DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 59     <-- 59 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS
UDK630*569


Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 389-402


PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE
SASTOJINE U PANONSKIM ŠUMAMA BUKVE I JELE


THE CONTRIBUTION TO DETERMINING BASIC NORMALS FOR


MIXED SELECTION FOREST OF BEECH AND SILVER FIR


IN PANNONIAN MOUNTAINS


Juraj ZELIĆ*, Berislav PUAČA**


SAŽETAK: Biološke i ekološke karakteristike bukve i jele ukazuju na mogućnost
gospodarenja šumskim sastojinama prebornim načinom i u panonskim
bukovo-jelovim šumama. Takve sastojine ekološki su stabilnije odjedno-
dobnih sastojina, a bolje se koriste edafski i klimatski uvjeti staništa.


U gospodarskoj jedinici "Zapadni Papuk II", u odjelu 56a, u mješovitoj
sastojini bukve i jele kojom se gospodarilo po načelima jednodobnih regural-
nih sastojina, utvrđene su normale za mješovitepreborne sastojine.


Za određivanje dominantnih visina bukve i jele korištenje "švedski model",
po kojemu je dominantna visina definirana srednjim prsnim promjerom
vrste drveče u sastojini, uvećanim za standardnu devijaciju (ddom = ds + a).


Za utvrđivanje normale volumena, temeljnice i prsnog promjera za dimenziju
fiziološke zrelosti i Liocourtovog koeficijenta regresije (oj, korištene su
Sussmelove koralacije za jelu i Colletove za bukvu.


Pomoću utvrđenih dominantnih visina i određenih koeficijenata geometrijske
progresije (q) za bukvu (1,4693) i jelu (1,3651) određeni su osnovni nizovi
stabala po debljinskim stupnjevima do fiziološke zrelosti i sječne zrelosti.
Osnovni niz broja stabala po debljinskim stupnjevima sječne zrelosti za bukvu
i jelu prikazan je Mayerovom funkcijom (N = k e "d).


Sastojinska visinska krivulja za bukvu i jelu izjednačena je po funkciji
Mihajlova, a lokalni volumni nizovi (tarife) utvrđeni su po Spirančevim
1975, 1976 funkcijama za bukvu i jelu.


Normala volumena za bukvu i jelu određena je pomoću normale broja stabala
i lokalnog volumnog niza (tarife).


Normala broja stabala i normala volumena po debljinskim stupnjevima
mješovite preborne sastojine bukve i jele do sječne zrelosti 60 cm (njemački
debljinski stupanj 57,5 cm) utvrđena je na temelju omjera smjese bukve (53 %)
i jele (47 %).


Izmjereno vrijeme prijelaza po debljinskim stupnjevima za bukvu i jelu
izjednačeno je eksponencijalnom funkcijom (T = a d b), a postotak volumnog
tečajnog godišnjeg prirasta logaritamskom jednadžbom (p; = a - b logj.


Utvrđene normale za mješovitu prebornu sastojinu predloženim načinom
neznatno se razlikuje od normala za mješovite preborne sastojine bukve i jele


* Mr. se. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume", d.o.o., Požega
** Mr. sp. Berislav Puača, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume", d.o.o., Požega




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 60     <-- 60 -->        PDF

J. Zclić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ... Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 389-402


utvrđene Klepčevim (1961) "Novim sistemom ..."uz pomoć III. Surićevog
boniteta.


Ključne riječi: Srednji prsni promjer, dominantna visina, švedska
metoda, normala, Liocourtova distribucija, tarife, vrijeme prijelaza, periodički
prijelaz volumena, 10-godišnji volumni prirast, normalni volumen prije
i poslije sječe.


UVOD - Introduction


U važećem Pravilniku za uređivanje šuma (Meš-
trović iFabijanić 1995) navode kako se kod pre-
bornih šuma normalitet iskazuje normalama ili tablicama
po ekološko-gospodarskim tipovima, a može se
odrediti korelacijama ili obračunati formulama.


S u s s m e 1 je eksperimentalno utvrdio da se volumen
jele po hektaru u prebornim sastojinama može prikazati
kao zavisna varijabla u eksponencijalnoj funkciji
oblika: V= a * h ´´, u kojoj su a i b parametri, a h je
srednja visina dominantnih stabala. Isti autor je utvrdio
da se navedenom funkcijom može izračunati i temeljnica
po hektaru, G- a* hb.


Sussmel daje za sve jelove preborne sastojine
srednje Europe funkcije za optimalan volumen po hektaru
i optimalnu temeljnicu: volumen, V= 0,345 hdom ´",
temeljnica, G = 0,92 hdom
l015, te maksimalni prsni promjer
za fiziološku (fizičku) zrelost stabla dmax = 2,64 hdom.


Collette je, analogno Sussmel-u, izračunao
funkcije za utvrđivanje optimalnog volumena i temeljnice
po hektaru za bukvu: volumen, V= hdom 14,23, temeljnica,
G = 0,73 hdom, te maksimalni prsni promjer
za fiziološku (fizičku) zrelost stabla dmax = 2,33 hdom.


Na temeljem navedenih korelacija i Šurićevih
bonitetnih razreda, Klepac (1961) izrađuje osnovne
normale za bukvu i jelu, uz fiziološku (fizičku) zrelost
i za dimenziju zrelosti 60 cm. Normale iskazuju stanje
u sredini ophodnjice.


Pojam dominantne visine šumske sastojine medu
prvima je definirao We i se, kao srednju visinu najjačeg
debljinskog razreda. Prema Eras lanu, dominantna
visina je aritmetička sredina najviših stabala u
sastojini, a Badoux kaže daje dominantna visina u
prebornoj šumi definirana visinom koju mogu postići
najdeblja stabla glavne vrste drveća.


Zanimljiv je način određivanja dominantne visine
švedskih šumara prema srednjem prsnom promjeru
sastojine d$ i njegovoj standardnoj devijaciji visina je visina stabla promjera ddom = ds + (7.


Praktički, dominantna se visina primjenjuje u gospodarenju
prebornim sastojinama. Prema Schaeffe-
ru,Gazinu iD´Alvernyju, optimalna drvna zaliha
po hektaru u prebornim šumama jele (izražena u sil-
vama) jednaka je deseterostrukoj visini dominantnih
stabala, V= 10* H.


Pranjić i Lukić (1997) dominantnom visinom
smatraju srednju visinu 20 % najdebljih stabala sastojine,
odnosno srednju visinu nekoliko izmjerenih visina
dominantnih stabala, ako nije izvršena izmjera
sastojine.


Dominantna visina je pod manjim utjecajem promjena
u sastojini, koje se događaju starenjem jedno-
dobne sastojine, njegom sastojina putem prorednih sječa
ili sječom stabala u tijeku ophodnjice. Utvrđivanjem
dominantne i kodominantne visine u određenoj dobi
sastojine moguće je bonitirati sastojine.


Slično se ponašaju srednje i dominantne visine pre-
bornih sastojina bukve, odnosno mješovitih sastojina
bukve i jele.


Visinska krivulja u prebornoj sastojini, odnosno dominantne
visine po kojima se određuje optimalna drvna
zaliha i temeljnica po hehtaru stalne su, ako je postignuta
preborna ravnoteža. Tek u takvoj sastojini može
se primijeniti isti tarifni niz pri obračunu volumena
preborne sastojine za nepromjenjivu dob.


U kojoj mjeri snižavanje srednje visine dominantnih
stabala, uzrokovano različitim definiranjem dominantne
visine ili gospodarenjem pri određenom promjeru
sječive zrelosti, utječu na smanjenje drvne zalihe
prema "Novom sistemu ..." konstruiranih normala istražuju
Božić iČavlović (2001), na dvije izgospo-
darene preborne sastojine i dvije sastojine prijelaznog
oblika.


Autori za jednu od sastojina prijelaznog oblika koriste
lokalni volumni tarifni niz izračunat na temelju
srednjeg prsnog promjera sastojine i pripadajuće dominantne
visine.


Pomoću dominantne visine bukve i jele u prebornim
sastojinama mogu se uz primjenu Sussmel-ove korelacije
za jelu i Collette-ove za bukvu izračunati
koeficijenti geometrijska progresije (q) za normalan
broj stabala, temeljnicu i volumen preborne sastojine
po funkcijama: q = 4,3 / H h za jelu i q = 4,54 / 3V h za
bukvu.


Budući za normale iskazuju stanje u sredini ophodnjice,
osim poznavanja normale važno je poznavati prijelaz
broja stabala i volumena iz nižih u više debljinske
stupnjeve. Za određivanje prijelaza broja stabala i volumena
koristi se vrijeme prijelaza.


390




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 61     <-- 61 -->        PDF

J. Zelić. B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE


Šumarski list br. 7-8, CXXVI1 (2003), 389-402


Vrijeme prijelaza je broj godova na izvrtku dugom
2,5 cm, a označuje broj godina koji je potreban da stablo
naraste u prsnoj debljini 5 cm ili da prijeđe iz jednog
debljinskog stupnja u drugi.


Na temelju određenih normala za bukvu i jelu
Skopač je, prema Klepcu (1965), uz pomoć omjera
smjese bukve i jele odredio normale za mješovite
preborne sastojine bukve i jele.


Osnovom gospodarenja gospodarskom jedinice
"Zapadni Papuk II" (Naj vi rt iPuača 1996)zamje-


Za određivanje normale u mješovitoj prebornoj sastojim
bukve i jele, na Papuku odabran je odjel 56a u
Gospodarskoj jedinici "Zapadni Papuk II". Izbor navedene
konkretne sastojine, kao modelne, je iz razloga
što se smjernicama gospodarenja u prevođenju jedno-
dobne u prebornu strukturu nastoji postići omjer smjese
bukve i jele u približno istom omjeru (50 % : 50 %) i
što je sastojina "dozrijevajuća", starosti 95 godina. U
Osnovi gospodarenja navedene gospodarske jedinice
odjel 56a opisan je kako slijedi:


Odjel 56, odsjek a


Površina: 15,10 ha, EGT : II - C - 10. Bonitet III.
Fitocenoza:panonska bukovo-jelova šuma.


Obrast: 1,13. Sklop prekinut. Omjer smjese: bukva
40,27 %, jela 58,45 %, OTB 1,28 %.


Temeljnica: 28,45 m\ Srednje plošno stablo:
35,10 cm. Broj stabala po hektaru: 294.


Drvna zaliha: 363,12 mVha. Godišnji tečajni prirast:
10,41 mVha, postotak tečajnog godišnjeg prirasta:
2,86 %. Sječivi etat u I./l polurazdoblju: 61,99 mVha.
Intenzitet sječe: 9,34 %.


Za određivanja mješovite normale bukve i jele te
utvrđivanja realnog omjera smjese bukve i jele, u sastojim
je obavljena totalna klupaža od debljinskog stupnja
12,5 do 82,5 cm. Stabla javora, brijesta i jasena
(oko 1,50 %) pribrojena su stablima bukve.


Omjer smjese određenje udjelom temeljnice bukve
i jele u ukupnoj temeljnici cijele sastojine.


Za konstrukciju visinske krivulje i određivanje lokalnog
volumnog niza (tarife) snimljeno je hipsomet-


šovite sastojine bukve i jele (Abieti - Fagetum panno-
nicum R a u š 1969), kojima se u prethodnom razdoblju
gospodarilo kao visokim jednodobnim regularnim sas-
tojinama propisuje se jedinstvena normala, 321 mVha
za sve mješovite sastojine bukve i jele. Konstrukcija
normala temeljena je na Klepčevom "Novom sistemu...",
III. Šurićevim bonitetima za bukvu jelu i visini
dominantnih stabala 33,0 m za bukvu i jelu. Sječna zrelost
određena je na 60 cm (njemački debljinski stupanj
57,5 cm).


Tarifni niz: Posebno je izračunat za preborne sastojine
bukve i jele prema III. Surićevom bonitetu i dominantnim
visinama za bukvu 33 m, jelu 33 m.


Opis staništa i sastojine: Sjemenjača bukve i jele,
mjestimično gorskog javora, jasena i brijesta, dosta
dobre kakvoće, djelomično progaljenog sklopa. Tlo je
smeđe distrično, lesivirano na granitu i tipično. Ima u
manjem opsegu pomlatka i mladika jele i javora, u
progaljenim dijelovima pomladak jele je obilan, ali
zastarčen.


Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata: U I./l
polurazdoblju izvršiti prebornu sječu. Odabrati za
sječu zrela stabla bukve i jele te prekobrojna u debljin-
skim stupnjevima od 32,5 do 47,5 cm. Dimenzija
sječne zrelosti određena je za 60 cm (njemački debljinski
stupanj 57,5 cm). U pomladnim grupama izvršiti
njegu mladika.


Prilikom prelaska na preborno gospodarenje mješovita
sastojina bukve i jele bila je stara 95 godina, te bi u
slučaju gospodarenja kao jednodobnom sastojinom započela
faza prirodne obnove oplodnom sječom.


rom 40-tak visina (u svim debljinskim stupnjevima)
bukve i isto toliko jele.


Za utvrđivanje vremena prijelaza i debljinskog prirasta
bukve i jele uzeto je Presslerovim svrdlom u svim
debljinskim stupnjevima 50-tak izvrtaka bukve i isto
toliko jele.


Za biometrijsku obradu podatka korišteni su sljedeći
postupci i funkcije:


CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim


Cilj istraživanja je prikazati način određivanja nor- Na temelju rezultata istraživanja cilj je predložiti


mala u mješovitim prebornim sastojinama bukve i jele korištenje normala u praksi,
kojima se u prethodnom razdoblju gospodarilo kao s
visokim jednodobnim regularnim sastojinama.


METODA RADA - The resarch method


MJERENJE STABALA - Measurement of trees


391




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 62     <-- 62 -->        PDF

J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ...


Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 389-402


a) Za određivanje srednje vrijednosti izmjerenih prsnih
promjera upotrijebljena je formula:


ds=Inidi/Ini (1)


b) Za izračunavanje varijance primijenjen je postupak,


&=I((nidi//InJ-(Inldl/InJ2, a=

c) Visine bukve i jele u sastojini izjednačene su funkcijom
Mihajlova,


h = (b0*e~h´ V 1,30 (3)


d) Dominantne visine, hdom bukve i jele određene su
očitanjem na izjednačenoj visinskoj krivulji po Mi-
hajlovu za srednji prsni promjer uvećan za standardnu
devijaciju


{ddom = ds + a). (4)


e) Temeljnica, Liocourtov kvocijent (q) i maksimalni
prsni promjer za fiziološku zrelost određene su pomoću
Sussmel-ovih korelacija za jelu i Collette-
ovih za bukvu:


Jela,


V=(hdomm (5)


G = 0,97hdom (6)


dmax = 2,64 hdom (7)


q = 4,3 / 3V h (8)


Bukva,


V={hdomyil (9)


Totalnom klupažom mješovite sastojine bukve i
jele, odsjek 56a, G. j. "Zapadni Papuk II", kojom je
gospodareno po načelima oplodne sječe, utvrđeno je
kako se prsni promjeri bukve i jele kreću u rasponu od
12,5 do 82,5 cm, broj stabala po hektaru bukve je 204,
a jele 97, ukupno 301 stablo. Pripadajuća temeljnica po
hektaru za bukvu je 18,49 m2, a za jelu 16,24 m2. Ukupna
temeljnica u mješovitoj sastojin bukve i jele je
34,73 m2/ha. Iz udjela temeljnica bukve i jele u ukupnoj
temeljnici utvrđenje omjer smjese, koji je za bukvu
53 %, a za jelu 47 %.


Broj stabala i temeljnica u odsjeku 56a, površine
15,10 ha i po 1 ha za bukvu i jelu prikazani su u Tablici
1., a u Grafikonu 1. prikazana je distribucija broja stabala
po hektaru za bukvu i jelu.


G = 0,73hdom (10)


dmax = 2,33 hdom (11)


q = 4,54/^h (12)


f) Na temelju Sussmel-ovih korelacija za jelu i Collet-
te-ovih za bukvu, utvrđeni su osnovni nizovi broja
stabala za fiziološku i tehničku zrelost, koji su predstavljeni
Mayerovom funkcijom:


N=ke ´´. " (13)


g) Lokalni volumni niz (tarifa) određen je pomoću
visinskih krivulja za bukvu i jelu i Spirančevih
(1975, 1976) dvoulaznih volumnih tablica za bukvu
i jelu, izraženih funkcijama Schumacher - Hall -a :
v = 0,00003468 d2 024425 h 1032212, za bukvu (14)
v = 0,00005015 d´*™17 h ,054306, za jelu (15)


h) Vrijeme prijelaza za bukvu i jelu metodom izvrtaka
i na dužini 2,5 cm izjednačeno je funkcijom:
T=adh (16)


i) Postotak tečajnog volumnog godišnjeg prirasta
određenje po formuli:


A = ((1000/(d-5))*l/r, (17)


a izjednačen je funkcijom: p,= a-b logd (18)


U Grafkonu 1. vidljivo je kako je raspodjela stabala
bukve po debljinskim stupnjevima slična Liocourtovoj
raspodjeli. Najveći broj stabala nalazi se u nižim debljinskim
stupnjevima. Raspodjela stabala jele ima oblik
normalne distribucije, te se najveći broj stabala nalazi
oko debljinskog stupnja 42,5 cm.


Takva raspodjela ukazuje nam na horizontalnu i
vertikalnu strukturu sastojine, to jest kako se gotovo
polovica stabla bukve nalazi u podstojnoj i nuzgrednoj
etaži mješovite sastojine bukve i jele.


Srednji prsni promjer (ds) bukve u mješovitoj sastojini
bukve i jele iznosi 29,97 cm, uz standardnu devijaciju
(a) 16,10, srednji prsni promjer (ds) jele iznosi
42,65 cm, uz standardnu devijaciju (a) 17,87.


KOMPJUTORSKA PODRŠKA


Snimljeni podaci na terenu obrađeni su aplikacijskim
programom Excel 97 - SR -1 i Statistica 5.0.
Funkcije za izjednačavanje visina, vremena prijelaza,
debljinskog tečejnog godišnjeg prirasta i postotka volumnog
tečajnog godišnjeg prirasta testirane su sa svim
izmjerenim podacima u aplikacijskom programu Statistica
5.0 radi odabiranja najpovoljnije funkcije.


Computer backing


Izjednačenje visina po funkciji Mihajlova i vremena
prijelaza utvrđeni su na "klasičan način", metodom
najmanjih kvadrata, obrađeni su u aplikacijskom programu
Excel 97, a funkcije za debljinski tečajni godišnji
prirast i postotak tečajnog godišnjeg volumnog
prirasta obrađene su u aplikacijskom programu Statistica
5.0.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results


392




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 63     <-- 63 -->        PDF

J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402


Prsni promjeri (ddom) za određivanje dominantnih
visina iznose za bukvu 46,07 cm, a za jelu 60,52 cm.


Izmjerene visine bukve i jele po debljinskim stupnjevima
od 12,5 do 87,5 cm izjednačene su po funkciji
Mihajlova. Funkcije za izjednačene visine glase:


h = 38,6264 e l4"56" + 1,3, za bukvu (19)


h = 37,2016 e-n3™ld+ 1,3, za jelu (20)


Dominantne visine za bukvu i jelu (hdom) određene
su očitanjem s visinskih krivulja za srednje prsne promjere
bukve i jele, uvećane za pripdajuće standardne
devijacije.


Utvrđena je dominantna visina za bukvu (hdom)
29,60 m, a za jelu 31,12 m.


Tablica 1. Broj stabala i temeljnica bukve i jele u odsjeku 56a, G,j. "Zapadni Papuk II", površina 15,10 ha
Table 1 Number of trees and basal area (beech and silver fir) in forest department 56a, menagement unit
"Zapadni Papuk II", plot area 15,10 ha


bukva{beech)


jela (fir)


d
cm


N
bukva


G


m2


N
TV/ha


G


mVha


N
jela


G


m2


N
/V/ha


G


nf/ha


12.5


757


9.29


50


0.61


97


1.19


6


0.08


17.5


454


10.91


30


0.72


113


2.72


7


0.18


22.5


249


9.90


16


0.66


92


3.66


6


0.24


27.5


233


13.83


15


0.92


96


5.70


6


0.38


32.5


249


20.65


16


1.37


112


9.29


7


0.62


37.5


248


27.38


16


1.81


119


13.14


8


0.87


42.5


229


32.47


15


2.15


144


20.42


10


1.35


47.5


240


42.51


16


2.82


162


28.69


11


1.90


52.5


174


37.65


12


2.49


144


31.16


10


2.06


57.5


107


27.77


7


1.84


115


29.85


8


1.98


62.5


67


20.54


4


1.36


93


28.52


6


1.89


67.5


37


13.23


2


0.88


78


27.90


5


1.85


72.5


17


7.01


1


0.46


44


18.16


3


1.20


77.5


8


3.77


1


0.25


47


22.16


3


1.47


82.5


2


1.07


0


0.07


4


2.14


0


0.14


87.5


2


1.20


0


0.08


1


0.60


0


0.04


3073


279.18


204


18.49


1461


245.27


97


16.24



60


_ 50


B


_L 40


tx>


51
i 30


a


a
´L 20


10


20


30


40


50


60


Prsni promjer - D.b.h. (cm)


bukva
jela


70


80


90


Grafikon 1. Broj stabala po hektaru u mješovitoj sastojini bukve i jele, G. j. "Zapadni Papuk II", odjel 56a
Graph 1 Number of trees per hectare in mixed forest assotiation (beech and silver fir) in Megament unit "Zapadni
Papuk II", department 56a


393




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 64     <-- 64 -->        PDF

J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402


Pomoću utvrđenih dominantnih visina za bukvu i
jelu te Sussmel-ovih korelacija za jelu i Collette-ovih
korelacija za bukvu, utvrđeni su normalan volumen po
hektaru (V), optimalna temeljnica po hektaru (G), dimenzija
fiziološke zrelosti (dmax) i koeficijent geometrijske
progresije normalnog niza stabla (q).


Utvrđeni biometrijski parametri i Susmel-ove i Co-
llette-ove korelacije u mješovitoj sastojim bukve i jele,
odjel 56a, G.j. "Zapadni Papuk II", prikazani su u Tablici
2., a Grafikon 2. prikazuje rasipanje visina bukve po
debljinskim stupnjevima. Grafikon 2a prikazuje izjednačene
krivulje visina bukve i jele po funkciji Mihajlova.


Tablica 2. Biometrijski parametri i Susmel - Collette - ove korelacije u odjelu 56a, G.j.


"Zapadni Papuk II"
Table 2 The biometrical paramaters and Susmel s and Collete s correlations in forest


compartment 56a, M. u. "Zapadni Papuk II"


Vrsta drveća


bukva - beech


jela -fir


Raspon - Range, od ... do, (cm)


12,5 - 82,5


12,5-82,5


Omjer smjese - Mixture - %


53


47


ds (cm)


29.97


42.65


a


16.10


17.87


ddom (cm)


46.07


60.52


hdom m


29.60


31.12


V (mVha)


207.13


322.82


G (m7ha)


21.61


30.19


dmax (m)


68.97


82.16


q


1.4693


1.3651


Sječiva zrelost - Crop maturity, cm


60.00


60.00



?
.be


i


rcS


a


>


40
34-
28 -
22 -
16 -


10


(


Rasipanje visina bukve po debljinskim stupnjevima


?
.be


i


rcS


a


>


40
34-
28 -
22 -
16 -


10


(





?
.be


i


rcS


a


>


40
34-
28 -
22 -
16 -


10


(












?
.be


i


rcS


a


>


40
34-
28 -
22 -
16 -


10


(








?
.be


i


rcS


a


>


40
34-
28 -
22 -
16 -


10


(






?
.be


i


rcS


a


>


40
34-
28 -
22 -
16 -


10


(





?
.be


i


rcS


a


>


40
34-
28 -
22 -
16 -


10


(


) 10 20 30 40 50 60 70 80
Prsni promjer - D.b.h. (cm)


9


0



Grafikon 2. Rasipanje visina bukve po debljinskim stupnjevima u odsjeku 56a, G.j. "Zapadni Papuk II"
Graph 2 Dissipation of beech heights in different diamater degrees in forest compartment 56a, M. u.
"Zapadni Papuk II"


UTVRĐIVANJE NORMALNOG BROJA STABALA I NORMALA PO HEKTARU ZA BUKVU I JELU
The determining of normal number trees nnd normal volume per hectare for beech and silver fir


Za određivanje normalnog broja stabala bukve i jele
po Sussmel-ovim i Collette-ovim korelacijema potrebno
je definirati dimenzije fiziološke i sječne zrelosti


(dmax, dsz), koeficijente geometrijske progresije (q) i
temeljnice (G) po hektaru.


394




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 65     <-- 65 -->        PDF

J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402


>


40


35


30


^


E


25


25


-c


bfi


5:


20



10


h - bukva
h-jela


10 20 30 40 50 60


Prsni promjer - D.b.h. (cm)


70


80


90


Grafikon 2.a Izjednačene visine bukve i jele u odsjeku 56a, G. j. "Zapadni Papuk II"
Graph 2a The equalising of the heights for beech and silver fir in forest compartment 56a, M. u.
"Zapadni Papuk II"


Navedeni parametri prikazani su u Tablici 2. Broj
stabala za niz geometrijske progresije fiziološke zrelosti
bukve započinje od debljinskog stupnja 12,5 do
67,5 cm, a za jelu od 12,5 do 82,5 cm. Broj stabala u
debljinskim stupnjevima odredi se tako da se koeficijent
geometrijske progresije (q°, q\ q2, ... q" ´, q") potencira
eksponentima 0, 1, 2,.. .do najnižeg deblijnskog
stupnja (12,5). Za bukvu je n= 11, a za jelu, n = 14.


Za utvrđeni niz stabala odredi se temeljnica za svaki
debljinski stupanj i ukupno po formuli: G0 = Z ((CPK)
/4 * /V)). Temeljnica po hektaru za svaki debljinski stupanj
i ukupno odredi se tako da se umnoži koeficijentom
(k) koji je izračunat iz odnosa normalne temeljnice
po hektaru po Sussmelo-ovim i Collette-ovim korelacijama
i izračunate temeljnice (k = G/G0).


Iz na taj način utvrđenih normalnih temeljnica odredi
se normalan broj stabala po hektaru, koji se treba
svesti na dimenziju tehničke (sječne) zrelosti.


Postupak se provede tako da se ukupna razlika temeljnica
od debljinskog stupnja fiziološke zrelosti do
debljinskog stupnja sječne zrelosti rasporedi proporcionalno
na normalne temeljnice preostalih debljinskih
stupnjeva, od najnižeg (12,5 cm) do debljinskog stupnja
sječne zrelosti (57,5).


Normalan broj stabala bukve i jele po hektaru, određen
po korelacijama Collette-a i Sussmela, prikazanje
u Tablici 3. Iz tablice je vidljivo kako je normalan broja
stabala po hektaru za bukvu 460, a za jelu 546.


Za iste normalne nizove, broj stabala po debljinskim
stupnjevima, utvrđen je i pomoću Mayerovih
funkcija gustoće, koje glase:


N= 385,2748 e-°J("5-<, za bukvu, (21)


N = 334,4691 e-M244d, za jelu (22)


Lokalni volumni nizov (tarife) utvrđeni su na temelju
dvoulaznih volumnih funkcija (Spiranac 1975,
1976) za bukvu i jelu, koje glase:


v = 0,00003468 d2024425 h ´°32212, za bukvu (23)


v = 0,00005015 d K877477 h ´ 054,°6, za jelu (24)


Lokalni tarifni nizovi za bukvu i jelu prikazani su u
Tablici 3.


Za srednji prsni promjer bukve ds = 29,97 cm i srednju
visinu hs = 23,94 m, utvrđenje srednji volumen
v, = 0,896 m\


Za srednji prsni promjer jele ds = 42,65 cm i srednju
visinu hs = 27,17 m, utvrđenje srednji volumen


v,= 1,8723 m\


Na Grafikonu 3. pokazana je usporedba lokalnog
volumnog tarifnog niza za bukvu, s 13. Spirančevim
jednoulaznim volumnim nizom za bukvu i Šurićevim
tarifnim nizom za II. bonitet bukve.


Pomoću lokalnog tarifnog niza za bukvu i jelu te
broja stabala po debljinskim stupnjevima određene su
normale za bukvu 285,72 mVha, za jelu 380,33 mVha,
te za mješovitu sastojinu bukve (53 %) i jele (47 %)
330,18 mVha, kako to prikazuju Tablice 3. i 3.a, te Grafikon
4.


395




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 66     <-- 66 -->        PDF

J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402


Tablica 3. Volumni prijelaz po debljinskim stupnjevima i normale po hektaru (prije i poslije sječe) za bukvu i jelu po


lokalnom volumnom nizu (tarifi)
Table 3 Transition of volume in different diameter degrees and normals per hectare (before ana after felling) of beech and


silver fir by local tariffs


d


N


AN=Nd-Nd+5


V


AN*v


T


AN * v/T


((AN*v)/T))*5


V


M


N,


m


N2


d


N


AN=Nd-Nd+5


V


AN*v


T


AN * v/T


((AN*v)/T))*5


pnje sjece
(before felling)


poslije sječe
(after felling)


cm


NAa


N/ha





m´/ha


godina


m´/ha


m´/ha


m´/ha


m´/ha


Nl/ha


m´/ha


N2/ha


bukva (beech)


12.5


150


48


0.085


4.08


30


0.14


0.68


12.75


13.43


158


12.07


142


17.5


102


32


0.229


7.33


23


0.32


1.61


23.36


24.97


109


21.75


95


22.5


70


23


0.454


10.44


19


0.56


2.82


31.78


34.60


76


28.96


64


27.5


47


15


0.762


11.43


16


0.73


3.64


35.81


39.45


52


32.18


42


32.5


32


10


1.156


11.56


14


0.84


4.22


36.99


41.21


36


32.77


28


37.5


22


7


1.636


11.45


12


0.94


4.70


35.99


40.70


25


31.29


19


42.5


15


5


2.204


11.02


11


1.00


5.02


33.06


38.08


17


28.04


13


47.5


10


3


2.859


8.58


10


0.86


4.28


28.59


32.87


11


24.31


9


52.5


7


2


3.602


7.20


9


0.78


3.90


25.21


29.12


8


21.31


6


57.5


5


5


4.433


22.17


9


2.59


12.94


22.17


35.10


8


9.23


2


I


460


150


105.26


8.76


43.81


285.72


329.52


500


241.91


420


jela (fir)


12.5


153


41


0.093


3.81


36


0.11


0.53


14.23


14.76


159


13.70


147


17.5


112


30


0.236


7.08


27


0.26


1.31


26.43


27.74


118


25.12


106


22.5


82


22


0.447


9.83


22


0.45


2.24


36.65


38.89


87


34.42


77


27.5


60


16


0.762


12.19


19


0,64


3.21


45.72


48.93


64


42.51


56


32.5


44


12


1.070


12.84


16


0.80


4.01


47.08


51.09


48


43.07


40


37.5


32


8


1.479


11.83


14


0.85


4.23


47.33


51.55


35


43.10


29


42.5


24


7


1.952


13.66


13


1.05


5.26


46.85


52.10


27


41.59


21


47.5


17


4


2.487


9.95


12


0.83


4.15


42.28


46.42


19


38.13


15


52.5


13


4


3.084


12.34


11


1.12


5.61


40.09


45.70


15


34.48


11


57.5


9


9


3.741


33.67


10


3.37


16.83


33.67


50.50


14


16.83


5


2


546


153


127.21


9.47


47.36


380.33


427.70


584


332.97


508



5,0


4,5


4,0


5


3.5


5 a


1


3,0


2,5


c u


L


3 1


2.0


1,5


1.0


0,5


0,0



13. Špirančeva tarifa
II. Surićev bonitet
lokalni tarifni niz


10


20 30 40 50


Prsni promjer - D.b.h. (cm)


60


70


Grafikon 3. Usporedba lokalnog volumnog niza za bukvu s 13.Špirančevom tarifom za bukvu i Šurićevom tarifom
za II. bonitet bukve


Graph 3 The comparison between local tariff series for beech, 13. Spiranac s tariff series and Šurić s tariff
series for II. bonitet of beech


396




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 67     <-- 67 -->        PDF

J. Zelić. B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ...


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402


Tablica 3.a Prijelaz volumena po debljinskim stupnjevima i normala po hektaru (prije i poslije sječe) za mješovitu prebornu


sastojinu bukve (53 %) i jele (47 %)
Table 3a Transition of volume in different diameter degrees and normal per hectare (before and after felling) in the mixed


selection forest of beech (53 %) and silver fir (47 %)


d


N


((AN*v)/T))*5


V


M


N,


m


N,


d


N


((AN*v)/T))*5


V


prije sječe (before felling) poslije sječe {after felling)


cm


N/ha








(m3)


Nl/ha


ms N2/ha


12.5


151


0.61


13.45


14.05


158


12.84


145


17.5


107


1.46


24.80


26.27


113


23.34


100


22.5


76


2.55


34.07


36.62


81


31.52


70


27.5


53


3.48


40.47


43.95


58


36.99


49


32.5


38


4.12


41.73


45.85


41


37.62


34


37.5


27


4.45


41.32


45.77


30


36.87


24


42.5


19


5.17


39.54


44.71


22


34.37


17


47.5


13


4.28


35.02


39.30


15


30.75


12


52.5


10


4.78


32.21


36.99


11


27.42


8


57.5


7


14.86


27.57


42.43


11


12.71


3


2


500


45.75


330.18


375.94


540


284.43


462



normala - bukva
normala-jela
mješovita normala


10 20 30 40 50


Prsni promjer - D.b.h. (cm)


60


70


Grafikon 4. Lokalne normale za bukvu, jelu i mješovitu prebornu sastojinu bukve i jele, odjel 56a, G. j.


"Zapadni Papuk II"
Graph 4 Local normals for beech, silver fir and mixed selection forest of beech and silver fircopartment


56a, M. u. "Zapadni Papuk II"


UTVRĐIVANJE VREMENA PRIJELAZA I PRIJELAZA VOLUMENA


PO DEBLJINSKIM STUPNJEVIMA


The determining of transition time and transition of volume in different diameter degrees


Vrijeme prijeleza bukve i jele utvrđeno je na temelju
pedesetak izvrtaka po svakoj vrsti u svim debljinskim
stupnjevima. Utvrđen je broj godova na dužini
2,5 cm te podaci izjednačeni po formuli:


7= 2,3789 J °-8218, za bukvu (25)


T= 2,4922 d -o.85w za jelu (26)


Izjednačene vrijednosti vremena prijelaza za bukvu
i jelu prikazane su u Tablici 3., a na Grafikonu 5. prikazano
je izjednačenje vremena prijelaza za jelu.


Koeficijent korelacije vremena prijelaza za bukvu
je 0,81 (R2), a za jelu 0,80 (R2).


397




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 68     <-- 68 -->        PDF

J. Zelić, B. Puaća: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE


Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003), 389-402


Izjednačenje vremena prijelaza za jelu u odjelu 56a


log T= 2,4922 - 0,8509 log d


45


45


.5


40



R


´i


35 -
30 -


25 -


: . *


1


a


N





"3


C


Q.
O


s


20 -
15 -
10-


5 -
0


**««-* A


1


a


N





"3


C


Q.
O


s


20 -
15 -
10-


5 -
0


111111


0 10 20 30 40 50 60 70 80


90


Prsni promjer - D.b.h. (cm)



Grafikon 5. Izjednačenje vremena prijelaza za jelu u odjelu 56a, G. j. "Zapadni Papuk II"
Graph 5 The equalising of the transition time for beech in forest compartment 56a, M. u.
"Zapadni Papuk II"


Prijelaz volumena po debljinskim stupnjevima prikazanje
u Tablici 3., a utvrđenje tako daje razlika broja
stabala višeg i nižeg debljinskog stupnja bukve i jele
pomnožena s pripadajućim volumenom lokalne tarife.


Prijelaz volumena po debljinskim stupnjevima i
ukupno za bukvu i jelu na polovici ophodnjice (5 godina)
određenje tako daje prijelaz volumena po debljinskim
stupnjevima podijeljen s pripadajućim vremenom
prijelaza i pomnožen s 5 (brojem godina na polovici
ophodnjice od 10 godina).


U Tablici 3. vidljivo je daje ukupni prijelaz volumena
za bukvu na polovici ophodnjice 43,81 mVha, a
za jelu 47,36 mVha.


U Tablici 3. prikazan je za bukvu i jelu volumen i
broj stabala prije i poslije sječe po debljinskim stupnjevima
i ukupno u polovici ophodnjice.


Ako se normali za bukvu doda prijelaz volumena
po hektaru za polovicu ophodnje, volumen bukve prije


sječe iznosit će 329,52 mVha, a poslije sječe 241,91
m3/ha.


Istim postupkom određeni su volumen jele po hektaru,
prije sječe 427,70 mVha, poslije sječe 332,97
mVha, te ukupan prijelaz volumena za ophodnjicu (10
godina) 94,70 mVha.


Tablica 3.a, u kojoj su prikazni normala broja stabala,
prijelaz volumena i normala volumena za mješovitu
prebornu sastojinu bukve i jele omjera smjese 53 %
bukve i 47 % jele, izvedena je iz podataka Tablice 3.


Normala broja stabala u konkretnoj prebornoj mješovitoj
sastojini omjera smjese 53 % bukve i 47 % jele
je 500, normala volumena 330,18 mVha, a prijelaz volumena
na polovici ophodnje 45,18 mVha. Volumen
prije sječe utvrđen je na 375,94 mVha, poslije sječe
284,43 mVha, a ukupan prijelaz volumena za ophodnjicu
(10 godina) 91,50 mVha.


POSTOTAK VOLUMNOG TEČAJNOG GODIŠNJEG PRIRASTA BUKVE I JELE
The percent of anually curent volume increase of beech and silver fir


Postotak tečajnog godišnjeg volumnog prirasta određenje
za bukvu i jelu na temelju istih izvrtaka koji su korišteni
za određivanje vremena prijelaza (T) po formuli:


Pi, = ((1000/(d-5))* l/T


Utvrđeni postoci volumnog godišnjeg prirasta po
debljinskim stupnjevma za bukvu i jelu izjednačeni su
logaritamskim funkcijama:


p,, = 7,525- 2,996 logd, za bukvu, (27)


p,, = 5,955- 2,235 logd, za jelu (28)


Postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta po
debljinskim stupnjevima za bukvu i jelu prikazan je u
Tablici 4. Postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta
za jelu prikazanje na Grafikonu 6.


398




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 69     <-- 69 -->        PDF

J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMAl.A ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE


Šumarski list br. 7 8. CXXVI1 (2003), 389-402


Tablica 4. Postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta bukve i jele, te ukupni volumni tečajni godišnji prirast u mješovitoj
prebornoj sastojini, odjel 56a, G. j. "Zapadni Papuk II"


Table 4 The percent ofanually curent volume increase of beech and silver fir, and total anually volume curent increament
in mixed selection forest, comprtment 56a, M. u. "Zapadni Papuk II"


bukva (beech)


jela (fir)


(bukva 53%+ jela 47%)


d


Pi


V


Pi


AN * v/T


Pi


V


Pi


AV* v/T


Pi


AN * v/T


cm


%


m3


m3


m3/ha


%


m3


m3


m3/ha


m3


m´/ha


12.5


4.24


12.75


0.54


0.14


3.50


14.23


0.50


0.11


0.52


0.13


17.5


3.80


23.36


0.89


0.32


3.18


26.43


0.84


0.26


0.87


0.29


22.5


3.47


31.78


1.10


0.56


2.93


36.65


1.07


0.45


1.09


0.51


27.5


3.21


35.81


1.15


0.73


2.74


45.27


1.24


0.64


1.19


0.69


32.5


3.00


36.99


1.11


0.84


2.58


47.08


1.21


0.8


1.16


0.82


37.5


2.81


35.99


1.01


0.94


2.44


47.33


1.15


0.85


1.08


0.90


42.5


2.65


33.06


0.87


1.00


2.32


46.85


1.08


1.05


0.97


1.02


47.5


2.50


28.59


0.72


0.86


2.21


42.28


0.93


0.83


0.82


0.85


52.5


2.37


25.21


0.60


0.78


2.11


40.09


0.85


1.12


0.71


0.94


57.5


2.25


22.17


0.50


2.59


2.02


33.67


0.68


3.37


0.58


2.96


I


285.71


8.49


8.76


379.88


9.56


9.48


8.99


9.10



Postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta jele, odjel 56a


p= 5,955 -2,235 log d


^ 6,5


^ 6,5


SS


^>


« 5 5-



SJ


s;


^ 4,5 -





s;



?j



5 3 5-


1
1 2,5 -







s-



: : ^-—4-*-_


Q.


—1—r * _


B 1>S -


o



i ——


.


o


»-< 0,5


»-< 0,5


1 ´


i i r F i i


(


) 10 20


30 40 50 60 70 80
Prsni promjer - D.b.h. (cm)


90



Grafikon 6. Postotak volumnog tečajnog godišnjeg prirasta jele u odjelu 56a, G. j. "Zapadni Papuk II´
Graph 6 The percent ofanually curent percent increase of silver fir in compartment 56a,M. u.
"Zapadni Papuk 11"


Koeficijent korelacije postotka volumnog tečajnog
godišnjeg prirasta za bukvu je 0,65 (R2), a za jelu
0,48 (R2).


U Tablici 4. prikazanje i apsolutni volumni tečajni
godišnji prirast po debljinskim stupnjevima i ukupno
za normale bukve i jele, te uspoređen s prijelazom volumena
do sjecne zrelosti 60 cm (njemački debljinski
stupanj 57,5 cm).


Za mješovitu sastojinu bukve i jele utvrđenje ukupni
volumni tečajni godišnji prirast 8,99 mVha, odnosno


za ophodnjicu od 10 godina 89,90 mVha. Prijelaz volumnog
priraštaje gotovo istovjetan navedenom godišnjem
prirastu, to jest 9,10 mVha.


Za uravnoteženu prebornu sastojinu moguće je
odrediti sječivi etat u količini volumnog tečajnog periodičnog
prirasta, što bi u konkretnom slučaju bilo
oko90mVna.


399




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 70     <-- 70 -->        PDF

J. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ...


Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003), 389-402


RASPRAVA I ZAKLJUČCI -


Utvrđene normale za bukvu i jelu te mješovitu nor-
malu za prebomu sastojinu bukve i jele razlikuju se od
određenih normala u Osnovi gospodarenja Gospodarske
jedinice "Zapadni Papuk II". Normala u Osnovi gospodarenja
određena je na temelju Sussmel-ovih i Co-
llette-ovih korelacija, uz odabranu dominantnu visinu
bukve i jele, 33 m i tarifni niz III. Šurićevog boniteta za
sječnu zrelost 60 cm. Za sve preborne mješovite sastojine
bukve i jele određena je ista normala 321 mVha.


Budući da se normale utvrđuju za konkretne mješovite
preborne sastojine bukve i jele kojima se u prethodnom
razdoblju gospodarilo kao jednodobnim regularnim
sastojinama i u kojima se obnova provodila po
načelima oplodne sječe, to je potrebno uvažiti sljedeće:


1. Za određivanje dominantnih visina bukve i jele
odabrati dozrijevajuće i zrele sastojine u kojima će
se moći utvrditi relevantan srednji prsni promjer
(ds) sa standardnom devijacijom (o), te pomoću izjednačene
visinske krivulje definirati dominantnu
visinu (hdom), koja se nalazi u debljinskom stupnju
ddom = ds + a. Na dominantnu visinu znatno utječe
prethodno gospodarenje sastojinom, kao i horizontalna
struktura sastojine.


2. Pomoću utvrđenih dominantnih visina za bukvu i
jelu, te Sussmel-ovih i Collette-ovih korelacija, utvrdi
se temeljnica (G), Liocourtov geometrijski koeficijent
progresije (q) i dimenzija fiziološke zrelosti
(dmax). Normalni broj stabala po debljinskim stupnjevima
i ukupno po hektaru utvrdi se svođenjem
broja stabala i temeljnice na definiranu sječnu zrelost
(ds:) 60 cm prsnog promjera. Navedenim postupkom
svođenja na sječnu zrelost povećava se broj
stabala po hektaru za istu temeljnicu, ali se smanjuje
srednji prsni promjer i srednji volumen stabla, te u
konkretnom slučaju utvrđivanja normla za bukvu iznosi
0,62 m3, a za jelu 0,69 m\ Srednji volumen stabla
bukve u konkretnoj sastojini je 0,90 m3, a jele
1,87 m3.


Utvrđenom normalom za mješovitu sastojinu bukve
i jele promijenila se horizontalna struktura sastojine
u odnosu na konkretnu, to jest distribucija prsnih
promjera, te srednji prsni promjer za bukvu iznosi
22,09 cm, a za jelu 23,86 cm. Međutim, vertikalna
struktura sastojine, odnosno visinska krivulja ostaje
ista (izjednačena po funkciji Mihajlova), kao i dominantne
visine po kojima su određene temeljnice
(G), dimenzije fiziološke zrelosti i Liocourtovi koeficijenti
geometrijske progresije za bukvu i jelu.
Ako bi se konkretnom sastojinom prethodno gospodarilo
kao mješovitom normalnom, uravnoteženom
prebornom sastojinom, ne bi se za utvrđivanje dominantnih
visina mogla primijeniti "švedska metoda"
za ddom = ds + G, nego npr. Weise-ova metoda.


400


- Discusion and conclusions


3. Na normalu volumena bukve i jele, te mješovitu nor-
malu bukve i jele, osim omjera smjese i dominantnih
visina, znatno utječu tarifni niz, koji je za konkretnu
sastojinu utvrđen kao lokalni tarifni niz pomoću Špi-
rančevog dvoulaznog volumnog niza za bukvu i jelu
i visina izjednačenih po funkciji Mihajlova.


Utvrđeni lokalni volumni nizovi (lokalne tarife)
znatno se razlikuju od Šurićevog tarifnog niza za
III. bonitet bukve i jele primijenjenog u Osnovi gospodarenja.
Lokalni tarifni nizovi približni su Šuri-
ćevim tarifnim nizovima za II. bonitet bukve i II.
bonitetjele.


Primjenom lokalnog tarifnog niza na konkretni broj
stabala po hektaru u odjelu 56a, kojih je iznad sje-
čive zrelosti (60 cm) 8 više za bukvu, odnosno 55,13
mVha, te 17 više za jelu, odnosno 96,53 mVha.
Dakle, u konkretnom odjelu ima 151,66 mVha iznad
sječive zrelosti, s promjerom 60 cm, što bi trebalo
prema stanišnim uvjetima i prostornom rasporedu
posjeći s ciljem prevođenja jednodobne mješovite
sastojine u mješovitu prebornu sastojinu bukve i jele.


Iako je za obračun mješovite normale bukve i jele u
konkretnoj sastojini primijenjen lokalni tarifni niz
blizak II. normali po Šuriću, utvrđena mješovita
normala 330,18 mVha neznatno se razlikuje od postavljene
normale za sve mješovite sastojine bukve
i jele 321,00 mVha u Osnovi gospodarenja.


4. Prijelaz volumena po debljinskim stupnjevima ovisi
o vremenu prijelaza, koje je relativno dugo za
bukvu i jelu do debljinskog stupnja 22,5 cm.


Utvrđeni godišnji tečajni volumni prirast za mješovitu
normalu bukve i jele 330,18 mVha iznosi
8,99 mVha, što je gotovo istovjetno prijelazu volumena
9,10 m3/ha.


Za utvrđenu mješovitu normalu preborne sastojine
bukve (53 %) i jele (47 %) može se zaključiti kako
je uravnotežena, te se može odrediti sječivi etat za
ophodnjicu (10 godina) jednak periodičnom tečajnom
prirastu, oko 90 mVha.


5. Utvrđivanje mješovite normale za prebornu sastojinu
bukve i jele približno jednakog omjera smjese
(50 %), odjel 56a, G. j. "Zapadni Papuk II", primjenom
"švedske metode" za određivanje dominantnih
visina i Sussmel-Collette-ovih korelacija, uz primjenu
lokalnog tarifnog niza, jedan je od modela
kojima se mogu utvrditi mješovite normale za preborne
sastojine u panonskim bukovo-jelovim šumama,
kojim se u prethodnom razdoblju gospodarilo
kao jednodobnim.


Za utvrđenu mješovitu normalu za prebornu
sastojinu bukve i jele 330 mVha, s peridičnim vo-
lumnim tečajnim prirastom i prijelazom volumena




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 71     <-- 71 -->        PDF

J. Zelić, B. Puaća: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII (2003). 389-402


od 90 mVha može se prihvatiti daje uravnotežena te vertikalne strukture postići optimalni volumni prida
će se na istoj jediničnoj površini s normalnim rast i obnova sastojine,
brojem stabala i normalnom temeljnicom, stalne


LITERATURA: - References


Božić, M, J. Čavlović, 2001: Odnos dominantne Naj virt, Ž., B. Puača, 1996: Osnova gospodarenja


visine, dimenzije sječive zrelosti i normalne drv- (1996. - 2005.), Gospodarska jedinica "Zapadni


ne zalihe u prebornim sastojinama. Šum. list br. Papuk II". Požega.


1-2: 9-18, Zagreb. Pranj ić, A.,N. Lukić, 1997: Izmjera šuma. Sveuči-


K1 e p a c, D., 1991: Novi sistem uređivanja prebornih liste u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.


šuma. Poljoprivredno šumarska komora SR Hr- špiranec, M., 1975: Drvnogromadne tablice. Rad.


vatske, Zagreb. šumar, inst, 262 str., Jastrebarsko.


Klepac,D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća špiranec, M, 1976: Tablice drvnih masa jele i smre-


i sastojina. Nakladni zavod, Znanje, Zagreb. ke Broj 29, Rad. Šumar, inst., 119 str., Jastre-


Klepac, D., 1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod barsko.


Znanje, Zagreb.
Meštrović, Š., G. Fabijanić, 1995: Priručnik za


uređivanje šuma. Ministarstvo poljoprivrede i


šumarstva Hrvatske, Zagreb.


SUMMARY: In the past, mixed stands of beech and fir on Papuk (Abieti-
Fagetum panonicum Rauš 1969), were managed as regular high stands,
while natural regeneration was done with the shelterwood cutting method.


Biological and ecological properties of beech and fir indicate the possibility
of selection management. Such stands are ecologically more stable and
better capable of utilising soil and climatic characteristics.


The high ecological stability and biological properties of beech and fir
selections stands result in an optimal production of stem wood and in balanced
management.


Of all biometrical management characteristics, the following are of
utmost importance: dominant tree heights, tariff series, crop maturity dimension
and current annual stand increment.


Compartment 56a, Management Unit "Zapadni Papuk II" covering an
area of 15.10 ha, with a species mix of 53 % of beech and 47 % of fir was
taken as an example of management with a mixed stand of beech and fir on
Papuk. The distribution of beech and fir trees by hectare and diameter classes
is shown in Table 1 and Graph 1.


The dominant heights of mixed stand of beech and fir were defined using
the "Swedish method" for mean breast diameters increased for standard
deviation (ddom = ds + a).


The crop maturity dimension was determined for 60 cm of breast diameter
(German diameter degree 57.5 cm).


The mean breast diameter of beech in a stand is 29.97 cm with standard
deviation of 16.10 cm, while that of fir is 42.65 with standard deviation of


17.87.


The stand height curves of beech and fir in Compartment 56a were
equalised with exponential functions (Graph 2, a):


h = 38,6264 e - l4´"56´d + 1,3, for beech


h= 37,2016e 1W"° d+ 1,3, for silver fir


401




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 72     <-- 72 -->        PDF

.1. Zelić, B. Puača: PRILOG ODREĐIVANJU NORMALA ZA MJEŠOVITE PREBORNE SASTOJINE ... Šumarski list br. 7-8. CXXVII (2003). 389-402


The geometric progression coefficient (q) of the number of trees from
lower to higher diameter degrees is higher than 1 (q > I) and is called
Liocourt´s progression coefficient. In the given mixed stand of beech and fir
the geometric progression coefficient for beech was 1.4693 according to
Collet and that for fir was 1.3651 according to Susmel.


The normal tree number (N), the normal basal area (G) and the normal
volume (V) per hectare were calculated using the stated geometric progression
coefficients (q) for beech and fir (Table 2).


The dominant height (hdom)for beech is 29.60 m and for fir 31.12 m.


Normal tree number series for beech and fir in Compartment 56a were
calculated using Mayer s function of tree number density per hectare:


N = 385,2748 e °-76,5i,for beech ... 460 trees


N = 334,4691 e °-6244d, for silverfir ... 546 trees


The tariff volume series were constructed according to Spiranec s functions
for beech and fir volume and Mihajlov s height curves:


v = 0,00003468 d2024425 h u,i22,2,for beech


v = 0,00005015 d IS77477 h umm\ for silver fir


Local tariffs are given in Tables 3, 3a and Graph 3.


The normal model for beech was determined at 285.72 m3/ha and for fir at
380.33 m3/ha. The normal model for a mixed stand of beech (53 %) and fir
(47 %) was determined at 330.18 m3/ha (Table 3, 3a, Graph 4).


The transition time for a mixed stand of beech and fir was determined on
the basis of breast diameter, which decreases with an increase in breast diameter.
The transition time for the stand in Compartment 56a was equalised with
exponential functions:


T = 2,3789 d °-82´8, for beech


T = 2,4922 d ,mm,for silver fit-
Equalised transition times for beech and fir in Compartment 56a, MU
"Zapadni Papuk II", are given in Graph 5.


The percentage of current annual volume increment for beech and fir was
equalised with functions:


Pi = 7,525 - 2,996 log A, for beech,


p, = 5,955 - 2,235 log d, for silver fir


Equalised percentage of current annual fir increment is given in Graph 6.


A cutting cycle (10 years) of 90.00 m3/ha can be calculated on the basis of
the normal model for a mixed stand of beech and fir of 330.18 m3/ha, current
volume transition of 91.10 m3/ha and current volume stand increment (10
years) of 89.90 m3/ha. (Table 4)


The difference between the normal volume per hectare before cutting (M)
and after cutting (m) is determined on the basis of a 10-year increment or volume
transition and is equal to the felling cycle (E = M - m).


Key words: Mean breast diameter, dominant height, Swedish method,
normal model, Liocourt´s distribution, tariffs, transition time, annual volume
transition, 10-year volume increment, normal stand volume before and after
cutting per hectare.


402