DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 49 <-- 49 --> PDF |
ImSv^ibvii. J. Martinović, A. Vranković: TEMELJNE ODRIEDNICI- ŠUMSKIH liKOS^USTAVA . ŠLiiiiiirski lIM br 5 6, CXXVn qimi lW-256 ZAKLJUČAK - Conclusion S čvrstim osloncem na Gračanino v (1950) pedološko- vegetac i jski slijed i bioklimatsko raščlanjenje kopnenih ekosustava u Hrvatskoj (Bertovi ć 195^5., Beno v i ć-Gl a v ač 1987) izradili smo i ovdje opisali idejno rješenje klasifikacije i kartosirai^jc naših kopnenih ekosustava. Naše je rješenje razrađeno u projektu koji je predan Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu s molbom na razmatranje i tmaneuanje. LITERATURA Bertović, S., D. Cestar, V. Hren, J. Marti nović , (1967): Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tla u Hrvatskom Primorju, zemljišta ibiljaka, Vol. 16, Beograd. Bertović , S. (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Acta biologica, VI 1/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU 41, Zagreb. Bertović , S. (1983): Klima i klimatologija, Šumarska enciklopedija, II izdanje, sv. 2, Zagreb. Bertović , S. (1985): Klimatozonska vegetacija područja Hrvatske. Prostorni plan SR Hrvatske, Zagreb. Bertović , S. (1985): Bioklimatske značajke SR Hrvatske. Prostorni plan SR Hrvatske (Prirodni sustavi), Urbanistički institut SRH Zagreb. Bertović, S., V. Glavač, (1987): Tipologija šuma, Šumarska enciklopedija, II izdanje sv. 3, Zagreb. Gračanin , M. (1950): Typological investigation of Vegetation and Soil as Basis for Land Classification and involution. Trans.intern. Congress of Soil Science, Vol. II, 1-3, Amsterdam. G rač a n i n , M., Lj. 1 1 ij a n i ć, (1977): Uvod u ekologiju bilja, Školska knjiga, Zagreb. Jelavić , V. i dr. (1999): Kartiranje kritičnog taloženja "kiselih" sastojaka iz atmosfere na šumski ekosustav dijela sjeverozapadne Hrvatske (dva kvandranta EMEP mreže 50 x 50 km), Ekonerg, Zagreb. SUMMAR:: This paper presenss a proposal for Ovom objavom projekta želja nam je obavijestiti stručnu i svekoliku javnost kako se danas na prirodo- znanstvenoj osnovici najbolje može i treba klasificirati i kartirati naše kopnene ekosustave. - References J e l a v i ć, V i dr. (1998): Razvoj modela za kartiranje kritičnog opterećenja s primjenom na ekosustave Gorskog kotara, Ekonerg, Zagreb. L aba n, P, (1981) : Proceedings of the Workshop on Land Evaluation for Forestry. Wageningen. Martinovie. J., D. Cestar, (1987): Tla šumskih ekosustava Istre; u ediciji "Pedosfera Istre^´ (Škorić i suradnici), Zagreb. M arti nov ić, J. (2000 a): Kopneni ekosustavi parkova prirode u Hrvatskoj. Dokumentacija Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu okoliša i prostornog uređenja, Zagreb. M art i no v i ć, J. (2000): Tla u Hrvatskoj, Zagreb. Medvedović,J . (2002): Karta potencijalne šumske vegetacije Hrvatske (manuskript). Rauš.Đ., I.TrinajstićJ. Vukelić, J.Medvedović , 1992: Bihni svijet hrvatskih šuma. Poglavlje u monografiii "Šume u Hrvatskoj" (gl. ur. Đ. Rauš), str. 33-80, Zagreb. Trinajstić, 1., Đ. Rauš, J. Vukelić, J. Medvedović , 1992: Vegetacijska karta šumskih zajednica Hrvatske. U prilogu monografije "Šume u Hrvatskoj´´ (gl. ur. Đ. Rauš) iza str. 340, Zagreb. Vries , W. (1991): Methodologies for the Assesmem and Mapping of Critical Loads and of the Impact of Abatment Strategies on Forest Soils, The Winand Staring Centre for Integrated Land, Soil and Water Research, Report 4C\ Wageningen. a project entitled ´Continental Ecosystems of Croatia.. Pivject content: natural-scientific classification of continental eco.vistems, a map of basic ecosystem n^pes: 1:500 000) and their biologica,, ecological and management interpretation. Criteria for the determination oftytJes and cartographcc units of continental ecosystems are: bio-climatic location of the site, taxonomic characteristic of vegetation cover and pedogcnetlc characteristic ofsoif while in ilw field of agriculture the composition of cultures is taken into consideratio.. An exam- m: |