Simuliratije koje se pretežito sastoji od ekstrapolacja i nedostatnoga broja podataka o vodnim prilikama u sta,iištima nizi,iske šu,ne, ne može poslužiti kao osnova budućih vrijednosti razina podzemne vode poslije izgradnje hidroelekti-ane (Antonić i di". 2000). Evo o.snovnih razloga za ,iemogućnost dava,ija dob,-oga rješenja( Prpić,2002): a) Premalen broj podataka o razinama podzemnih voda i preki-atak vremenski niz motrenja. b) Nedostatak stvarnih podataka o kapilarnom usponu vode u različiti,!! horizontima vi.še desetaka pedo sistematskih jedimca, kao i bezbroj njihovih prijelazau svakoj većoj šumi. c) Vrlo je upitno može li se vodotehničkim zahvatom u prostOR, postići razina podzemne vode koja predstavlja dosadašnje prilike u najmanje dvije trećine šu,nskih sastojina zahvatom utjecanoga područja, odnosno u sastojinama hrasta luž,ijaka starijim od 40 godina. d) Kako u slučaju sniženja tako i u slučaju povišenja razina podzemnih voda, dakle u slučaju promjene vodnih odnosa koje će se ,iajvjeroiamiie dogoditi, a što potvrdi,je dosadašnje iskustvo opisano u poglavlju 3., u možebitnom ostvarenju Hidroelektrane Novo Virje i plovnoga kanala Dunav - Sava uslijedit će sušenje hrasta lužnjaka. e) Opskrba vodom kao vladajući,n i vrlo naglašenim ekološkim čimbenikom u nizinsknu šumama, ovisi o zakorijenjivanju šuniskoiia drveća koje kod hrasta luž,ijaka u peto,ii desetljeć^u života i dalje p,-edstavlja troni sustav nesklon prilagodbi, koji provodi vodu i biogenc elemente sa,nokroz traheje zadnjega perifernog "oda u asi,nilacijske organe (11 u be r 1941 pre,iiaVpaić, 1974) vrlo je osjetljiv i sklon odumhanju, dođe li do trajnih pro,iijena u opskrbi. 0 Prilikom zahvata u šumoviti prostor nizinske šume mora se imati na umi, da će svaka promjena vodnih odnosa u staništima izazvati veće ili manje propadanje šumskoga drveća, posebice hrasta li,žnjaka, i da je iiajoportunije izbjegavati riječne nizine s p,-irodnim biološkim kapitalo,n velike gospodarske i ekološlke vrijednosti, koji zasigurno predstavlja veću objektivnu vrijednost od bilo koje investicije. 2.B |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 28 <-- 28 --> PDF |
B. Prpii´: UT.U-C´AJ TriHNlCKIIl ZAHVATA I´ PROSTORU NA NIZINSKE %VW-Mlimarski list br. 5-f>. CXXVII COO.H. 2-30-235 9. LITERATURA Antonić,O., D. [[atić,J. Križan, D. Bukovec jela, (Abies ctlba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija i D. Borović,2()()0: Projektiranje režima podšumarskih znanosti, 283-298; Zagreb. zemne vode kao preduvjeta opstanka nizinskili Prpić , B., 2001: Utjecaj vodotehničkih zahvata na šuma II području hidroteliničkog zahvata - pri stabilnost sastojina hrasta lužnjaka (Qiu-rcus mmjer šume Rcpaš i Ht: Novo Virje, llrvatske bur L.) u Hrvatskoj u primjeru HE Novo Virje, vode, godina 8, broj 32: 205-222, Zagreb. Šum. list 7-8: 379-390, Zagreb. Huber,B. , 1941: PHanzenpliysiologie, Leipzig. Prpić , B., 2002: Mišljenje o gledištu izvoditelja Jurjević,P. iS. Posavec,2003. : Vrijednost bukošutnarske studije za H.E. Novo Virje, Šum. list vih šuma, U: Matić, S. (ur.), Obična bukva (Fa-3-4: 189-191, Zagreb. gus svivutica L.) u Hrvatskoj, Akademija šumar P rp i ć, B. iH. J a k o v a c, 1998: Značenje općekorisskih znanosti i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. nih funkcija nizinskih šuma u usporedbi s planiKlimo , E., 1994: Lesnicka ekologie, Vysoka škola ranim gospodarskim koristima H.E. N. Virje, zemcdelska v Brne. Zbornik radova, Međunarodna konferencija održivo Mspodarsko korištenje nizinskih rijeka i Matić , S., 1996: Izgojni radovi na obnovi i njezi saszaštita prirode i okoliša, Hrvatsko šumarsko dru tojina hrasta lužnjaka, U: Klepac, D. (ur.), Hrast štvo i EURONATUR, .53-60, Zagreb. lužnjak (Qitenus mhtir L.) u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci, "Hi-vatske Prpić , B., Z. Selctković i I. Tikvić, 1997: O utjecaju šume" p.o. Zagreb, 167-212, Zagreb. kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave, Šum. Matić, S., I. Anić i M. Oršanić, 1998: Utjecaj list, 1M 2:579-592, Zagreb. promjena stanišnih prilika na strukturu, razvoj i Sabadi , R., 1992: Ekonomika šumarstva, Školska proizvodnju nizinkih .šumskih ekosustava, Zborknjiga, Zagreb nik radova, Međunarodna konferencija - održi Spaić , I., 1974: O sušenju hrastika, Šum. list 7-9: vo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i za 273-284. štita prirode i okoliša, 81-9.1, Zagreb Vajda,Z., 1948: Koji su uzroci sušenja hrastovih poPrpić , B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (^Hmi/.vro-savskih i donjo-podravskih šuma?, Šum. list, 4: bur L.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitu105- 113, Zagreb. cije vrste, Glasnik za šumske pokuse, 25:1-24, Vajda, Z., 1983: Integralna zaštita šuma, Škjolska Zagreb. knjiga, 249, Zagreb. Prpić , B., 2001: Preborna šuma kaio infrastrukturna kategorija prostora, U:B. Prpić (ur), Obična SUMMAR:: Technical and especial I v water-wehnical inwrveniions in the area of lowland forests in river valleys lead to changes in water relations in the sites and cause tree dieback in lowland ecosystems. Pedunculate oak rOtiercus i-obur L) is particularly sensitive to changes. According to the obseryation of the damage status of pedunculate oak in Croatia in 2002 using the internaiional ICP Forest method about 10 million nf trees of pedunculate oak are significanllv damaged. Consequently, a very high .share of dry trees with reduced technical value is expected in annual yields. Since in terms of participation pedunculate oak is the principal tree .species of lowland forests with outstanding economic and ecological values, its dieback cau.ses serious economic losses and immeasurabee ecological damage. The highest losses occur in forests if planned operations in the forest areas - roads, hydro power stations, canals, dams and others - are carried out without consuhing the forestry profession. Damage resulting from putting the planned operations into praciice is enormous fivm the.standpoint of lost raw timber materia,, while from the standpoint of nature and environment protection it is praciically immeasurable. Dieback of pedunculate oak occurs in the forests which have previously been exposed to interveniions that have changed water conditions in sites. m |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 29 <-- 29 --> PDF |
T SllrL^ević: ULOCIA ŠUMAliSTVA U NACIONALNOM l´ROORAML´ EVIIJI.NTIRAN.IA, ZAŠTITE ... These are ilw fores! ofKupeiiui - ilue to the motonvuv and the Kiipu^Kupa eanal, the forests of Kalje ami Turopoljski Lug ~ due to sectioning the forests, and the Sava-Odra canai the forest of Žutica - due to sectioning the forest and oil polluiion, the forests of Podravinu near Varaždin, the forest of Rcf>aš and the forest of Svibovica -affected by the Imtropower stations Omwt Varaždin and Dnhrava and other factors. The two current pro/eels to be carried out in the forested areas of valleys: the hydropom-r station .Novo Virje xvith a 25km-h>ng aceimmlation lake and a canal and the Dunav-Sava luivigahle canal from Vukovar to Samac (61 km), po.se a serious threat to lowland forests. No account has been taken of the highly complicated hydrohgical sy.stemi of lowland forests and the changes that these operations will cause in the water regime. The current .state of relevant informaiion on water conditions in the affected forest eco.mtemsi is as follows: no reliable data can be obtained on the influence of the interventions and possible recovery programmss in the sense of fn-eserving a fdvoiwable water regime for forests because of the number of tmmitoring points and the immitoring time .series, It is recommended that any possible effects of the planned profecss on the forests be reassessed hv a board selected hv the Croatian ForcstrySodeiv. Prilog raspravi tiatcniu; Sumarski list br. 5 (^. CXXVII (J0il3), lj?-:r?fi ULOGA ŠUMARSTVA U NACIONALNOM PROGRAMU EVIDENTIRANJA, ZAŠTITE I OČUVANJA SLATKIH VODA REPUBLIKE HRVATSKE Tomislav STARČEVTĆ, dipl. ing. šumarstva U ovim nemirnim i promjenama krcatim vremenima, sve oko nas se mijenja, puno novoga se ustrojava, mnoge djelatnosti bore se svaka za sebe, za svoj živoniprostor i opstanak u okolnostima pomalo poremećenogmorala. Čini se kao da ne shvaćaino da se samo u skladu s prirodnim zakonima i prirodno usklađenim odnosima, i u samo takvoj ravnoteži inože opstati i zajednopotrajno razvijati. U bogatoj i dugoj šumarskoj tradiciji Hrvatske, znanost i struka ostavili su neizbrisiva svjedočanstva znanja i ljubavi upravljajući i gospodareći sa šumskimekosirstavima ove na,še, prirodom raskošno bogate iraznolike domovine. Prije više od sto pedeset godinanaši su pradjedovi službenim zakletvama prisezali navjernost i obvezu čuvanja šuma i svega što šumi pripada, podrazumjevajući pod tim ´^svega što šumi pripada" i izvore, potoke, rijeke, bare, močvare i svu pripadajuću noru i faunu. Taj višestoljetni suživot s prirodom i šumskim ekosustavima, rezultirao je vrlo jasnim spoznajama kakoljudsko djelovanje u prirodi ne smije biti stihijno većduboko promišljeno i znanstveno utvrđeno. Naši supradjedovi uređivali i štitili izvore, čuvali ledenice, uređivali bujice, znali sprječavati erozije i prepoznavali značaj i vrijednost voda, tog prirodnog i gospodarskogdobi- a. ´ . . . Šuma, taj najsavršeniji prirodni ekosustav već više od stoljeća odolijeva nesinotrenim, grubim i pogubnim utjecajima čovjeka, koji polazeći od^svojih parcijalnih, kratkoročnili interesa nasrće na njegove sastavnice. Krči šume, oduzima im vodu ili ih poplavljuje zagađenom vodom, izdvaja iz njih gospodarenje s faunom i divljači, neučinkovito ih štiti od požara, zagađuje ih, upušta u njih stoku i tako sustavno razara njihovu otpornost. U toj bespoštednoj borbi čovjeka s prirodom dobro se zna tko će pobijediti, no odlučni smo suprostaviti se dočekivanju takve budućnosti. Umjesto toga, zalažemo se za znanstveno-stručni pristup u opažanju, evidentiranju i programiranoj zaštiti i očuvanju prirodnosti i stabilnosti, u zadnja vrijeme značajno ugroženih šumskih ekosustava Hrvatske i dakako svih slatkovodnih potencijala u njima. U tom poslu pozivamo na integraciju znanja, struke i dobrih namjera; Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Državnu upravu za vode, Hrvatske vode i dakako sve zainteresirane skupine. U tome, naša je šumarska struka i znanost jedinstvena, to opredjeljenje do sada smo mnogo puta jasno potvrdili, rekli i napisali. Ovo hirovito vrijeme brzopletih projiijena nosi niz izrazito velikih opasnosti za opstanak naših šuma. Izdvojiti ću i upozoriti samo na njih nekoliko: |