DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA


O HRVATSKOME NACIONALNOM STANDARDU ZA FSC CERTIFICIRANJE ŠUMA


Poznato je kako su današnje šume u Hrvatskoj prva ili druga generacije poslije prirodne obnove nekadašnjih
prašuma. Tako je očuvana izvorna prirodnost, dok se šumarski stručni trud vidi u visokoj tehničkoj
kakvoći stabala. Primjenivši načelo potrajnosti u novonastalim šumskim sastojinama, te uklanjanjem
tehnički negativnih jedinki za vrijeme postupka njege, čišćenja i prorijeda, održala se prirodnost i postigla
visoka sirovinska vrijednost šume. Šuma je postala obnovljivo upotrebljiv prirodni resurs visoke biološke
raznolikosti, koji osim svoje prirodnosti nudi visoku kakvoću drva.


Šumarska znanost podržava u gospodarskoj šumi u usporedbi s prašumom njezinu fazu pomlađivanja
(prirodnoga), fazu mlade šume i optimalnu fazu šume, a uzgojnim postupcima preskaču se prašumske faze
starenja i raspadanja, održavajući tako na visokoj razini gospodarsku ulogu šume i njezinu potpunu prirodnost
i biološku raznolikost. Stadij raspada s narušenim svim ekološkim funkcijama šume koji traje u bukovoj
prašumi (Korpel, 1995) 95 do 110 godina, sveden je u gospodarskoj šumi na samo nekoliko godina.


Za razliku od većega dijela zapadne, srednje i južne Europe, pobliže, od zemalja razvijenije tehničke
civilizacije u kojima se dogodilo veliko krčenje šuma te pretvaranje preostalih u šumske kulture, pretežito
smreke, hrvatske prašume su u to vrijeme prirodno obnovljene.


Jak biološki potencijal hrvatskih šuma usmjeren biološki obrazovanim šumarima sa završenim Gospodarsko
šumarskim učilištem u Križevcima, Šumarskom akademijom i Šumarskim fakultetom u Zagrebu,
rezultat je da su današnje državne šume u 95 % svoje površine prirodnoga sastava. Šumske zajednice
su dobro proučeni dio šumskoga ekosustava (floristička raznovrsnost) s poznatim staništem iz osnove
gospodarenja (geološka podloga, tlo, reljef, klima). Uz pretpostavku dobro proučene bioraznolikosti šumskoga
drveća, grmlja i ostalih podataka koji daje gospodarska osnova, šumarstvo dobro poznaje strukturu
šuma u Hrvatskoj, dok je u tijeku proučavanje funkcioniranja šumskih ekosustava. Posebno valja izdvojiti
istraživanja novonastalih šumskih šteta ("umiranje šuma"), zatim uzgojna proučavanja obnove opustošenih
šuma, ali i daljnje održavanje dosljedne zaštite okoliša i prirode u Hrvatskoj, stoje poznato kao tradicija
hrvatske šumarske struke. Ovaj uvod o hrvatskom šumarstvu bio je u neku ruku potreban za bolje
razumijevanje daljnjega teksta koji se odnosi na prestižni FSC certifikat za gospodarenje, na koji su stekle
pravo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.


U raspravi o hrvatskome nacionalnom standardu za FSC certificiranje šuma održanoj 6. listopada ove
godine u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, bila je riječ o drugome nacrtu nacionalnoga standarda te


o pripremi za njegov treći i konačni nacrt. Na raspravi smo ustanovili neuvažavanje stručnoga šumarskoga
stava te njegova uzimanja u obzir i ugrađivanja u standard. Zanemareno je stanje šuma u Hrvatskoj,
primjerice prirodnost, biološka raznolikost, postupanje prema načelu održivoga razvoja koje se koristi
više od 150 godina kao i današnja visoka tehnička kakvoća stabala. Prilikom donošenja standarda prevladala
je arogantna mala grupa biologa, po specijalnosti mikologa, koji žele šumu u prašumskome obliku, i
to u fazi raspadanja prašume s pretežito trulim drvećem kada se u šumi pojavljuje nešto više gljiva. O
standardu odlučuju tri komore, i to Komora za ekologiju, Gospodarska komora i Socijalna komora. Komoru
za ekologiju vodi mikolog, a samo Gospodarsku vodi jedan šumar. U komorama nema niti jednoga
šumara uzgajivača, uredivača ili ekologa, koji bi zapravo po zaslugama za sadržaj koji se traži u standardu,
a što se zrcali u stanju šuma u Hrvatskoj, trebali u navedenim komorama predstavljati većinu.
Prilikom izrade nacionalnoga standarda dobro postavljeni kriteriji FSC-a, a posebice oni u načelu 6.
Utjecaj na okoliš, narušeni su nelogičnim indikatorima (pojašnjenja za kriterije) iz čijega sadržaja se
može zaključiti kako se u nas radi o šumama neke kolonije, u kojoj su čistim sječama iskorištene šume.
Zagrebačkoj školi uzgajanja šuma postavljaju se uvjeti kako i kada će se sjeći šume, u kojim površinama i
u kojim razmacima, a usprkos prirodnosti naših šuma izdvaja se 100.000 ha koje treba pretvarati u sekundarne
prašume.


Hrvatsko šumarsko društvo uputilo je Nacionalnoj radnoj skupini za izradu hrvatskoga standarda za
certificiranje šuma u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva više prijedloga za izmjenu prvoga nacrta
standarda, od kojih niti jedan nije prihvaćen. I na kraju postavlja se pitanje odgovornima u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva kome treba nacionalni standard za FSC certificiranje šuma koji se u nas ne
može provesti.


Prof, dr se. Branimir Prpić


Naslovna stranica - Front page:
Jela na blokovima u risnjačkim Bijelim stijenama
Fir on blocks of Bijele stijene of Risnjak
(Foto: A. Frković)
Naklada 1780 primjeraka