DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 26 <-- 26 --> PDF |
B. Prpić: UTJECAI TEHNIC´Km ZAHVATA U PROSTORI.´ NA NIZINSKE ŠUMl njom razinoni i kolebanjem podzemne vode, kapilarnim usponom i položajem aktivne korijenske mrežešumskoga di-veća u ekološkom profilu tla. Kod hrasta lužnjaka bitno je da se iza četrdesete godme njegova života značajmje i trajno ne mijenjajuvodne "prilike u staništu. Star,"|e stablo hrasta lužnjakamože svojim korijenjem pratiti vlažnost tla koja se trajno godišnje spuši´a za 2 3 cm, ali ako se dogodi veće sniženje dolazi do fiziološkoga slabljenja i sušenja stabla, kako je ustanovljeno u šumi Repaš." fiiumrslsi liKI br. S-fi. CXXVII (20():i). 230-235 Pad razine podzemne vode koji izaziva sniženje vlažnoj^a sloja u ekološkom prottliMla većem od 0,5 m obično ima za posljedicu sušenje lužnjakova stabla, a to ´^to se zbiva dođe li do trajnoga povišenja razine podzemne vode i stvaranja barskili prilika u staništu, primjerice pod utjecajem akumulacije hidroelektrane (Vajda, 1949, 1983, Pqiić, 2001). 3. TEHNIČKI ZAHVATI U NIZINSKE PROSTORE I NJIHOVE POSLJEDICE U dvadesetom stoljeću uslijedilo je više tehničkihzahvata u prostore nizinskih šuma Posavine, Podravinei Pokuplja. Podizani su nasipi, kopani kanali, regulirane su rijeke, što je bilo potrebno zbog zaštite naselja, poljodjelskih površina i cesta od poplava. Daljnji razvoj iio.spodarstva zahtijevao je izuradnju infrastrukture(cesle, hidroelektrane,"odvodnja ^groekosustava i dr.). Prvu liodinu, dvije poslije tehničkoiia zahvata u pros- tor, obično nema značajnijih posljedica u nizinskim šu- mama, ali poslije nekoliko godina u utjecanom prostoru zalivata započinje sušenje di^vća i to ponajvišehrasta lužnjaka. Danas smo svjedoci velikih šteta u nizinskim šumama u Hrvatskoj, u šumi Kupčini zbog izgradnje autoceste Zagreb-Karlovac i kanala Ktipa-Kupa, vodotehničkoga zahvata u području posavsko-dubičke ravnikoji je ugrozio šume, lužnjakova i jasenova stabla u ni zinskim šumama na desnom zaobalju rijeke Save između Sunje i Dubice, šume Žutice zbog kazetiranja površine i razlijevanja nafte, šume Kalje i Turopoljskoga luga zbog kazetiranja u lužnjakovmi šumama, ljemmi poplavama onečišćenom vodom i padom razina podzemne vode zbog izgradnje kanala Sava-Odra, Varaždinskih podravskih šuma, šuma Repaša i Svibovice zboti izgradnje hidroelektrana t)rmož, Varaždin i Dubrava (Prpić, 2001). Nisu nabrojeni manji vodotehnički zahvati koji su nepovoljno utjecali na šume, a kojih je puno (odvodnja poljodjelskih površina, ceste bez propusta, ribnjaci i dr.) Prema našim iskustvima svaki tehnički zahvat u prostor koji je promijenio vodne prilike u staništima nizinskih šuma, prouzročio je sušenje hrasta lužnjaka, a nešto manje i drugih vrsta drveća nizinskih šuma. 4. PLANIRANE INVESTICIJE I PREDVIĐENE POSLJEDICE Velika prijetnja nizinskim šumama je možebitnoostvarenje projektirane hidroelektrane Novo Virje iplovnoga kanala Dunav-Sava. Obje investicije pred. stavljaju skupe, ekološki štemc i gospodarski tipimemastodonte, od kojih će prva ugroziti šumu Repaš i ostale šume toga dijela Podravine, a drima najveću cjelovitu šumu hrasta lužnjaka u Europi - Špačvu. Uz šume bit će ugroženi vodeni i agroekosustavi područja zahvata(Prpić, Scletković iTikvić 1997). 5. KAKO OČUVATI NIZINSKE ŠUME PRILIKOM OSTVARENJA ZAHVATA U NJIHOV PROSTOR? Šumarstvo ne želi zaustaviti gospodarski razvoj uprostoru, ali je protiv uništavanja nizinskih šuma s vrlonaglašenom gospodarskom ulogom i praktički neprocjenjivim ekološkim kapitalom prirodnih šuma. Poznato je da postoje hidroelektrane koje koriste ri0m. a da pri tome ne utječu na vodne prilike staništanizinskih šuma. Za navodnjavanje slavonskih njiva ne treba graditineisplativi plovni kanal za što je potrebno osigurati 6milijardi kn, (100 000 kn po tekućem m) koji će ugTO 2m ziti preko 46.000 ha nizinskih šuma i kojim će doteći onečišćena voda Dunava i Save upitna za navodnjavanje. Čistu vodu za navodnjavanje potj-cbno je dovesti gravitacijom iz gorja savsko-dravskoga mcdurječja ili iz podzemnih izvora, i to jeftinim cijevima do njive, vinograda, voćnjaka, staklenika i dr. Potrebno je pristupiti analizi troškova i koristi inve^ i^^i<^ i na osnovi rezultata donijeti zaključak o iijezinoj isplativosti. |