DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 29     <-- 29 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE-PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372


UDK630* 111-181.8


FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA


PHENOLOGICAL CHARACTERISTICS IN THE AREA OF ZAVIŽAN
Višnja VUČETIĆ* i Marko VUČETIĆ**


SAŽETAK: U radu su analizirane razvojne faze šumskog drveća (vrba iva,
smreka i bukva) i zeljastog bilje (šafran, podbjel, maslačak i mrazovac) na
području Zavižana u razdoblju 1964-2000. Područje Zavižana nalazi se na
sjevernom Velebitu na približnoj visini 1600 m. Velika odstupanja u početku i
trajanju neke razvojne faze ovisi o temperaturi zraka, količini oborine, osun-
čavanju i visini snježnog pokrivača. Početak neke razvojne faze bilja od godine
do godine nastupio je i do 3 tjedna ranije ili kasnije. Usporedna analiza fe-
noloških podataka promatranog bilja i meteoroloških podataka pokazuje da
važnu ulogu nema samo akumulirana toplina u toplom dijelu godine, nego i
vremenski uvjeti u hladnom dijelu godine. Da bi se ustanovile eventualne klimatske
varijacije na području Zavižana, analizirani su linearni trendovi razvojnih
faza promatranog bilja koji su ukazali na signifikantno produljenje ve-
getacijskog razdoblja na Zavižanu ujesen.


Ključne riječi: Razvojne faze šumskog drveća i zeljastog bilja, zbroj
efektivnih temperatura, linearni trend, Zavižan


1. UVOD


Brdski masiv Velebita jedan je od najznatnijih u
užem dinarskom području, a proteže se od Vratnika
nad Senjom na sjeverozapadu, do okuke Zrmanje na
jugoistoku. Ukupna dužina mu je oko 145 km i odvaja
kontinentalni od primorskog dijela Hrvatske. Od obalnog
pojasa do kopnenog položaja u Lici u prosjeku je
širok 14 km - najviše 30 km u sjevernom, a najmanje
10 km u njegovom južnom dijelu. Masiv Velebita zauzima
površinu od oko 2270 km2, na kojoj su razasuti
mnogobrojni grebeni, ponikve, kukovi, gorski hrptovi,
doline i pretplaninski vrhovi. Ljepote prirode Velebita
i njegove prirodne značajke odavno su privlačile prirodoslovce
i ljubitelje prirode, pa je temeljito proučen i
postoji opsežna stručna literatura iz različitih područja
znanosti kao o rijetko kojoj planini. Velebit je kultna
planina Hrvata na kojoj se slavi Vila Velebita, ali i planina
koja je duboko ukorijenjena u hrvatskoj kulturi.
Petar Zoranić Ninjanin još je 1536. godine napisao


* Mr. se. Višnja Vučetić, Državni hidrometeorološki zavod,


Grič 3, Zagreb
** Marko Vučetić dipl. ing. fizike, Državni hidrometeorološki


zavod, Grič 3, Zagreb


prvi hrvatski roman Planine inspiriran Velebitom. To
je ujedno svjetski prvijenac "planinske književnosti",
jer Velebitu primat želi uzeti opis uspona na Pilatus od
Konrada Gesnera, koji je čak 19 godina mlađi od Zora-
nićevih Planina (K o 1 u m b i ć, 1995).


Velebitska flora s 2700 vrsta najbogatija je medu europskim
planinama, a posebno se ističe 78 biljnih endema.
Utjecaj oledbi bio je na Velebitu mnogo blaži
nego drugdje, pravih ledenjaka kao da i nije bilo, pa su
se biljke tercijara u većem broju održale i dalje razvijale.
Posebitost biljnog svijeta na ovome masivu ponajprije
je uvjetovana njegovim geografskim položajem,
dužinom, smjerom pružanja i reljefom, što su bitni čimbenici
kreiranja vremena, klime i mikroklime na ovome
području. Sjeverozapadni dijelovi Velebita u vegetacij-
skom pogledu povezani su s ostalim planinama sjeverozapadne
Hrvatske, a otud i s biljnim svijetom istočnih
Alpa. Za razliku od sjeverozapadnog dijela, južni i jugoistočni
dijelovi velebitskog masiva dopiru do osjetno
toplijih predjela istočnojadranske obale, gotovo do područja
vazdazelenog sredozemnog raslinstva. Upravo je
sukobljavanje i preplitanje dvaju različitih vegetacijskih


359




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 30     <-- 30 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAV1ŽANA


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372


područja, eurosibirskog-sjevemoameričkog i sredozemnoga,
jedna od osnovnih karakteristika biljnog svijeta
Velebita (Forenbacher, 2001).


Susretanje i međusobno prožimanje dvaju različitih
biljnih svjetova je posljedica burnih sudara sredozemne
i kontinentalne klime, a u nekim dijelovima i planinske
klime. Zastrašujući učinak sudara´ izrazito
oprečnih klima je vjetar bura. Dapače od davnina velebitski
masiv je sinonim nastajanja tog zastrašujućeg
vjetra. Najstarije neizravno spominjanje bure je ono u
epu o Argonautima od Apolonija Rodanina (oko 295 -
oko 215 p.K.). Spominjući daleke sjeverne narode u
epu, ali i u njegovim kasnijim objašnjenjima (sholija-
ma), kaže se da oni žive "iza daha bure", a ti se narodi
nazivaju Hiperborejci (´Y7tLpP6gLOT) što se tumačilo
kao "ljudi od preko (iznad) bure" (Katičić, 1995).
Usprkos starogrčke geografske iskrivljene predožbe o
tada poznatome svijetu, ipak se može pretpostaviti da
se ovdje radi o velebitskoj buri koje je bila postojana i
jaka razdjelnica svjetova.


Na području Zavižana (sjeverni dio Velebita) osnovan
je 1967. godine botanički vrt kako bi se na razmjerno
malom prostoru prikazala raznolikost velebitske
flore. Klimatske karakteristike Velebita dobro su
poznate, zahvaljujući neprekidnim mjerenjima od
1953. godine na meteorološkoj postaji Zavižan (1594
m n.m.). Kako se od 1964. godine na toj postaji obavljaju
i fenološka opažanja (razvojne faze) šumskog drveća
i zeljastog bilja, prvi 10-godišnji rezultati prikazani
su u monografiji povodom 20. obljetnice meteoroloških
mjerenja naZavižanu (Cindrić, 1973). Nakon
toga sveobuhvatna fenološka analiza dana je u radu
Vučetić i Vučetić (1992). Općenito kod nas je vrlo
malo radova koji povezuju fenološke i meteorološke
značajke nekog područja, a nekoliko radova objavili su
Ilijanić i dr. (1983), Vučetić i Vučetić (1991,
1996, 1997. i 1998), te Viher i Vučetić (1998).


2. METODA RADA


U ovom radu dani su detaljni prikazi i analize nastupa
i trajanja pojedinih fenofaza za višegodišnje drveće
(vrba iva, smreka i bukva) i poljsko cvijeće (šafran, pod-
bjel, maslačak i mrazovac) na području Zavižana u razdoblju
1964-2000. Također, u cilju boljeg sagledavanja
vremenskih, klimatskih i mikroklimatskih uvjeta u kojima
biljni svijet Velebita opstoji, analizirani su srednji
hodovi dnevnih vrijednosti temperature zraka, osunča-
vanja, količine oborine i visine snježnog pokrivača u
razdoblju 1964-1990. To razdoblje je najbliže 30-godiš-
njem razdoblju 1961-1990., koje se prema preporuci
Svjetske meteorološke organizacije primjenjuje za istraživanje
klimatskih značajki nekog područja. Poseban
naglasak danje na uzrok fenoloških odstupanja u pojedinim
godinama, kao i na linearne trendove fenoloških
faza promatranih biljaka, kako bi se ustanovile klimatske
varijacije u drugoj polovici 20. stoljeća.


Fenologija je znanost koja proučava zakonitosti periodičnih
pojava u razvoju biljaka od početka do završetka
vegetacijskog razdoblja (fitofenologija) kao i pojedine
faze ponašanja životinja (zoofenologija). Međutim,
budući se fitofenologija razvila u znatnijoj mjeri nego
zoofenologija, pod fenološkim opažanjem najčešće se
podrazumijeva samo praćenje razvojnih faza biljaka.


Fenološka opažanja obavljaju se u neposrednoj
okolici meteorološke postaje Zavižan, i to kod šum


skog drveća: bukva (Fagus sylvatica L.), vrba iva (Sa-
lix caprea L.), obični bor {Pinus sylvestris L. ? ), crni
bor (Pinus nigra Arnold), smreka (Picea abies Kars--
ten, Picea excelsa Link) i zeljastog livadnog bilja: pod-
bjel obični (Tussilago farfara L.), šafran proljetni
(Crocus neapolitanus Loiseleur-Deslongchamps, Crocus
vernus Hill var. neapolitanus Ker-Gawler), maslačak
(Taraxacum officinale Weber), ljubica (Viola ? L.),
ivančica (Leucanthemum ? Adanson) i mrazovac jesenski
(Colchicum autumnale L.). Iz podrobnije analize
i prikaza izuzete su one biljke za koje nije bilo redovitih
i dugogodišnjih opažanja i one za koje nije bila
moguća točna determinacija vrsta biljke (obični bor,
ljubica i ivančica).


Početak i trajanje pojedinih fenofaza ovise o meteorološkim
elementima kao što su temperatura zraka,
Sunčevo zračenje, visina snježnog pokrivača i količina
vode u tlu. Na postaji Zavižan ne mjere se Sunčevo
zračenje i vlaga u tlu, pa je te podatke najjednostavnije
bilo zamijeniti s osunčavanjem i količinom oborine.
Kod šumskog drveća motri se šest razvojnih faza: početak
listanja, početak, puno i završetak cvjetanja
te žućenje i opće opadanje lišća, a kod zeljastog bilja
samo cvjetanje.


2.1. SREDNJE I EKSTREMNE VRIJEDNOSTI NASTUPA POJEDINE FENOFAZE


Prije nego što se prikažu rezultati analize fenoloških
opažanja na Zavižanu, dan je kratki opis promatra


nih biljaka i njihovih staništa na Velebitu prema Fo-
renbacheru (2001).


360




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 31     <-- 31 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOSKF. ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIZANA


Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 359-372


Šafran proljetni (Crocus neapolitanus Loiseleur-
Deslongchamps, Crocus vernus Hill var. neapolitanus
Ker-Gawler), ima linearne, uske listove, duge kao i
cvjetovi ili nešto kraće. Cvjetovi su veliki, pojedinačni
ili po dva zajedno. Boje su ljubičaste ili poput jorgov-
ana, a ima i potpuno bijelih primjeraka, kao i primjeraka
u kojih su režnjevi ocvijeća s bijelim ili ljubičastim
prugama. Cvate od ožujka do svibnja. Raste na nešto
dubljem i vlažnijem tlu, na livadama i grmljem obraslim
obroncima gorskih i pretplaninskih položaja
(600-1700 m).


Podbjel obični (Tussilago farfara L.) trajnica je uspravne
stabiljke (15-30 cm) koja nema pravih listova,
već samo ljuske crvene ili zelene boje. Na vrhu stabljike
jedna je cvjetna glavica, koja se razvije u rano proljeće
prije listanja. Cvjetovi su zlatno žute boje, a cvate
od ožujka do svibnja. Podbjel ili konjsko kopito rude-
ralna je biljka koja raste na ilovastim i nasutim terenima,
uz putove i potoke, oko logorišta i na drugim površinama
na koje izravno utječe čovjek, ali i na grmljem
obraslim obroncima. Ograničen je na više položaje
(300-1500 m) pa se rijetko pojavljuje u obalnom području.


Maslačak ili ljekoviti maslačak (Taraxacum officinale
Weber) raznoliko je oblikovana skupna vrsta maslačka,
uspravnih ili povijenih stabljika (2-5 cm i
više). Cvjetne su glavice pojedinačne, na vrhu stabljika,
velike ili male. Cvjetovi su svjetložute do zlatnožute
ili bljeđe žute boje poput slame, odozdo katkada crvenog,
sivomodrikastog ili smedastog preljeva. Cvate
od ožujka do listopada. Ljekoviti maslačak vrlo je čest
na livadama i travnjacima, uz putove i u jarcima, oko
nastamba, pastirskih stanova i na drugim mjestima pod
izravnim utjecajem čovjeka. Od obalnog područja stoka
ga raznosi sve do pretplaninskih
položaja (do 700 m). Sok iz cvjetnih
stapki maslačka, ako se obilno
siše, može kod djece izazvati teško,
čak smrtonosno otrovanje.


Mrazovac jesenski (Colchi-
cum autumnale L.) ima veliku lukovicu,
dugu do 7 cm, koja je smeđe
boje i ljuskasta. Cvjetovi se pojavljuju
u jesen prije nego što se
razviju listovi. Obično su po 1 do 3
cvijeta veličine 8-25 cm, svijetlo-
ljubičastoružićaste boje, a iznimno
bijeli. Listovi se pojavljuju tek u
proljeće, a cvate od kolovoza do
studenog. Jesenski mrazovac ili lu-
kovik raste na livadama i pašnjacima
gorskih predjela obično u skupinama.
Uspinje se do pretplanin-
skog područja (50-1500 m). U


svim dijelovima sadrži alkaloid kolhicin koji je jak
otrov.


Vrba iva (Salix caprea L.) je samonikli grm kratkih
debelih grana i zelenkasto sive kore koja je isprva glatka,
a u starijih primjeraka mrežasto ispucana. Listovi
su na peteljci dugoj do 2 cm, duguljasti su do široko jajasti
dužine 3-10 cm, a široki 2-5 cm, usiljenog ili tupog
vrha, te cjelovitog ili malo valovito narovašenog
ruba. Odozgo su tamnozeleni, goli donekle sjajni, a
odozdo sivozeleni do bijeli, pustenasti. Cvate od ožujka
do travnja. Raste pojedinačno ili u malim skupinama
na kamenitim i humoznim obroncima viših položaja,
koji su obrasli i drugim grmljem.


Obična smreka (Picea abies Karsten, Picea excel-
sa Link) je stablo visoko preko 30 m, uspravnog debla,
koje je vrlo pravilno razgranjeno, pa je krošnja piramidalna
i usiljena. Iglice su zimzelene, a s obzirom na dužinu,
raspored i oblik prilično promjenljive: oko grančica
su raspoređene kružno, okolo naokolo, ili pak polukružno
na strani koja je okrenuta prema svjetlu. Cvate
od travnja do lipnja. Rasprostranjena je na cijelom
području velebitskog brdskog masiva i to na istočnim
obroncima počevši od visine oko 650 m, a na zapadnim
obroncima počevši od visine 1050 do 1100 m.


Obična bukva (Fagus sylvatica L.) je stablo visoko
preko 30 m promjera do 1 m. Na višim pložajima
redovito poprima oblik relativno tanke i iskrivljene ko-
sodrvine, a rjeđe grma. Cvate u travnju i svibnju mjesecu
kad i prolista. Bukva je na višim položajima cijelog
Velebita najrasprostranjenije stablo. Na primorskoj
se strani prostire u prosjeku od 700 do 1500 m, a na
kopnenoj strani od 600 do 1500 m. U obliku kosodrvi-
ne uspinje se na kopnenoj strani i do visine 1650 m, a u
obliku grma još više.


^« \ ZAVIŽAN
1964-1990


FENOFAZE


MAKS


bukva 6


bukva 5


mrazovac 2


SRED


Slika


Srednji datumi nastupa cvjetanja šafrana, podbjela, maslačka, mrazovca, vrbe ive,
listanje, žućenje i opadanje lišća bukve, te pojava mladih grančica smreke kao i
srednji godišnji hod srednjih i maksimalnih dnevnih visina snježnog pokrivača
(cm) za Zavižan u razdoblju 1964-1990.


361




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 32     <-- 32 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA


Šumarski list br 7-8. CXXVII (2003). 359-372


Osnovna statistička analiza fenofaza prikazuje prosječni
datumi nastupa (SRED) pojedinih razvojnih faza
promatranog bilja (slika 1), a u tablici 1 dane su i pripadne
standardne devijacije STD za razdoblja
1964-1990. i 1991-2000. te njihova odstupanja. Također
su prikazani najkasniji (MAKS) i najraniji (MIN)
datumi promatranih fenofaza s pripadnom amplitudom
ili rasponom (AMPL=MAKS-MIN). Kako je već spo


menuto, za normalu je uzeto razdoblje 1964-1990, a
posebno su analizirane fenološke faze posljednjeg desetljeća
20. stoljeća, koje se smatra najtoplijim desetljećem
u prošlom tisutljeću (NOAA, 1999). Za vrijeme
proteklog 20. stoljeća, globalna temperatura porasla je
za 0.6 °C/100 godina, ali taj trend je dramatično porastao
dostižući 2 °C/100 godina posljednjih 25 godina.


Tablica 1. Statistički prikaz fenofaza zeljastog bilja i šumskog drveća za Zavižan u razdobljima 1964-1990. i 1991-2000.
SRED - srednjak (srednji datum), STD - standardna devijacija (dani), MAKS - maksimum (najkasniji datum),
MIN - minimum (najraniji datum), AMPL = MAKS-MIN - amplituda ili raspon (dani).
Fenološke faze su 1 - listanje, 2 - cvjetanje, 5 - žućenje lišća, 6 - opće opadanje lišća.


godine


šafran


podbjel


maslačak


mrazovac


vrba iva


smreka


bukva


fenofaza


2


2


2


2


2


1


1


5


6


1964-1990.


SRED


15.4.


18.4.


27.5.


24.8.


13.5.


5.6.


24.5.


25.9.


6.10.


STD


15


16


10


12


9


7


10


8


9


MAKS


11.5.


18.5.


20.6.


14.9.


29.5.


21.6.


25.6.


12.10.


24.10.


MIN


20.3.


23.3.


8.5.


2.8.


26.4.


25.5.


9.5.


11.9.


19.9.


AMPL


52


56


43


43


33


27


47


31


35


1991-2000.


SRED


18.4.


21.4.


24.5.


2.9.


11.5.


4.6.


21.5.


27.9.


8.10.


STD


8


10


6


9


7


6


10


7


6


MAKS


28.4.


2.5.


3.6.


21.9.


20.5.


13.6.


10.6.


6.10.


16.10.


MIN


30.3.


31.3.


12.5.


22.8.


29.4.


7.5.


6.5.


15.9.


28.9.


AMPL


29


32


22 30


21


17


35


21


18


odstupanje razdoblja 1991-2000. od razdoblja 1964-1990.


A SRED


3


3


-3


9


-2


-1


-3


2


3


A AMPL


-23


-24


-21


-13


-12


-10


-12


-10


-17



300


ZAVIŽAIN 1964-2000.
cvjetanje zeljastog bilja


—šafran podbjel —maslačak mrazovac


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000
Godine


250 -


5200


§150


50


ZAVIŽAIN 1964-2000.


J ^ "N


-početak cvjetanja vrbe ive —mlade grančice smreke


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000
Godine


350
300


1250


I §200


Eh
150


ZAVIŽAN 1964-2000.


bukva


/A,


^ ^^


-listanje —žućenje lišća opće opadanje lišća


-1—i—i—i—i—i—i—i—i—i—i—


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 2000
Godine


Slika 2. Prikaz fenofaza za zeljasto bilje i šumsko drveće za
Zavižan u razdoblju 1964-2000.


362




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 33     <-- 33 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOSKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAV1ZANA


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372


U prosjeku je cvjetanje šafrana i podbjela gotovo istovremeno
(15. odnosno 18. travnja redom), ali raspon
između najkasnijeg i najranijeg datuma veći je od 50
dana. Velike vrijednosti standardne devijacije (15 dana
odnosno 16 dana) također ukazuju na veliku varijabilnost
početka cvjetanja šafrana i podbjela od godine do
godine (tablica 2 i slika 2). Njihov početak nicanja na
Zavižanu znatno ovisi o visini snježnog pokrivača i duljini
trajanja snježne zime (razdoblje između prvog i
posljednjeg dana sa snijegom na tlu). U prosjeku snježna
zima započinje 20. listopada, a završava 23. svibnja,
što znači da prosječno traje 215 dana. Šafran i podbjel
su prve proljetnice koje se javljaju dok još ima i snijega


na tlu. Iz tog razloga na slici 1 prikazanje i srednji godišnji
hod srednje i maksimalne dnevne visine snježnog
pokrivača, zajedno s prosječnim danima nastupa
pojedinih fenofaza. Najveće srednje dnevne vrijednosti
visine snježnog pokrivača su u proljeće, dok je apsolutni
maksimum od 320 cm zabilježen 6. ožujka 1984.


Vegetacijsko razdoblje za većinu biljnog svijeta na
Zavižanu započinje u svibnju, pa će tako vrba iva u
prosjeku procvjetati 13. svibnja, a maslačak 27. svibnja.
Svakako da se to mijenja od godine do godine pa je
npr. maslačak najkasnije procvjetao 20. lipnja 1980, a
najranije 8. svibnja 1990. dok vrba iva 29. svibnja
1970. i 26. travnja 1968. redom. U svibnju najčešće


Tablica 2. Prikaz fenofaza
Fenološke faze


zeljastog bilja i šumskog drveća (redni broj dana u godini) za Zavižan u razdoblju 1964-
su 1 - listanje, 2 - cvjetanje, 5 - žućenje lišća, 6 - opće opadanje lišća.


2000.


godine


šafran


podbjel


maslačak


mrazovac


vrba iva


smreka


bukva


fenofaza


2


2


2


2


2


1


1


5


6


1964


99


95


146


254


131


149


136


259


269


1965


126


122


163


248


148


169


153


261


281


1966


98


95


138


126


155


136


268


278


1967


100


98


146


249


139


161


142


263


288


1968


95


92


139


231


116


160


129


254


262


1969


97


95


148


236


130


152


130


255


265


1970


113


120


171


149


159


153


1971


109


107


138


257


135


159


137


263


271


1972


86


90


147


233


140


170


176


269


279


1973


98


121


148


238


135


161


145


267


275


1974


84


97


139


227


134


153


145


1975


108


118


142


237


136


150


138


271


283


1976


97


96


147


223


134


157


143


254


269


1977


79


82


138


214


118


150


137


269


281


1978


222


1979


123


128


148


232


141


159


145


258


267


1980


128


138


171


140


160


150


285


297


1981


97


104


138


222


130


148


145


268


271


1982


116


124


146


141


148


143


268


283


1983


110


111


138


232


130


145


135


271


281


1984


128


128


162


248


172


156


278


288


1985


131


126


150


253


155


142


281


290


1986


122


124


142


237


148


138


273


283


1987


120


121


148


245


160


156


280


296


1988


108


108


154


240


157


146


270


278


1989


87


87


139


227


120


150


1990


83


82


128


222


118


145


1991


106


105


150


234


140


164


161


273


288


1992


146


241


153


135


279


289


1993


111


110


143


124


148


139


266


275


1994


110


110


140


246


130


147


138


271


280


1995


110


120


154


244


140


158


150


278


288


1996


114


116


144


239


131


155


147


259


278


1997


109


115


141


255


159


138


275


283


1998


89


90


145


264


130


138


272


281


1999


118


122


140


245


132


136


258


271


2000


109


111


132


239


119


126


264


284



363




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 34     <-- 34 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372


prolista i bukva (24. svibnja), a mlade grančice na
smreki u prosjeku se javljaju 5. lipnja. Žućenje lišća
bukve najčešće nastupa 25. rujna, a opće opadanje lišća
6. listopada.


Usporedba srednjih datuma nastupa razvojnih faza
promatranih biljaka u posljednjem desetljeću 20. stoljeća,
s referentnim razdobljem pokazuje daje vegetacija
većine biljaka (maslačak, vrba iva, smreka i buk


va) započela 1-3 dana ranije, a u jesen je za 2-3 dana
kasnilo žućenje i opadanje lišća bukve. Zanimljivo je
da je i mrazovac u novijem razdoblju prosječno procvjetao
čak 9 dana kasnije u odnosu na normalu. To je
naznaka za produljenje vegetacijskog razdoblje ujesen
posljednjih godina 20 stoljeća. U proljeće je u prosjeku
kasnio samo početak cvjetanja proljetnica šafrana i
podbjela za 3 dana.


2.2. VREMENSKI SLIJED FENOFAZA BILJAKA I METEOROLOŠKIH ELEMENATA


Jedna od metoda kojom se mogu povezati srednji
datumi nastupa pojedinih fenofaza biljaka i vremenskih
prilika je da se odrede hodovi srednjih dnevnih
vrijednosti temperature zraka, količine oborine, osun-
čavanja i visine snježnog pokrivača. Takvi su hodovi,
dakle, dobiveni osrednjavanjem srednje dnevne vrijednosti
navedenih meteoroloških elemenata za jednaki
datum kroz cijelo razdoblje 1964-1990. Na slikama 3 i
4 su uz srednje sezonske hodove prikazani i hodovi apsolutne
maksimalne i mimimalne dnevne temperature
zraka, te apsolutne maksimalne dnevne količine oborine
i osunčavanja. Uobičajeno je da se iz tih hodova izdvoje
datumi sa značajnijim porastom ili smanjenjem
neke meteorološke veličine, a takvi datumi nazivaju se
singulari teti. Ti prikazi mogu izuzetno pridonijeti razumijevanju
vremena i klime pojedinog kraja, ali ovdje


će se ukazati samo na najupečatljivije činjenice, koje
su vezane uz biljni svijet Velebita. Zbog lakšeg praćenja,
godina je podijeljena na standarna godišnja doba,
ali se ona ne poklapaju sa stvarnim godišnjim dobima
na Zavižanu.


Prosječno najhladniji dan u godini je 8. siječnja
(-3.5 °C). Neznatno prije prosječno najhladnijeg dana
u godini zabilježen je i apsolutni minimum za promatrano
razdoblje od -24.5 °C (7. siječnja 1985.). Sve ovo
ukazuje da je razdoblje oko 8. siječnja na Zavižanu
najhladnije doba godine. Još jednom, s nešto blažom
hladnoćom, zima okuje Zavižan oko sekundarnog minimuma
temperature na dan 16. veljače (-3.3 °C). Međutim,
snijeg na tlu će u prosjeku svoju maksimalnu visinu
postići tek 18. ožujka (149.1 cm).


30


20 -


ZAVIZAN 1964-1990
prosinac, siječanj, veljača


—MAKS —SRED —MIN


II Mjeseci


160 -
140 -
120 -
100 -


80


60 H


40


20
0


ZAVIZAN 1964-1990.


prosinac, siječanj, veljača


-SRED —MAKS


XII


-i r- 1—´ ´ r


I II Mjeseci


30


20


ZAVIŽAN 1964-1990.
ožujak, travanj, svibanj


-MAKS —SRED —MIN


V Mjeseci


160


140 -


120


100 -


80


60


40-


20 -


0


ZAVIZAN 1964-1990.
ožujak, travanj, svibanj


-SRED —MAKS


^/V>SA/V—>V>^T\A´VVAJS/SA´VAV^A


III


IV


V Mjeseci


364




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 35     <-- 35 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOSKH ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIZANA


Šumarski list br. 7-8, CXXV1I (2003), 359-372


40


30 -


-10


ZAVIZAN 1964-1990.
lipanj, srpanj, kolovoz


—MAKS —SRED —MIN


VI


VII


VIII Mjeseci


160


140


120 H


ZAVIZAN 1964-1990.
lipanj, srpanj, kolovoz


— SRED —MAKS


VIII Mjeseci


35 -i


ZAVIZAN 1964-1990.
rujan, listopad, studeni


MAKS —SRED —MIN


XI Mjeseci


160
140
120 -
100


80


60


40


20
0


ZAVIZAN 1964-1990.
rujan, listopad, studeni


SRED —MAKS


XI Mjeseci


Slika 3. Sezonski hodovi maksimalne (MAKS, °C), srednje (SRED, °C) i minimalne dnevne temperature zraka (MIN, °C) te maksimalne
(MAKS, mm) i srednje dnevne količine oborine (SRED, mm) za Zavižan u razdoblju 1964-1990.


20 -i


16 -


12


ZAVIZAN 1964-1990.
prosinac, siječanj, veljača


-MAKS SRED


/WvV-v^´"^^


XII


II Mjeseci


20


16


ZAVIZAN 1964-1990.
ožujak, travanj, svibanj


III


IV


—MAKS —SRED


V Mjeseci


20


16


Zn


ZAVIZAN 1964-1990.
lipanj, srpanj, kolovoz


—MAKS


— SRED


-W-Y--^———_—,


NV^^H,



VI


VII


VIII Mjeseci


20 -i


16


ZAVIZAN 1964-1990.
rujan, listopad, studeni


IX


— MAKS —SRED


XI Mjeseci


Slika 4. Sezonski hodovi maksimalnog (MAKS, sati) i srednje dnevnog osunčavanja (SRED, sati) za Zavižan u razdoblju 1964-1990.


365




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 36     <-- 36 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372


Najtopliji dan u godini je 2. kolovoz (18.0 °C).
Neznatno svježiji (sekundarni maksimumi temperature)
su 15. i 16. kolovoz (17.9 °C). Apsolutni maksimum
temperature za promatrano razdoblje zabilježen
je 27. srpnja 1983. od 27.6 °C. U ovom razdoblju se u
prosjeku javlja i najsušniji dan (30. srpnja) sa samo 0.9
mm oborine. Dani s osunčavanjem trajanja dužeg od
10 sati javljaju se samo u srpnju i kolovozu i prosječno
ih je samo 12. Najsunčaniji dani su 22. srpnja i 3.
kolovoza s prosječnih 10.8 sunčanih sati.


Zadnji proljetni dan s temperaturom negativnog
predznaka javlja se 17. ožujka. U prosjeku mjesec dana
nakon toga procvasti će šafran (15. travnja) i podbjel
(18. travnja). Vrba iva će pričekati toplije dane, te će
procvjetati 13. svibnja, što se može povezati s
događajem prethodnog dana. Naime, 12. svibnja srednja
dnevna temperatura doseže granicu od 10 °C. To će
utjecati na cvjetanje maslačka (25. svibnja) i listanje
bukve (24. svibnja), te smreku koja će potjerati mlade
grančice (3. lipnja).


Listanje i cvjetanje biljaka tijekom svibnja i lipnja
svakako su povezana i s konačnim kopnjenjem snijega.


U prosjeku je zadnja čvršća datumska odrednica do
koje se neprekidno zadržava snijeg na tlu sredina lipnja.
Istina, i nakon ovog datuma moguć je snijeg sve do
početka srpnja, ali se to događa sporadično.


Ubrzo nakon sekundarnog maksimuma temperature
procvast će mrazovac, u prosjeku 24. kolovoza. Da za
cvatnju mrazovca ima dovoljno vlage pokazuje podatak
daje 19. kolovoza u prosjeku najkišovitiji dan s
34.3 mm oborine. Prvi se snijeg već može pojaviti početkom
rujna, ali njegovo je pojavljivanje sporadično
do pred kraj tog mjeseca. U prosjeku tek tada započinje
neprekidno zadržavanje snijega na tlu, s čime započinje
novo dugo snježno razdoblje koje, kako je već spomenuto,
traje do sredine lipnja.


Postupno spuštanje temperature zraka od 16. kolovoza,
rezultirati će žućenjem lišća na bukvi 25. rujna, a
ponovnim, ali sada u silaznom hodu približavanje temperature
pragu od 10 °C, započet će opadanje lišća (6.
listopada).


2.3. VREMENSKE GRANICE NASTUPA POJEDINE FENOFAZE


Uzrok velike varijabilnosti u terminima nastupa pojedinih
fenofaza (amplituda od 1-1.8 mjesec u razdoblju
1964-1990) je brzo reagiranje biljaka na fluktuacije
temperature i količine oborine. Od godine do godine
može se očekivati vremenski pomak i do 3 tjedna u
nastupu neke razvojne faze iste biljne vrste. Da bi se
ustanovilo u kojim su se godinama pojedine fenološke
faze pojavile znatno ranije ili kasnije u odnosu na višegodišnji
prosjek 1964-1990, prikazani su za svaku godinu
razdoblja 1964-2000. vremenske granice nastupa
fenofaza promatranog bilja. Kriterij za određivanje
vremenskih granica bio je:


manje od SRED - 3/2 r znatno ranije


od SRED - 3/2 r do SRED - 1/2 r ranije


od SRED- 1/2 r do SRED + 1/2 r normalno


od SRED + 1/2 r do SRED + 3/2 r kasnije


veće od SRED + 3/2 r znatno kasnije
gdjejer = 0.675 STD.


Tijekom 1968, 1977, 1989, 1990. i 2000. gotovo su
sve razvojne faze nastupile ranije ili znatno ranije (ta


blica 3). Za razliku od toga 1965, 1980, 1984, 1987. i
1995. godine početak fenoloških faza je kasnio. Na Za-
vižanu je uobičajeno da vegetacijsko razdoblje traje od
polovice travnja do početka listopada. Međutim, 1979.
vegetacija je započela u proljeće tek u prvom desetodnevnu
svibnja, dok je žućenje i opadanje lišća završilo
već u ranu jesen do polovice rujna. Obrnuta situacija
zabilježena je 1998. kada je vegetacija započela već
krajem ožujka, a trajala je sve do prvog desetodnevlja
listopada. Vremenske prilike, odnosno raspodjela topline,
količina oborine i visina snježnog pokrivača tijekom
pojedinih godina, utjecale su na ovako različit
razvoj šumskog bilja. U godinama kada su razvojne
faze bilja nastupile znatno ranije, snijeg na tlu se već
otopio do kraja travnja, na što su utjecale pozitivne
temperature do 10 °C, veći broj sati sijanja Sunca i is-
podprosječna količina oborine u proljeće. Obrnuta situacija
bila je kad je početak vegetacije kasnio.


2.4. KALENDAR FENOLOSKI DOBA I ZBROJ EFEKTIVNIH TEMPERATURA


U umjerenim geografskim širinama poznata je korelacija
između srednje dnevne temperature zraka i
razvoja bilja, a s tim u vezi i nastup nekog fenološkog
doba (Penzar i Penzar, 1985, 2000). Pretproljeće traje u
razdoblju u kojemu se srednje dnevne temperature zra


ka kreću u rasponu od 0 °C do 5 °C. Na Zavižanu pret-
proljetno razdoblje prosječno nastupa 2. travnja (tablica
4). Završetkom pretproljeća započinje proljeće koje
traje u razdoblju kad su srednje dnevne temperature
zraka u rasponu od 5 °C do 15 °C. Ovo razdoblje u pro-


366




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 37     <-- 37 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FEN0L0ŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIZANA


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372


Tablica 3. Vremenske granice nastupa fenofaza zeljastog bilja i šumskog drveća za Zavižan u razdoblju 1964-2000. u odnosu
na prosjek 1964-1990.
NP-nedostajući podaci., ZR-znatno ranije, R-ranije, N -normalno, K-kasnije i ZK -znatno kasnije.


Godine


šafran


podbjel


maslačak


mrazovac


vrba iva


smreka


bukva


fenofaza


2


2


2


2


2


1


1


5


6


1964


R


R


N


ZK


N


R


R


R


R


1965


ZK


K


ZK


ZK


ZK


ZK


K


R


N


1966


R


R


R


-


R


N


R


N


N


1967


R


R


N


ZK


K


K


N


R


ZK


1968


R


ZR


R


R


ZR


K


ZR


ZR


ZR


1969


R


R


N


N


N


R


ZR


ZR


ZR


1970


K


K


ZK


-


ZK


K


K


-


-


1971


N


N


R


ZK


N


K


R


R


R


1972


ZR


ZR


N


N


K


ZK


ZK


N


N


1973


K


K


N


N


N


K


N


N


R


1974


ZR


R


R


R


N


N


N


-


-


1975


N


K


R


N


K


R


R


K


K


1976


R


R


N


ZR


N


N


N


ZR


R


1977


ZR


ZR


R


ZR


ZR


R


R


N


N


1978


-


-


-


ZR


-


-


-


-


-


1979


ZK


ZK


N


N


K


K


N


ZR


ZR


1980


ZK


ZK


ZK


-


K


K


K


ZK


ZK


1981


R


N


R


ZR


N


ZR


N


N


R


1982


K


ZK


N


-


K


ZR


N


N


K


1983


N


N


R


N


N


ZR


R


K


N


1984


ZK


ZK


K


ZK


-


ZK


ZK


ZK


ZK


1985


ZK


ZK


N


ZK


-


N


N


ZK


ZK


1986


ZK


ZK


R


R


-


ZR


R


K


K


1987


K


K


N


K


-


K


ZK


ZK


ZK


1988


N


N


K


K


-


N


N


K


N


1989


ZR


ZR


R


R


ZR


ZR


-


-


-


1990


ZR


ZR


ZR


ZR


ZR


ZR


-


-


-


1991


N


N


N


N


K


ZK


ZK


K


K


1992


-


-


N


K


-


R


R


ZK


ZK


1993


N


N


N


-


R


ZR


R


N


R


1994


N


N


R


K


N


ZR


R


K


N


1995


N


K


K


K


K


N


K


ZK


K


1996


K


K


N


N


N


N


N


R


N


1997


N


K


R


ZK


-


K


R


K


K


1998


ZR


R


N


ZK


R


-


R


K


N


1999


K


K


R


K


N


-


R


ZR


R


2000


N


N


ZR


N


ZR


-


ZR


R


K


NP


2


2


1


5


8


4


3


5


5


ZR


5


5


2


5


5


8


3


5


3


R


9


7


13


4


3


5


13


6


7


N


10


8


15


9


11


7


10


7


9


K


5


9


3


6


8


9


4


8


7


ZK


6


6


3


8


2


4


4


6


6



sjeku na Zavižanu započinje 9. svibnja. Kada srednja
dnevna temperatura prijeđe 15 °C počinje ljeto. Na Zavižanu
se to događa u prosjeku 22. srpnja. Završetak
ljeta i početak jeseni označava ponovno spuštanje srednje
dnevne temperature zraka ispod 15 °C. U prosjeku
to se događa 10. kolovoza. Jesen će potrajati dok se


srednja dnevna temperatura zraka ne spusti do 5 °C.
Tim događajem nastupa predzimsko razdoblje koje u
prosjeku započinje 17. listopada. Razdoblje u kojemu
se javljaju negativne vrijednosti srednje dnevne temperature
zraka pripada pravoj zimi. Na Zavižanu zima u
prosjeku započinje 13. studenoga, a potrajat će duga


367




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 38     <-- 38 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučet


ić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAV1ŽANA


Šumarski list br. 7 8. CXXVI1 (2003), 359-372


Tablica 4. Kalendar fenoloških godišnjih doba prema srednjoj dnevnoj temperaturi za Zavižan u razdoblju 1964-1990.
Oznake su jednake kao u tablici 1.


sezona


pretproljeće


proljeće


ljeto


jesen


predzima


zima


1964


23.3.


7.5.


17.7.


24.7.


21.9.


1.11.


1965


1.4.


13.5.


13.7.


16.7.


10.9.


12.11.


1966


3.4.


23.4.


10.8.


15.8.


26.10.


10.11.


1967


4.4.


7.5.


13.7.


5.8.


29.10.


18.11.


1968


23.3.


17.4.


27.6.


12.7.


16.10.


13.11.


1969


9.4.


24.4.


17.7.


15.8.


24.10.


25.11.


1970


16.4.


13.5.


11.7.


8.8.


15.10.


1.12.


1971


31.3.


29.4.


15.7.


21.8.


25.10.


19.11.


1972


16.3.


21.5.


8.7.


16.8.


24.9.


24.11.


1973


24.4.


17.5.


18.8.


24.8.


21.10.


25.11.


1974


16.3.


16.5.


12.7.


23.8.


25.9.


12.10.


1975


19.4.


10.5.


28.7.


25.8.


12.10.


13.11.


1976


13.4.


4.5.


16.7.


21.7.


16.10.


11.11.


1977


2.3.


26.4.


27.8.


30.8.


30.10.


12.11.


1978


22.4.


18.5.


31.7.


7.8.


19.10.


26.11.


1979


9.4.


14.5.


30.7.


7.8.


21.10.


15.11.


1980


30.4.


3.6.


1.8.


9.8.


10.10.


27.11.


1981


19.3.


14.5.


31.7.


9.8.


21.10.


5.11.


1982


25.3.


13.5.


20.7.


20.8.


15.10.


28.11.


1983


16.3.


10.5.


17.7.


2.8.


16.10.


11.11.


1984


21.4.


18.5.


10.7.


2.8.


16.10.


27.11.


1985


31.3.


10.5.


17.7.


24.8.


12.11.


10.11.


1986


15.4.


23.4.


28.7.


17.8.


24.10.


12.11.


1987


16.4.


23.5.


14.9.


20.9.


26.10.


19.11.


1988


17.4.


3.5.


30.6.


26.7.


19.10.


19.11.


1989


9.3.


8.5.


7.7.


25.7.


4.11.


28.9.


1990


5.3.


4.5.


27.6.


2.8.


30.9.


30.11.


SRED


2.4.


9.5.


22.7.


10.8.


17.10.


13.11.


STD


16


10


18


15


12


14


MAKS


30.4.


3.6.


14.9.


20.9.


12.11.


1.12.


MIN


2.3.


17.4.


27.6.


12.7.


21.9.


28.9.


AMPL


59


47


79


70


52


64



4.5 mjeseca, sve do početka pretproljeća 2.
travnja. Analiza fenoloških doba pokazala je
da su spomenuta fenološka odstupanja bila
vezana uz raniji odnosno kasniji nastup pojedinih
sezona.


Pridjeljivanje normalne razdiobe kumula-
tivnim relativnim čestinama dana nastupa
promatranih fcnofaza, omogućilo je da se
odrede očekivana razdoblja pojave razvojnih
faza cvjetanja, listanja, žućenja i opadanja
lišća. S vjerojatnošću većom od 80 % na Za-
vižanu se može očekivati da će šafran procvjetati
u razdoblju od 27. travnja do 8. svibnja,
podbjel od 4. do 8. svibnja, oba u pret-
proljeću, maslačak od 6. do 29. lipnja u feno-
loškom proljeću, a mrazovac od 2. do 17. rujna
u fenološku jesen (tablica 5). U fenološko
proljeće će s istom vjerojatnošću procvasti
vrba iva između 21. svibnja i 9. lipnja, izbiti


mlade grančice na smreki između 12. i 29. lipnja i prolistati
bukva između 2. i 29. lipnja. Žućenje lišća bukve uglavnom nastupa
između 2. i 17. listopada, ujesen i sam početak predzime, a
opadanje lišća dogodit će se najčešće u razdoblju od 14. do 27.
listopada u predzimi.


Prema tomu, sve biljke ne započinju razvoj pri istoj temperaturi.
Donja granica temperature pri kojoj biljke ulaze u određenu


Tablica 5. Datumi pojava pojedinuh fenofaza zeljastog bilja i šumskog
drveća uz vjerojatnost veću od 80 % za Zavižan, na osnovi
podataka razdoblja 1964-1990.


fenofaza


1


2


5


6


šafran


27. 4-8. 5.


podbjel


4. 5-8. 5.


maslačak


6. 6-29. 6.


mrazovac


2.9-17.9.


vrba iva


21.5-9.6.


smreka


12. 6-29. 6.


bukva


2. 6-29. 6.


2. 10-17. 10.


14. 10-27. 10.



368




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 39     <-- 39 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOSKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIZANA


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003). 359-372


fazu razvoja naziva se biološki minimum za tu fazu.
Sve temperature iznad tog minimuma za određenu fazu
razvoja su aktivne temperature. Za početak vegetacije
šumskog bilja smatra se da su potrebne srednje
dnevne temperature iznad 5 °C. Razlika između aktivne
temperature i biološkog minimuma je efektivna
temperatura. Zbrajajući efektivne temperature, dan
za danom, dobije se biološki zbroj za određeno razdoblje.
Zbroj efektivnih temperatura za svaku godinu


izračunat je za razdoblje 1964-1990. Kao početni datum
uzet je prvi dan u godini, a kao posljednji dan
zbrajanja datum nastupa pojedine fenološke faze dan u
tablici 2. Za ista razdoblja načinjeni su zbrojevi osun-
čavanja i količine oborine. U tablici 6 dane su srednje
vrijednosti pojedinih zbrojeva efektivnih temperatura,
te srednje osunčavanje i količine oborine (SRED) s pripadajućom
standardnom devijacijom (STD), maksimumom
i minimumom (MAKS, MIN) i amplitudom


Tablica 6. Zbroj
tacije


efektivnih
zeljastog b


temperatura (°C), osunčavanja (sati) i količine oborine (mm) od početka godine do početka vege-
´ilja i šumskog drveća za Zavižan u razdoblju 1964-1990.


šafran


podbjel


maslačak


vrba iva


smreka


bukva


SREDNJI ZBROJ EFEKTIVNIH TEMPERATURA


SRED


13.0


15.2


90.8


48.1


127.6


85.1


STD


11.4


13.2


34.1


19.2


42.5


41.8


MAKS


49.7


49.4


184.1


88.1


208.8


215.3


MIN


1.8


1.8


37.7


8.5


38.4


17.2


AMPL


47.9


47.6


146.4


79.6


170.4


198.1


SREDNJE OSUNČAVANJE


SRED


386.8


402.1


639.0


544.6


701.5


628.2


STD


101.1


130.1


93.0


93.8


97.3


117.7


MAKS


562.4


600.8


794.4


718.7


900.3


899.0


MIN


211.9


224.0


425.3


363.3


486.5


415.4


AMPL


350.5


376.8


369.1


355.4


413.8


483.6


SREDNJA KOLIČINA OBORINE


SRED


531.6


540.2


724.3


689.3


798.7


737.6


STD


227.0


231.3


252.1


196.4


206.5


213.8


MAKS


942.0


942.0


1319.4


1072.9


1324.9


1243.8


MIN


65.2


65.2


100.9


351.0


489.5


443.3


AMPL


876.8


876.8


1218.5


721.9


835.4


800.5



(AMPL). Za pojedine biljke potreba za toplinom,
svjetlošću i vodom je različita što se najbolje vidi to je
šafranu i podbjelu za početak vegetacije potrebno najmanje
akumulirane topline odnosno srednji zbroj efektivnih
temperatura je samo 13.0 °C odnosno 15.2 °C.


Za razliku od toga smreki je potrebna gotovo desetoro-
struka akumulirana toplina i približno dvostruko duže
trajanje sijanja Sunca (srednji biološki zbroj iznosi
127.6 °C, a srednje osunčavanje 701.5 sati) da bi se pojavile
mlade grančice.


2.5. LINEARNI TRENDOVI NASTUPA POJEDINIH FENOFAZA


Da bi se procijenila tendencija kašnjenja/ranjenja
fenofaza na Zavižanu, proračunati su linearni trendovi
njihovog nastupa za 37-godišnjc razdoblje (slike 5 i 6).
Vrijednosti linearnog trenda, koje su svedene na 10 godina,
prikazane su u tablici 7. Jedna od metoda koja
omogućuje ocjenu statističke signifikantnosti promjene
razine oko koje su članovi vremenskog niza raspoređeni
tj. ocjenu postojanja linearnog trenda je nepara-
metarski Mann-Kendallov rank test (M i c h e 11 i dr,
1966.). On se osniva na vrijednosti pojedinog člana
niza i položaju tog člana u nizu. Definiranje s dva parametra:
Kendallov koeficijent x i razina signifikantnosti
a. Što su vrijednosti x bliže nuli, to je veći a, odnosno
vrijednosti se kronološki ne smanjuju ni povećavaju.


Tablica 7. Linearni trendovi (dani/10 god) za pojedine feno-
faze zeljastog bilja i šumskog drveća za Zavižan
u razdoblju 1964-2000. Statistička signifikant-
nost je na razini 0.05.


fenofaza


trend


X


a


šafran - cvjetanje


2.3


0.11


0.37


podbjel - cvjetanje


2.5


0.11


0.35


maslačak - cvjetanje


-1.9


-0.10


0.39


mrazovac - cvjetanje


1.6


0.10


0.40


vrba iva - cvjetanje


-2.1


-0.16


0.22


smreka - mlade grančice


-1.7


-0.20


0.11


bukva-listanje


-0.7


-0.13


0.92


-žućenje lišća


2.7


0.28


0.02


- opće opadanje lišća


2.6


0.24


0.05



369




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 40     <-- 40 -->        PDF

V. Vučctić i M. Vučetić: FEN0L0ŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIZANA


Šumarski list br. 7-8, CXXVI1 (2003). 359-372


160 -
140 -


60


ŠAFRAN
cvjetanje


y = 0.23x+102
2.3 dana/10 god


~i r~n r~r~


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C
Godine


160


140


60


PODBJEL
cvjetanje


y = 0.26x+104
2.5 dana/10 god


II 1 II I ! I 1 I I I TTTT1


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200(
Godine


200


180


1,160


»


!
i 140


P
I


120


MASLAČAK
cvjetanje


y = -0.19x+150
-1.9 dana/10 god


100 I i i i i i i i


I I I I I ! I I I I I I I I I I I I I I I I


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C
Godine


300


280


260


§240
220


200


MRAZOVAC
cvjetanje





y = 0.17x+235
1.6 dana/10 god


i i i i i i i i i i


i i i i i i i i i i i i i i i i i i n


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C
Godine


Slika 5. Vremenski nizovi početaka cvjetanja šafrana, podbjela, maslačka i mrazovca (točke), pripadni linerni trendovi (crvena crta) i petogodišnji
klizni srednjaci (plava crta) za Zavižan u razdoblju 1964-2000. (x = 1, 2, 3...37).


Statistički signifikantni trend na razini 0.05 zamije-
ćuje se u kašnjenju žućenja i općeg opadanja lišća bukve.
Linearni trendovi iznose 2.7 dana/10 god i 2.6 dana/
10 god redom, što ukazuje na signifikantno produljenje
vegetacijskog razdoblja na Zavižanu ujesen.


Na Zavižanu je također opažena tendencija kasnijeg
cvjetanja šafrana, podbjela i mrazovca te ranije cvjetanje
vrbe ive, listanje bukve i pojave mladih grančica na
smreki, no oni nisu statistički signifikantni.


200 -i


180


3160


2140


120


100


VRBA IVA
početak cvjetanja





y = -0.21x+136
-2.1 dana/10 god


i i i i i i t i i i i


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C
Godine


220


200


3 180


160


140


SMREKA y = -0.17x+159


pojava mladih grančica -1.7 dana/10 god


_v





^


.


120 i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i M i i i


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C Go ome


370




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 41     <-- 41 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučetić: FENOLOŠKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIŽANA


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 359-372


200


180


;§160


1


§140


V


120


100


BUKVA
početak listanja


y = -0.07x+145
-0.7 dana/10 god


I I I I I I I !


\ \ I ! 1 1 i


~ n n


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C
Godine


330


310


250


230


BUKVA
opće opadanje lišća


y = 0.27x+275
2.6 dana/10 god


! I I I I I I I t I I I ! I


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C
Godine


330


310


250 -


230


BUKVA
žućenja lišća


y = 0.28x+263
2.7 dana/10 god


i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i


1964 1968 1972 1976 1980 1984 1988 1992 1996 200C
Godine


Slika 6. Vremenski nizovi početaka određenih fenofaza vrbe ive,
smreke i bukve (točke), pripadni linerni trendovi (crvena
crta) i petogodišnji klizni srednjaci (plava crta) za Zavižan
u razdoblju 1964-2000. Statistički signifikantani trendovi
označeni su crveno (x = 1,2, 3...37).


3. ZAKLJUČAK


Usporedna analiza meteoroloških i fenoloških podataka
za zeljasto bilje (šafran, podbjel, maslačak i
mrazovac) te šumsko drveće (vrba iva, smreka i bukva)
na području Zavižana omogućila je da se utvrdi uzrok
fenoloških odstupanja u pojedinim godinama razdoblja
1964-2000. Početak neke razvojne faze bilja može nastupiti
i do 3 tjedna ranije ili kasnije od godine, do godine
što ovisi o temperaturi zraka, količini oborine i
osunčavanju, a u visinskim područjima i o debljini i
duljini zadržavanja snježnog pokrivača na tlu u razdoblju
prije i za vrijeme nastupa neke fenofaze. Analiza
linearnih trendova razvojnih faza promatranog bilja
ukazala je na signifikantno produljenje vegetacijskog
razdoblja na Zavižanu ujesen.


Iako se pokušalo opisati utjecaj temperature zraka
(količina topline), trajanja sijanja Sunca (svjetlost) i
oborine (voda) na biljni svijet, ipak dobiveni izrazi strogo
se odnose na određeno područje i promatranu biljnu
vrstu. Osim meteoroloških veličina u ovakvim istraživanjima
trebalo bi uzeti u obzir i geografske parametre
kao nadmorsku visinu, geografsku dužinu i širinu i konfiguraciju
tla kao i pedološke parametre npr. vrstu tla.


Na Zavižanu se javlja još jedna specifičnost, a to je
veliko miješanje kontinentalne, planinske i maritimne
sredozemne klime, stoje ujedno i razlog posebitosti te
planine i velikog broja endemskih biljnih vrsta.


LITERATURA


Cindrić, Ž., 1973: Poredbena mikroklimatološka
istraživanja u nekim pretplaninskim fitocenoza-
ma na području Zavižana, iz monografije
Glavna meteorološka stanica Zavižan (1594 m),


1953-1973, Republički hidrometeorološki zavod,
46-53.


Forenbacher, S., 2001: Velebit i njegov biljni svijet,
Školska knjiga, Zagreb, 800 str.


371




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 42     <-- 42 -->        PDF

V. Vučetić i M. Vučctić: FENOLOSKE ZNAČAJKE NA PODRUČJU ZAVIZANA


Šumarski list br. 7-8, CXXV1I (2003), 359-372


Katičić, R., 1995: Illyricum mythologicum, Podunavlje
i Jadran u epu Apolonija Rođanina, Antibarbarus,
Zareb, 31-114.


Ilijanić, Lj., N. Šegulja i J. Topić, 1983: Novi
prilog fenologiji nekih vrsta drveća na Zagrebačkoj
gori, Contrib., Vol. 4, br. 1-2, Skopje,
85-92.


Kolumbić, N. (Zoranić P.), 1995.: Planine (izbor),
Erasmus, Zagreb, 115 str.


Mitchell, J. M. Jr., Dzerdzeevskii, B., Flohn,
H., Hofmeyr, W. L., Lamb, H.H., Rao, K.
H. i C. C. VVallen, 1966: Climatic Change,
WMO Tech. Note 79, Geneva, 58-75.


NOAA, 1999: Climate of 1998, Annual Review, National
Climatic Data Center, Asheville, USA.


Penzar, I. i B. Penzar, 1985: Agroklimatologija,
Školska knjiga, Zagreb, 274 str.


Penzar, I. i B. Penzar, 2000: Agrometeorologija,
Školska knjiga , Zagreb, 228 str.


Seemann, J., Chirkov, Y. I. and B. Primault,
1979: Agrometeorology, Springer-Verlag Berlin
Heidelberg, 326 pp.


Viher, M. i V. Vučetić, 1998: Determination of
Changes in Phenological Cycle of Oak-Woodby
Multispectre NOAA/AVHRR Images, International
Archives of Photogrammetry and Remote
Sensing, Vol. 32, Part 7, 750-756.


Vučetić, M. i V Vučetić, 1992: Analysis of Phenological
Characteristics on the Zavižan Region,
Zbornik radova s XXII International Conference
on Alpine Meteorology, Toulouse, Francuska,
7-11. rujna 1992, 374-377.


Vučetić, M. i V. Vučetić, 1996: The Phenological
Analysis of Almond Culture along the Adriatic
Coast, Biometeorology,14, 247-254.


Vučetić, M. i V. Vučetić, 1997: Utjecaj vremenskih
prilika na slab urod maslina u Dalmaciji tijekom
1996. godine, Izvanredne meteorološke i
hidrološke prilike 1996. u Hrvatskoj, 20, 71-79.


Vučetić, M. i V Vučetić, 1998: Iz povijesti feno-
loških motrenja i mjerenja temperature tla u
Kaštelanskom zaljevu, Zbornik radova s znan-
stveno-stručnog i kulturološkog skupa "Kaštela",
Kaštel Stari, 30. rujna - 3 listopada 1998.
301-305.


Vučetić, V, 1991: Analiza fenoloških prilika na području
Molva, Hrvatski meteorološki časopis,
26, Zagreb, 99-115.


Vučetić, V i M. Vučetić, 1998: Trend razvojnih
faza masline, Zbornik radova s znanstvenog
skupa "Andrija Mohorovičić - 140. obljetnica
rođenja", Zagreb, 9-11. ožujka 1998, 457-464.


SUMMARY: The paper analyses developmental stages of forest trees (sallow,
spruce and beech) and herbaceous plants (saffron, colts-foot, dandelion
and common crocus) on Zavižan in the period 1964-2000. Zavižan is situated
on northern Velebit at an approximate altitude of 1,600 m. Significant variations
in the commencement and duration of individual developmental stages
depend on air temperature, precipitation quantity, insolation and depth of
snow cover. The commencement of a growth stage varied for up to 3 weeks
from year to year. A comparative analysis of phenological data of the
observed plants and meteorological data show that an important role is
played not only by the accumulated temperature in the warm part of the year
but also by weather conditions in the cold part of the year. In order to identify
some possible climatic variations in the area of Zavižan, linear trends in
developmental stages of the observed plants were analysed. They indicated a
significant prolongation of the vegetation period in Zavižan in the autumn.


Key words: Developmental stages of forest trees and herbaceous
plants, a sum of effective temperatures, linear trend, Zavižan


111