DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 74     <-- 74 -->        PDF

HRVATSKI SABOR


PREDSJEDNIK


Klasa: 130-03/03-01/72
Urbroj: 611/1-03-02


Zagreb, 12. kolovoza 2003.


Poštovani gospodine Matić,


Primio sam Vaš dopis od 21. srpnja 2003. godine
kojim ste me ukratko izvijestili o zaključcima ovogodišnje
107. redovite skupštine Hrvatskog šumarskog
društva.


Želim naglasiti da u potpunosti razumijem iznesene
stavove koji su naznačeni kao zaključci 107. skupštine
HŠD-a te ih držim načelno opravdanim, ali smatram da
bi prije donošenja konačne odluke trebalo sprovesti
ozbiljnu raspravu u okviru ukupnog preoblikovanja
Vlade, ministarstava i drugih tijela državne uprave.


IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


ŠTO NAM SE


Početak ozbiljnih, nesuvislih ali agresivnih aktivnosti
prema šumama i šumskom zemljištu, dogodio seje
još 20. lipnja 2002., kada je Vlada Republike Hrvatske
svojim Zaključkom otvorila mogućnost eksploatacija
mineralnih sirovina u šumama i na šumskom zemljištu
kroz institut prava služnosti. Unatoč našem argumentiranom
suprotstavljanju, provedba toga zaključka ipak
je u primjeni. Nije dvojbeno da su za realizaciju ovako
ozbiljnih programa izgradnje autocesta nužni kamenolomi,
no mogu li se, tko će i s koliko novca sanirati te


404


HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
Prof. dr. se. Slavko Matić, predsjednik


U tom smislu predlažem Vam, da organizirate radni
sastanak sa svim dužnosnicima kojima ste predmetni
dopis uputili, a na koji sam se voljan odazvati.


Ukoliko to ne bude moguće, spreman sam primiti
na razgovor Vas i Vaše kolege iz Hrvatskog šumarskog
društva.


Sa poštovanjem,


Zlatko Tomčić, v. r.


TO DOGAĐA?


silne površine nakon korištenja i ponovno privesti
šumskoj kulturi ili ima i racionalnijih rješenja?


Trenutno, vrlo ozbiljne opožarene površine u priobalju
i zahuktala predizborna kampanja, pogoduju nastavku
sličnih aktivnosti. Nisu nepoznate činjenice kako
su podaci o požarima naša tužna istina, koja jasno
govori kako prosječno godišnje u razdoblju od
1992-2001. g. opožarena površina iznosi 17.622 ha, a
45,7 % požara nastaje na privatnom zapuštenom poljoprivrednom
zemljištu. Treba reći da prosječno godišnje


402




ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Korčula, opožareno 1998., snimak srpanj 1999. godine


(Foto: T. Starčević)


stola Hrvatskoga šumarskog društva o problematici
šumskih požara iz 1998. nisu odjeknuli kod onih koji
odlučuju, a zaključci su i danas aktualni. Nakon svih
tih godina u kojima smo se svi javno zaklinjali kako
ćemo požare "gasiti" zimi, kroz vrlo jasne, programirane
i sveobuhvatne aktivnosti, i dakako osigurana financijska
sredstva, situacija se nija bitno promijenila
niti poboljšala. Radi smirivanja trenutnih napetosti, država
priznaja kako lokalna samouprava ipak nije u stanju
financirati vatrogastvo, iako gaje ona sama, iz istih
razloga i spustila na lokalnu zajednicu.


Treba li reći kako je prosječna godišnja obračunata
šteta od šumskih požara veća od jedne milijarde kuna.
Kada bi tom skromnom obračunu šteta dodali još iznose
stvarnih a uništenih općekorisnih funkcija šume, ili
još izgubljenu vrijednost uništenog staništa koje se
mora više desetljeća obnavljati, vrlo brzo bi se i s lakoćom
opredjelili za ozbiljnu i sveobuhvatnu preventivu.
Ne bi li trebali krenuti od kućnog odgoja i obrazovanja,
od predškolske dobi pa kroz cijeli život, stalno i
svugdje podučavati i podsjećati na značaj i vrijednost
šuma. Ne bi li se trebalo i moralo izmijeniti mentalni
sklop našeg čovjeka u kojemu stanuje uvjerenje kako
je država, pa onda i državna imovina, nešto strano, od
pamtivjeka tuđe i u rukama tuđina. To državno dobro
nije sramno potkradati, zakidati, a državu za sve svoje
nedaće kažnjavati, uništavati, pa i osvećivati joj se paležom
njenih (zapravo naših) šuma.


Vatrogasna oprema je stara, no nisam siguran da
ćemo požare riješiti samo kupnjom kanadera, jer dobro
je znana misao koja kaže kako je glupa država koja na
pojavu kriminala reagira samo zapošljavanjem policajaca.


Sada, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva želi
kroz izmjene i dopune Pravilnika o uređivanju šuma,
zapravo njegovom dodatku u kojemu se utvrđuju naknade
za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom
zemljištu, u članku 89., izbjeći ili bitno umanjiti


405


imamo u tom istom razdoblju 327 požara, od kojih je
75 % na kršu. Isto tako treba znati daje prosječna godišnja
opožarena površina na kršu 71,6 ha, a na kontinentu
15,3 ha, iako je u tom razdoblju izgrađeno 3.163,6 km
protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta.


Unatoč velikim ulaganjima u protupožarnu preventivu,
ispada daje uzrok pojave šumskih požara u čak
73,1 % slučajeva ostao nepoznat. Zaključci Okruglog


Pomladak alepskog bora, Korčula, snimak 2000. godine


(Foto: T. Starčević)