DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 45     <-- 45 -->        PDF

J VIi:iKal.>\;f. J. M,iniimvić, (\. Vnmkovic- TEMtl.INl. ODRI-llNICi: ŠUMSKIH i::K.OSl.:STAVA . Šim-Lurski list hf, 5-tv CXXVU (1mm. 24´I-25<:


r- 1762 m -\A


~ 14(>t)m \ B


1200 111 C ]/ \_^C 1!


- l(XX)ni
Wf


- 8(K) 111
- 500 in
K-Ml/


- 300 111 G
/S\ M-\ ^


L-i,ii,nr,iv El, l[.l![


Slikii 1. Pojednostavljena shema orografskih pojasa i potpojasa, klitnatskvonskih vegetacijskih područja i potpodručja analognih biokliriiata
i regionalnih ekološktvgospodarskih tipova šuma u kopiiciiiin i primorskim krajevima Hrvat^.ke (po Bcrtoviću, 1987)


Ik- amiiv^hmiji aologkvl´-iiuimigain´nt types offore.m in the conlhuwal u/ul,-oastut rt-gums-i>fCmulki (Bertović, 1987)


Prc-tplćiiiinski pojas: A - viši, područje klekovine bora krivulja; B - niži, područje prciplaninske bukove šume tiorski
pojas; C - viši, područje bukovcHelove šu ine (I - dinarsko, II - panonsko potpodručje); D - niži, područje
gorske bukove šume (I - dinarsko, II panonsko potpodručje) - brdski pojas: E - područje šume kitnjaka i
običnoga graba (I - južno, II - središnje, III - istočno potpodručje) 1" - područje šume sladima i cera ravničarski
pojas; G - šumo-stepsko područje i gorski pojas: H - niži primorski, područje bukove šume s jesenskom šašikom


- brdski pojas, submeditcranski:J-područje šume medunca i cmograba; K područje šume medunca i bjelograba
(I - hladnije II toplije potpodručje); eumediteranski: L područje šume crnike (I - sjeverno II srednje
III -južno, IV - andnootočno potpodručje).
REZULTATI RADA NA PRIM.TERU ŠUMSKIH
EKOSUSTAVA U ISTRI
Work results on an example of Ibrest ecosystems in Istria


1. Tumačenje karte ni su velikim slovima abecede (A-L) i svaki je označen
Proučavanjem šumsko-vegetacijskog pokrivača Iszasebnom
bojom.
tre po modelu koji je naprijed opisan, utvrđena je zaŠumske
zajednice na određenim tipovima tala
stupljenost 5 bioklimata, 7 šumskih zajednica i 5 glavoznačene
su crtama u različitim smjerovima i to onom
ni li tipova tala iskazanih u legendi karte kopneniireko-istom bojom, kojom je označen bioklimat.
sustava. Nešumski ekosustavi biti će analogno označeni u


Ukupno je utvrđeno i na karti iskazano 12 tipova boji bioklimata (A-L) malim početnim slovima za tlo i
šumskih ekosustava s legendom u tab.1. biljnu zajednicu odnosno poljodjelsku kulturu.
Princip odabira boja i znakova je sljedeći. Svaki je ekosustav predstavljen simbolom. Simboli
su utvrđeni tako da se sastoje od prvog velikog slova


Boje su izabrane tako da već prvim pogledom na


abecede (A-L) koji se odnosi na oznaku bioklimatskog


kartu ostvare dojam glavnih osobina prostora kojeg


područja i malih početnih slova šumske zajednice i tipa


predstavljaju.
Žutom, narančastom i crvenom bojom označeni su tla.


Primje-r:


ekosustavi toplih staništa, plavom i ljubičastom hladna
i vlažna staništa, a drugim bojama su označeni prijelazi Jmqr Brdski pojas, .submediteranski, područje šume
izjednihudruge. medunca i crnoga graba, šumska zajednica Mo


Temeljna boja na karti predstavlja bioklimat. U Hrli
iiio-Querct´tum piibescentis, tlo rendzina.
vatskoj je utvrđeno 10 bioklimatskih područja, označe