DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 35 <-- 35 --> PDF |
1. Saiiir: I´HINOSI [tRVATSKOM NA/iVLJLi IZ IJILJNi: !^1ST[[M.\IIKI-. - ine: rosičinc (Z>rmmi(rt(f). orašinčine (Nt-himbonaceacl treskavičine (Scleiwulu-ael repinčinc (AinbrosUicecie), lipovčine {Thvmeleae), santaline {ScmkihiceoL´), amberovinc {Balsamifhtae). kozličine {Amitieae). zmijiticitie (Caliaccae), bruline {JimcaginawX resine {Algae) i iV^cUwc {Coniomycetes). -aci: lovornjaci {Lawineae). brjestnjaci (Ulmaceae), prcsličnjaci (C«.v»«/7/)«k>) i lišajnjaci {Alginae). - ovci: jamovci (Dioscareac). bananovci (Musaceae), hljcbovci {ArmrariH´cH´l revanovci (Ehcna^ ceac), kinovci (Ciucliomucue) i dr.; bez sutlksa, odnosno u nominativii množine: vrbice {Lrthrariae). korenjaši (Rhizopboreae). sporiši (ri^r/jt7Ji7c´tWL0. perunike (Iritlt-ae). bujadovci (Cvcmlaiel vrbe (SalUiimn´). okrjeci (Ummiceac). paprati {Filkvs), lišaji (Udwnes), gljive (HymvnaniYci´tL´s), piihare ((7tf.s7(´/ywr(r(w), mahovi (A///«v) i sosnei^/./t´/C/K^^^t´). " Osim porodica s gore spomenutim sufiksima, javlja se stanovit broj porodica s drugim sufiksima koji su rjeđi, kao što su volovodke {Omhcmcheac) i suprašničad {Symuithereae). U sljedećih dvadesetak godina (pa ni puno kasnije) nije bilo većili promjena u primjeni lirvatskih naziva za pojedine sistematske jedinice. Tek u Rukavndmku za prirodopism atlas (Ilasek i Janda, IS74) nailazimo na dvije nove više taksonomske jedinice: razdio, kao što su tiTisnjače (Sporonhvta) i sjemenjače (SpennaUmhvm) tečeta npr steljnjaec (H/.z/Wn^.O i stablenjače \Conm>phyta). koji su bili nadređeni redu i razredu. Ti taksonomski nazivi kasnije, osim ii J. Jaiide (1878), nisu više ponovljeni. No, kako je odmak od Sulekova Biljarstva bivao sve veći, zapaženo je da se u usporedbi sa Šulekovim BUjarstvom (usp V. Pokorny 1871, koji je preveo Ž. Vukasović) povećao broj iirvatskih naziva porodica bez sullksa, a da su izmijenjeni i neki Sulekovi nazivi. Tako je u spomenutom udžbeniku Sulekov naziv ružatice za Ro.st/hrav promijenjen u ružičnjače, a povećan je, kako je spomenuto, broj naziva porodica izraženih nommativom množine osnovnot^ naziva, kao što su lipe {Tiliaccae). tustike (CrassuUui^ai.^), sljezi {Mulvaccai´) klinčići (Can´onhvlleae) lopoči {Nvmnhaeaccael lobode (Chcno/MH/iacc-´ae). ljubice (f4.;/m´.w), kaktusi (Cac/cac), masline (Oleaceae) i dr. Velik napredak na razini sistematike i na stručnoj razini bila je pojava udžbenika Počela botanike za više ra-rede sri´dnjib učilišta (.landa 1878). To je bilo vrlo suvremeno udžbeničko botaničko djelo, u kojemu je po prvi put II jednom hrvatskom udžbeniku iz botanike bila obuhvaćena i vrlo temeljito obrađena građa i spoznaje iz svih tadašnjih botaničkih disciplina, kao što su anatomija i izvanja morfologija bilja, fiziologija bilja, Šiiriuirski lis! br. 5-ft, CXXVII (2raPi. 237-248 sistematika višega i nižega bilja te biljni zemljopis s elementima biljne ekologije. Sto se tiče sistematike, u toj je knjizi, u jednom hrvatskom udžbeniku iz botanike,´ vrlo opsežno i suvremeno bilo obrađeno i niže bilje - steljnjače {7y;^//(Vj/M7^). No, u sistematici se još uvi¬ jek osjećala stanovita nedorečenost. U Jandinoj biljnoj sistematici bile su zastupljene sljedeće sistematske jedinice: razdio, četa, red, razred, a prvi i jedini put u 19. st. se u jednom hrvatskom udžbeniku iz botanike javlja i porodica, ali pod nazivom obitelj, na kraju naravno rod i vrsta. .1. Janda je prvi u botaničku gradu u Hrvatskoj uveo sistematsku jedinicu obitelji, no u kasnijim botaničkim udžbenicima na hr\´atskom jeziku taj ni bilo koji drugi naziv za porodicu se više ne navodi četrdesetak godina. Ta se taksonomska jedinica u školskim udžbenicima samo bilježi na hrvatskom i na latinskom, ali se njen naziv kao sistematske kategorije, kao stoje inače uobičajeno, izričito ne navodi ni na hrvatskom ni na latinskom. A ne navode se ni druge, ni više ni niže sistematske jedinice (usp. Frirodopil biUnstva od V. Pokornoga 1894 koii jesnjemačkogapreveoŽivko Vukasovic a preradio J. .landa, te udžbenik fiotaiiilša za niže mzrede sredniiii učilišta od V Pokornoga 1911 koii je također prema prijevodu Ž. Vukasovića, priredio A. Korlević, i dr.). Udžbenici Počela holanikc od .1. Jande (1878) kao ni Sulekovo Bil/arstvo, I. (1856) nisu kasnije nažalost više ponovljeni, a u škole su uvođeni različiti prijevodi njemačkih udžbenika, među kojima su se gotovo stotinu godina - od 1856. do 194V kada je objelodanjeno zadnje izdanje održala dopunjavana izdanja V Pokornoga i A. Burger-steina. Iako je, kao stoje već rečeno, hrvatski naziv za porodicu, pod nazivom obitelj, uveden još 1878, taj je izraz nakon toga nestao i nije se više pojavljivao u školskiin udžbenicima ni na latinskom ni na hrvatskom nekoliko desetljeća. Nakon punih .17 godina šutnje, 1915. godine se u Prirodopisu Iniinsiva za niže razivde sredniib škola A Pokornoga, koji je priredio S Gjurašin naziv za familiju ponovno pojavio u Im´atskim školskim udžbenicima iz botanike, i to pod imenom - porodica. Iako zasad nisam u mogućnosti to provjeriti, mislim daje taj naziv preuzet iz srpskih botaničkih udžbenika. Osim porodice koja je po prvi put uvedena u hrvatski udžbenik iz botanike, u tom se udžbeniku prvi puta javljaju još dva izraza iz sistematike koji su i danas zastupljeni u toj disciplini, a to su odjeljak i pododjeljak Od ranijih sistematskih jedinica u tom se udžbeniku javlja red ali je razred izostavljen No unatoč tomu, sistematski sustav koj. je u spomenutom udžbeniku uveo S Gjurašin bio ie vrlo suvremen te je uz neke kasnile manic dopune ostao pravovalian do da n-is U tom ie udžbeniku prvi puta uvedena " uvreinena taksonomska nomenklatura u kojoj se spominju siste |