DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2003 str. 67 <-- 67 --> PDF |
M. (IluiL^ i [>. Olukv KARTIRANJI^ KORIi^TI-N.iA ZI:MLJ|STA I Vi-Cll-;iACIJI´. ISTKl´ Šumarski list br. 5-f., CXXVll (2()()3). 2M-:NI 1.4 Umjetno nepoljodjcisko vcgctacijsko područje 2. Poljodjelska područja 2.1 Ohradiv« zemljište 2.2 Trajne kulture 2.3 Pnšnjaei 2.4 Raznorodna poljodjelska područja 3. Same i pohiprirodnu 7i.\ Sume područja 3.2 Grmlje i/ili travnjačka vegetacija 3.3 l´roslranstva s neznatnom vegelaeijom, ili bez vegetacije 4. Vlažna području 4.1 Kopnena vhižna područja 4.2 Priobalna vlažna područja 5. Vodene površine 5.1 Kopnene vode 5.2 Morske vode Kartii-anje jc provedeno u jnierilu 1:50 000, pa je na kartama prikazana najmanja kaitirana jeditiica ili klasa, dimenzija 4 hektara (ha). Pri tome su minimalne dimenzije širine kartiratiib objekata iznosile 50 m. Prilikom kartiratija razmatrane si. 44 standardne klase COR1Nli nomenklature. Već su u početku utvrđene kategoijie koje se moyu izdvojiti na kartiranom terenu (ukupno 5kategorijli), i to: umjetne površine, poljodjelska područja, .šume i poluprirodna područja te vlažna područja i vodene površine. Svaka od navedenih kategorija sadrži do desetak klasa, koje su označene određenim kodovima i tekstualno opisane, npr. kod 2.4.2 označava maslinik ili kod 3.2.3. sklerofilnu vegetaciju (si. 3 i si. 4). Manji broj klasa, definiranih prema standardu za COR1NE program, nije zastupljen na istarskom podru 1.3.3 Gradilišta 1.4.1 Gradske zelene površine 1.4.2 Sportsko rekreacijski centri 2.1.1 Nenavodnjavano obradivo zemljište 2.1.2 Stalno navodnjavano zemljište 2.1.3 Rižina polja 2.2.1 Vinogradi 2.2.2 Plantaže voćaka i zmaiog voća 2.2.3 Maslinici 2.3.1 Pašnjaci 2.4.1 Jednogodišnji usjevi i trajni usjevi 2.4.2 Kompleks kultiviranih parcela 2.4.3 Pretežno poljodjelska zemljišta s većim područjima prirodne vegetacije 2.4.4 Agro-šumarska područja 3.1.1 Sume iistaća 3.1.2 Crnogorična šuma 3.1.3 Miješana šuma 3.2.1 Prirodni travnjaci 3.2.2 Močvare i vrištine 3.2.3 Sklerofilna vegetacija 3.2.4 Prijelazno područje šume i makije 3.3.1 Plaže, dine i pijesci 3.3.2 Ogoljele stijene 3.3.3 Područja s osktidiiorn vegetacijom 3.3.4 Opozarene površine 3.3.5 Ledenjaci i vjeeni snijeg 4.1.1 Kopnene močvare 4.1.2 Tresetišta 4.2.1 Slane močvare 4.2.2 Slaništa 4.2.3 Područja plimskog utjecaja 5.1.1 Vodotoci 5.1.2 Vodene površine 5.2.1 Obalne lagune 5.2.2 Ušća rijeka 5.2.3 More i oceani čju (npr. ledenjaci, vječni .sjujeg i rižina polja) pa Jiije niti kartiran. Pri izdvajanju određenih klasa nailazilo se na stano vite teškoće, naprimjer: vinogradi malih dimenzija koji se ne mogu prikazati u kartiranom mjeriU,, ttiorali su biti uključeni u susjednu klasu koja se mogla izdvojiti na karti. Terenska prospekcija - Fiehl reconmissance Terenska prospekcija provedena je u dva navrata. Prvi izlazak na teren imao jc za cilj prvo, općenito upoznavanje s terenom (geografijom, sicomortblogijom, hidrografijom, vegetacijom, infrastrukturom i slično) a potom usklađivanje standardne nomenklature, važeće za CORINE progratTi. sa značajkama kartiranog terena i vegetacijskim sadržajem (utvrđivanje -´ključa"). |