DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M. Oluić i D. OluiL-; KARTIRAN.IE KORIŠTENJAZI-:MUIŠTA 1 VKCETACIJE ISTRE Šij.iijr>!si liM br.´5-h. CXXVII (:o(i.">i. 2M-;at Europska Unija je 1985. godine pokrenula izradu složenog programa, nazvanoga CORINE (Coordination of Information on the Environment) kao svojevrsnog informacijskog sustava o stanju okoliša u europskim zemljama. NjCL^OV je glavni zadatak izvršiti inventarizaciju načina korištenja zemljišta suvremenim metodama u relativno kratkom vremenu, posebno vegetacijskog pokrova, i na taj način uspostaviti liazu podata¬ ka u digitalnom obliku o cjelokupnom okolišu, odnosno ekosustavu IZurope. Dobiveni podaci ponajprije služe optunalnom upravljan)u okolišem, a zatim i regionalnom planiranju i razvoju. Osim toga, oni čine ulazne p<,datke za dobivanje relevantnih infomiacija u različitim drugim područjima (erozija tla, emisija plinova u atmosfei^. stanje /propadanje vegetacije itd.). Stt^čnjaci iz zemalja Europske Unije razvili su zajedničku nK-toilohgiju i definirali minenklatitni po kojima se obavlja kartiranje pomoću satelitskih snimaka, kao jedinstveni tip norme (unificirano) za sve europske zem´ljedleymann end.. 1994). Kartiranja prema tom programu započela su devedesetih godina prošloga stoljeća, najprije u Luksemburgu, Portugalu, Španjolskoj i Nizozemskoj, da bi se kasnije proširila i na druge zapadnoeuropske zemlje. Godine 1993. kartiranja su se proširila i na bivše socijalističke zemlje srednje i istočne Europe u okviru tzv programa "PHARE Regional Environmental Programme" Tako su u posljednjoj dekadi prošloga stoljeća ovom .metodologi om provedena kartiranja u gotovo svim zemljama Europe pa i u većini zetnalja nastalih raZdom bTk^ h3a.^k : Nathn prosto ima samo u Hrvatska i Srbii. i Cm . Ciora (bivša SR lu.osla¬ vija zasalLtakneob^denršto^^^^ dećih^odm´ ? one-tSt i S i ka´ioTz"osTiia^^^^^ ovaj projekt, kao i kolegama iz Mađarske ((}. Butt ^ž ti^H^^^ru pdu č S ^i2;r^^^^^^^ ^ ^^^^neru,M. Biro i E. Csa to ) na uspješnoj suradnji. METODOLOGIJA KARTIRANJA -Methodology of mapping Prema CORINE programu, kartiranje se izvodi u više razina (levela), ovisno o detaljnosti kartiranja. Prva razina sadrži samo 5 kartiranh kategorija prikazanih na kartama sitnog mjerila (od 1:500 000 do 1:1000 000). U dmgoj razini kaUira se 15 klasa, dok se u trećoj razini (standardni level) kartiranje obavlja u mjerilu 1:100 000 i pritom se izdvajaju 44 klase. Područja od većeg interesa kartiraju se u krupnijim mjerilima (1:50 000 i 1:25 000), pri čemu .se broj kartiranih klasa značajno povećava i može dosegnuti više od 80 klasa (Oluić , 2001). Većina europskih zemalja koje su izvršile kartiranje u standardnom mjerilu (1:100 000) prešle su na kartiranje u krupnijim mjeriluna-legenda razine4(Buttncr&Kolar, 1997). Godine 1995/96. tvrtka GEOSAT\x Zagreba, u suradnji s Institutom za geodeziju, kartografiju i daljinska istraživanja u Budimpešti, izvela je kartiranje zemljišta i vegetacije podmčja Istre (Istarska županija) po europskim standardima relevantnim za CORINE program. Kartiranje, odnosno, registriranje i idemitlciranje pojedinih objekata i pojava (inventarizacija) zasnivalo se poglavito na mformatički (računalom) podržanoj analizi i interpretaciji satelitskih snimaka, s osloncem na terensku provjeru i verifikaciju izdvojenih klasa. Kartiranje je provedeno u mjerilu 1:50 000, pri čemu su izdvajane 44 klase. Provedeno kartiranje po pi^i je put izvršeno na području Hrvatske, odnosno bivše Jugoslavije, prema CORINE pogramu, pa se može reći daje ova metoda kartiranja u Hrvat.skoj bila primijenjena kada i u većini drugih europskih zemalja, unatoč značajnom zaostajanju za službenim kartiranjem na području cijele države. Ovom prilikom zahvaljujemo gospodinu Bruni Ne fat u (Istarska županija) koji je financijski podržao Prilikom realizacije razmatranog projekta korišteno je nekoliko metodskih postupaka provedenih sukcesivno, po fazama, i to: pripremni radovi, procesiranje satelitskih snimaka, vizualna i računalska analiza, terenska prospekcija, digitalizacija podataka, izrada digitalne baze podataka, terenska verifikacija podataka te izrada odgovarajućih karata i stati.stike (Oliiić et uL. 1996). Satelitski snimci -Satellite images Korišteni su različiti multi.spektralni i multitemporalni satelitski snimci, dobiveni posredstvom satelita SPOT-aiLANDSAT-a(si. 1). SPOT -snimci su korišteni iz pankromatskog dijela elektromagnetskog spektra (k = 0,51 -0,7."! pm"); načinjeni su pomoću senzora HRV (High Resoltnion Visib le) 1992. i 1995. godine. Snimci imaju rezoluciju 10 m, precizno su korigirani i transfonnirani u transverzalnu Mercator projekciju (Bessel elipsoid). LANDSAT-ovi snimci urađeni su pomoću tematskog kartografa TM (Thematic Mapper) 1989. i 1995. godine u sedam spektralnili kanala (X = 0,45 -12,5 pm), tablica L Korišteni su snimci načinjeni u vegetacijskom i nevegetacijskom razdoblju. Prostorna razolucija im je 30 m (osim 6 -icnnalnog kanala kod kojeg je 120 m), a radiometrijska iznosi 256 dinamičkih razina sivila. Pri digitalnoj obradi snimaka provedeno je udruživanje snimaka načinjenih različitim senzorima (digitaly merged .scenes) pri čemu su dobivene nove poboljšane snimke s većom interpretacijskom vrijednošću. |