DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 37 <-- 37 --> PDF |
I. iiu^iw: PRINOSI flUVATSKOM NAZIVLJU IZ BILJM- SISTEMATIKE Šmiiarski liM br. 5 6. CXXV1I (2(1(13), 237-248 Nazivi pojedinih viših sistematskih jedinica, l množim, jer svaka od tih jedinica sadrži uglavnom više svojti. No, naravno da ti nazivi imaju i jedninu. Tako se za jedinku koja pripada porodici ružovki kaže daje ružovka, za jedinku iz odjeljka sjemenjače kaže se daje sjemenjača, itd. Međutim, kako Jandina Počtia fz hotuiiike nisu više ponovljena, nego se botanika u Hrvatskoj nastavila predavati po prijevodima različitih njemački li izdanja V. Pokornoga i V. Burgersteina, tako su se nazivi pojedinih sistematskih jedmica koje su u sistematiku bili uveli B. Šulek i J. Janda, sve više gubili, a sve više su uzimali maha nazivi porodica bez suUksa, a to su zapravo nominativi množine naziva određenog roda po kojemu je porodica dobila naziv kao što su lipe sljezovi, dudovi, makovi itd. No, takav način imenovanja porodica doveo je do zbrke i nerazumijevanja onotia što se željelo reći, jer se nominativom množine odredcnooa roda po kojemu je oorodica nazvana kako se sada "u hnatskim udžben ci L imenuju tiorodice (usn K MagdctVa.= K IZhrendoifer l^JVfi) ne mo-^u isto dobno podrazumiievati i vrste to-a roda i r,redstavnici norodicc a dn to ne izazove /arbunu ´jako npr niie iasiui što želhno recUad ka^rd a su mrič borov ca ^luhi sm č smriuT^ ^^LvZ (to ie sada^nH^h ¬ \,^X V^^ vT^^^ hJat vo R^,^Z^^^^;^™^ i e ^X t ^^ bittali Lž^bili Mes^Scsotr U nekoliko iznimnih slučajeva, latinski i hrvatski nazivi porodice nisu istovjetni. U pojedinim slučajevima, kada je određena porodica imenovana po rodu koji nije zastupljen u hrvatskoj cvjetani, kao stoje npr. por. Dioscon-aceac. porodicu sam imenovao po drugoj biljci iz te porodice koja je obilno zastupljena u hi-vatskoj cvjetani, a to je bljušt {Ttimiis comnnmisl te porodica nosi naziv bljuštovke (Dioscoreaccat-). U pet velikih porodica, a to su Cruciferae, Lahiutae, Umhelliferae. Leguminosae i Composilae uz nove, RASPRAVA Iako se udžbenici iz botanike na hrvatskom jeziku u školstvu koriste već gotovo 150 godina, nazivlje na područjima pojedinih botaničkih disciplina ni do danas nije riješeno na zadovoljavajući način. Tako npr. na području sistematike ne samo da nije riješeno na zadovoljavajući način, nego je odmicanjem od Šulekova Bi- Ijarstva. / (1856) i .landinih Počela BoUuuke (1878), pogotovo na razini porodice, postupno sve više pojednostavnjivano, te je danas jednako u osnovnoškolskim, srednjoškolskim i visokoškolskim udžbenicima svedeno na oblik koji ne očituje ono što bi trebao očitovati, zadržani su i stari lin´atski tradicionalni nazivi kao što su krstašice, usnačc, štitarke, mahunarke i glavočike, a to je učinjeno i s njihovim latinskim nazivima u Međunarodnom botaničkom kodeksu. U prilogu ovom članku donosim popis hr\^atskih naziva porodica kako su upotrijebljene u skriptama iz Botanike za fannaceute (Štigar 200´l) te u Programu za upoznavanje farmaceutski značajnijih biljnih vrsta u Botaničkom vrtu "Fran Kušan" (D. Brkić 1999). No, popis sam dopunio nazivima porodica koje nisu obrađene u spomenutim radovima, ali su zastupljene u hrvatskoj flori ili pak u različitim botaničkim djelima koja su prisutna u Hi^atskoj. Naziv porodica sa sufiksom na -ovke/-evke u biljnoj sistematici u Hrvatskoj je sustavno proveden u skriptama Botamka za farmaceute (Šugar 2001) i u spomenutom Programu za upoznavanje farmaceutski značajnijih biljnih vrsta u Botaničkom vrtu "Fran Kušan´" u Zagrebu (D. Brkić 2002). Međutim, nazive porodica sa .sufiksom na -ovke/-evke, ali i s nazivima na drukčije sufikse od drugih autora, prvi je objelodanio u jednom vrlo reprezentativnom botaničkom djelu Ž. Borzan (2001) pozivtijući se pri toni za nazive s tim nastavkom u D. Brkića. Sto se tiče reda, u internim skriptama Botanika za farmaceute (Šugar 2001) prihvaćeni su nazivi sa sufiksom -olik(e) (složena sufiksalna tvorba: o + lik) koji je uveo J. Radić (1976) i koji se dodaje na osnovicu imena biljnog roda nositelja naziva, npr. borolike {Finales), dudolike (MoralesU makolike (Papaverales), boiTOlike {Fahales), mirtolike {\-hTiales), đumbirolike {Zingiherales).. koprivoUke {Urticales) i dr. Razredi su obilježeni nazivima sa sufiksom na -nice, npr. presličnice {Equisetatae. papratnice {Filicatae) i dr., a odjeljak nazivima sa sufiksom na -ače, -jače, -njači´, kao npr. maliovnjače {Brvophvta). papratnjače {Ptendophyta) i sjemenjače {Spermatophyta). - Discussion nego dovodi i do zabune. Nazivi porodice su naime .svedeni na nominativ množine roda koji je nositelj naziva te sistematske jedinice. Takav način imenovanja porodica zapravo je nasilno nategnuto proširivanje značenja određene imenice, koje nema potpore ni u narodnom ni u književnom jeziku Tako su u skladu s tom višedesetljemom praksom u školskim udžbenicima, porodice Rosaceae, Momceae. Papaveraceae, Unicaeeae. Fagaeeae. Ramaieiiluveae itd. na hrvatskom imenovane kao ruže, dudovi, makovi, koprive, bukve, žabnjaci itd. No, ruže, makovi, dudovi samo su m |