DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2003 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Korčula, opožareno 1998., snimak srpanj 1999. godine (Foto: T. Starčević) stola Hrvatskoga šumarskog društva o problematici šumskih požara iz 1998. nisu odjeknuli kod onih koji odlučuju, a zaključci su i danas aktualni. Nakon svih tih godina u kojima smo se svi javno zaklinjali kako ćemo požare "gasiti" zimi, kroz vrlo jasne, programirane i sveobuhvatne aktivnosti, i dakako osigurana financijska sredstva, situacija se nija bitno promijenila niti poboljšala. Radi smirivanja trenutnih napetosti, država priznaja kako lokalna samouprava ipak nije u stanju financirati vatrogastvo, iako gaje ona sama, iz istih razloga i spustila na lokalnu zajednicu. Treba li reći kako je prosječna godišnja obračunata šteta od šumskih požara veća od jedne milijarde kuna. Kada bi tom skromnom obračunu šteta dodali još iznose stvarnih a uništenih općekorisnih funkcija šume, ili još izgubljenu vrijednost uništenog staništa koje se mora više desetljeća obnavljati, vrlo brzo bi se i s lakoćom opredjelili za ozbiljnu i sveobuhvatnu preventivu. Ne bi li trebali krenuti od kućnog odgoja i obrazovanja, od predškolske dobi pa kroz cijeli život, stalno i svugdje podučavati i podsjećati na značaj i vrijednost šuma. Ne bi li se trebalo i moralo izmijeniti mentalni sklop našeg čovjeka u kojemu stanuje uvjerenje kako je država, pa onda i državna imovina, nešto strano, od pamtivjeka tuđe i u rukama tuđina. To državno dobro nije sramno potkradati, zakidati, a državu za sve svoje nedaće kažnjavati, uništavati, pa i osvećivati joj se paležom njenih (zapravo naših) šuma. Vatrogasna oprema je stara, no nisam siguran da ćemo požare riješiti samo kupnjom kanadera, jer dobro je znana misao koja kaže kako je glupa država koja na pojavu kriminala reagira samo zapošljavanjem policajaca. Sada, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva želi kroz izmjene i dopune Pravilnika o uređivanju šuma, zapravo njegovom dodatku u kojemu se utvrđuju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu, u članku 89., izbjeći ili bitno umanjiti 405 imamo u tom istom razdoblju 327 požara, od kojih je 75 % na kršu. Isto tako treba znati daje prosječna godišnja opožarena površina na kršu 71,6 ha, a na kontinentu 15,3 ha, iako je u tom razdoblju izgrađeno 3.163,6 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta. Unatoč velikim ulaganjima u protupožarnu preventivu, ispada daje uzrok pojave šumskih požara u čak 73,1 % slučajeva ostao nepoznat. Zaključci Okruglog Pomladak alepskog bora, Korčula, snimak 2000. godine (Foto: T. Starčević) |