DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9- 10, CXXVI1 (2003), 457-465 UDK 630* 583 - 585 (001) OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE I DIGITALNOG ORTOFOTA ASSESSMENT OF ACCURACY OF GEOCODING OF BASIC MAP OF CROATIA AND DIGITAL ORTHOPHOTOGRAPHIES Damir KLOBUČAR* Sažetak: U ovom radu prikazane su osnovne odrednice izrade digitalnog ortofota, korištenjem odgovarajućih programskih paketa. Digitalni ortofoto izrađen je na bazi crno - bijelih aerofotosnimaka (M ~ 1 : 20 000), pridobivenih tijekom cikličkog snimanja Republike Hrvatske. Budući da se ove snimke nalaze na tržištu uz izrazito pristupačnu cijenu, a šumarstvu mogu pružiti razmjerno velik broj informacija, primarni cilj ovoga rada bio je ocijeniti točnost geokodiranja digitalnog ortofota, odnosno Osnovne državne karte (ODK). Rezultati provedene analize upućuju na minimalna odstupanja geokodiranih listova ODK-e, tj. kontrolnih točaka u odnosu na vrijednosti analognih izvornika. Također, točnost geokodiranja digitalnog ortofota zadovoljavajuća je za primjenu u šumarstvu Republike Hrvatske. Stoga se preporučuje izrada digitalnog ortofota prilikom izrade svake gospodarske osnove (redovne revizije), ali po mogućnosti sa snimkama krupnijeg mjerila, s tim da se kontrolnim točkama prekriju cijele snimke, čime bi se umanjile uočene pogreške. Ključne riječi: digitalni ortofoto, Osnovna državna karta (ODK), geokodiranje, cikličko snimanje, digitalni model reljefa (DMR). UVOD - Introduction Pouzdano izrađena karta u šumarstvu od velikog je skih cjelina (karata), odnosno mogućnosti korektnog značenja, za čiju odgovarajuću izradu trebaju biti zainizračunavanja drvnih masa, prirasta, propisivanja etata i teresirani svi segmenti šumarstva. uzgojnih radova, a s tim i povezanih mogućnosti mate- Potrebe i vrijednosni pokazatelji tako izrađene karrijalno- fmancijskih kalkulacija (Klobučar , 2002). te su raznoliki, a uspješno se mogu odrediti kvantitaZa svaku informaciju o šumi mora se znati mjesto tivno i kvalitativno. (površina) na Zemlji, na koje se ta informacija odnosi. Položaji točaka na zemaljskoj površini određuju se geo Pri njihovom nabrajanju i ukazivanju na njihovu detskom izmjerom, pa zato primjena geodezije datira od korist može se početi od onih najjednostavnijih, kao prvih početaka šumarstva. Postojanje recentnih geo stoje opći prostorni prikaz npr. područja Uprave šuma, detskih planova i karata neophodno je i nužno u racio Parka prirode ili gospodarske jedinice na nekoj pre nalnom šumskom gospodarstvu (K a 1 a f a d ž i ć, 1995). glednoj karti. U ovom su radu za izradu digitalnog ortofota kori Ispravno (lokacijski - prostorno, veličinom) kartira štene crno-bijele aerofotosnimke (M ~ 1 : 20 000) pri na površina npr. odjela i pripadajućih mu odsjeka, do dobivene tijekom cikličkog snimanja RH (Lande k i biva ogromnu važnost u sferi korištenja različitih temat Kaurić , 1998, N.N. 55/2001) jer iste daju razmjerno velik broj informacija aplikativnih u šumarstvu, te je primarno iz tog razloga smatrano potrebitim odrediti Mr. se. Damir Klobučar, Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Zagreb točnost izrađenog modela (Klobučar , 2002). 457 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 24 <-- 24 --> PDF |
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE Šumarski list br. 9-10, CXXV1I (2003), 457-465 CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim Glavna svrha ovoga rada je odrediti točnost geoko- geokodirati listove ODK, diranja primjerno izrađenog digitalnog ortofota, odno- izvršiti vektorizaciju slojnica, sno neposredno ocijeniti točnost geokodiranja Osnov-. izraditi digitalni model reljefa (DMR), ne državne karte (ODK). . izraditi digitalni ortofoto. Da bi naznačeni cilj bio ostvaren, prethodno je potrebno: PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Research scope Istraživanje je provedeno na području gospodarske grafskim koordinatama to je područje smješteno između jedinice "Jamaričko brdo", koja pripada šumariji Li-16° 40´ i 17° 30´ istočne dužine, te 45° 20´ i 45° 30´ sjepovljani (slika 1). verne širine. To je prigorski kraj, smješten na obronci Šume ove gospodarske jedinice nalaze se u zapadnoj ma Blatuškog i Novskog brda, koji su posljednji nasPosavini ili točnije u Moslavini 5-6 km sjeverno od tavci planine Psunj. Nadmorska visina kreče se od 120 Novske i 6 - 7 km istočno od Lipovljana. Izraženo geodo 225 m. METODA RADA - Work method Priprema podataka za ocjenu točnosti geokodiranja Osnovne državne karte (ODK) Preparation of data for the assessment of accuracy of geocoding of Basic Map of Croatia (BMC) Prvo će se analizirati točnost geokodiranja ODK, budući daje ta točnost (kako će se vidjeti) neposredno povezana s točnošću geokodiranja ortofota. U svrhu ove analize skenirani su listovi ODK (1:5 000). To je osam listova, s oznakama Banova Jaruga (B.J.) 24 do 27 i 34 do 37 tj. listovi koji u širem smislu prekrivaju područje g. j . "Jamaričko Brdo". Ove su datoteke snimljene u tif. formatu. Obje analize su izvršene kroz nakoliko softverskih paketa (R2V, Arc View 3.1; ER Mapper 6.1; Excel 7.0). Geokodiranje ODK je obavljeno u R2V s različitim brojem kontrolnih točaka po listu (od 17 do 20), s tim da su listovi B.J. 24 i B.J. 25 geokodirani sa 24, odnosno 32 kontrolne točke. Koordinate kontrolnih točaka preuzete (očitane) su s ODK tj. sa presjecišta linija pravokutne koordinatne mreže, s tim da je najveći broj točaka postavljen u zaglavlju i podnožju, dok je nekoliko (4, 7) točaka postavljeno u sredini, list B.J. 24, odnosno u sredini i na rubnim stranama lista B.J. 25. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE Šumarski list br. 9-10, CXXVI1 (2003), 457-465 Dakle, ovim postupkom (preuzimanjem kontrolnih točaka) izvršeno je preslikavanje prostornih podataka, tzv. transformacija između dva koordinatna sustava (Frančula i dr. 1994, Frančula 1999, Oluić 2001), skenirane ODK kao završnog i njenog analognog izvornika kao početnog koordinatnog sustava. Naime, matematičkim se modelom u ovisnosti od odabrane transformacije ili programski omogućene( ih), na temelju minimalnog potrebnog broja poznatih točaka u dva koordinatna sustava, definiraju geometrijski odnosi između istih. Dakako daje postupak analogan i u procesu numeričkog redresiranja prostornih podataka s karte na snimku, s tim daje u ovom slučaju uz X i Y potrebita i Z vrijednost, čime je definirana trodimenzionalnost reljefa (Kušan, 1995). Navedeno ukazuje na činjenicu da se uzimao veći broj kontrolnih točaka u odnosu na minimalne zahtjeve transformacije (Lapaine i Frančula, 1994) u konkretnom primjeru afine transformacije. Povećan broj kontrolnih točaka odabran je iz poznatih statističkih zakonitosti. Naime, ako se napravi više mjerenja nego imamo nepoznatih parametara u matematičkom modelu, onda te parametre procjenjujemo statistički na temelju tih mjerenja (statistički oblak). Procjena je stabilnija, stoje broj mjeranja veći (Pavlić, 1988). Napisano potkrepljuje provedeno istraživanje georeferenciranja jednog snimka na 13 načina u dva programska paketa R2V i Arc INFO. Najbolje rezultate georeferenciranja pokazala je općenito metoda triangulacije, i to s većim brojem (8, 12) kontrolnih točaka (Stipetić, 2001). U cilju transparentnog prikaza točnosti geokodiranja ODK, na svakom listu (8) je u R2V točkom označeno presjecište linija pravokutne koordinatne mreže (slika 2). To je po listu 130 točaka, razmještenih na vrhovima pravokutnika (108). Dakle, ukupno je uspoređeno 1040 kontrolnih koordinatnih točaka. Ovi su sadržaji za svaki list eksportirani tj. snimljeni u *.shp datoteci. Zatim su podignuti u Arc View, te im je dodana ekstenzija Add XY, a programski su formirane tablične koordinatne vrijednosti (X,Y) za svaku točku i kao takve spremljene (eksponirane) u dBase formatu, zbog analize (poredbe) s konkretnim (očitanim) podacima u Excelu. Priprema podataka za ocjenu točnosti geokodiranja digitalnog ortofota Preparation of data for the assessment of accuracy of geocoded digital orthophotographies Za izradu digitalnog ortofota (slika 3) potrebna je adekvatna tehnička opremljenost (hadverska i softverska), kao i stručnost osoblja. Cjelokupna izrada digitalnog ortofota može se podijeliti na: - geometrijsku korekciju snimaka radiometrijsku (tonsku) korekciju (Benko i Biljecki, 1998). Podrazumijeva se daje u ovom procesu osnovni korak digitalizacija snimke (fotografije) tj. prevođenje iz grafičkog (analognog oblika) originala u digitalni oblik. Za potrebe izrade DMR i digitalnog ortofota pristupilo se vektorizaciji slojnica. Vektorizacija slojnica izvršena je u programskom paketu R2V, na širem području gospodarske jedince (slika 4) iz razloga stabilnosti DMR, kao i uspješne izrade digitalnog ortofota. Nakon što su slojnice vektorizirane, dodijeljeni su im brojčani iznosi visina (ID -tekući identifikatori), dok je postupak pridruživanja nadmorskih visina tj. DMR proveden u DEM file programskog paketa ER Mappera 6.1. Prije same izrade digitalnog ortofota u programskom paketu ER Mapper 6.1; a u svrhu geokodiranja snimaka koje prekrivaju željeno područje, potrebito je na snimkama pronaći markantne (kontrolne) točke (Oluić, 2001) čije su koordinatne vrijednosti očitane s geokodiranih listova ODK. U tu su svrhu korišteni snimci br. 061, 063, 065 niza 6/2 i snimci br. 676 i 677 niza 8/1, ukupno 79 kontrolnih točaka. Prethodno, prije samog izbora kontrolnih točaka, potrebito je uspostaviti koordinatni sustav snimke (rubne markice), kao i projekciju u kojoj će se napraviti ortorektifikacija (Gerhard, 1991). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE Šumarski list br. 9-10. CXXVI1 (2003). 457-465 Nakon ovog postupka, softver izračunava položajnu točnost svake odabrane kontrolne točke. Pogreške položaja mogu biti dosta velike 5, 10, 20 i više metara. Točke s ekstremnim odstupanjem izbacuju se iz daljnjeg postupka, a preostale se blagim pomicanjem uz pomoć "miša" postavljaju na što točnije mjesto. Postupak se ponavlja dok se ne postigne željena točnost. Također, softver statistički izračunava srednju kvadratnu pogrešku (RMS), kojom se opisuje razlika pouzdanosti (fiducial points) između upisanih koordinatnih vrijednosti i matematički izračunatih. Ova pogreška mora biti manja od 1 (ER Mapper 6.0, User guide). Postupak za ocjenu točnosti geokodiranja ortofota dijelom je analogan prethodno opisanom postupku. Naime, 43 (proizvoljne) kontrolne točke označene su (markirane) na digitalnom ortofotu (slika 5) i prethodno geokodiranim listovima ODK (ArcView), te su koordinatne vrijednosti tih točaka s ova dva sadržaja (theme), eksportirane u Excel zbog utvrđivanja razlikovnih vrijednosti za svaku točku, odnosno utvrđivanja odstupanja koordinata digitalnog ortofota u odnosu na geokodiranu ODK (vidi tab. 2). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 27 <-- 27 --> PDF |
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE . Šumarski list br. 9 10, CXXVI1 (2003). 457-465 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Research results and discussion Rezultati geokodiranja ODK -Results of geocoding of BMC Programski izračunato statističko odstupanje kon- bom softverski izračunate koordinatne vrijednosti i trolnih točaka je ispod 0,5 m. Ove točke spremljene su očitane (stvarne) koordinatne vrijednosti s izvornih u datoteci s ekstenzijom "...cpt", dok su parametri analognih listova ODK. transformacije spremljeni u datoteci World file/TFW. U Excelu je izvršena statistička analiza, zasebno za svaki list (tablica 1), odnosno za svaku točku, uspored- Iz priložene tablice uočljivo je da ni po jednom psihofizičkim sposobnostima (operatora), geokodiranom listu ODK odstupanje kontrolnih toča- znanju operatora (primarno kod skeniranja i poka (1040) ne prelazi 5,00 m, s tim daje maksimalno stavljanja koordinatnih točaka), odstupanje po X koordinati 3,68 m (list 34), odnosno - komponentama računala (grafičkoj kartici, veličini po Y koordinati 3,46 m (list 35). monitora i dr.), Konkretno u mjerilu 1:10 000 predočena odstupapostavljenom broju kontrolnih točaka, nja su ispod 0,5 mm. - izboru transformacije. Sva prosječna odstupanja, izuzev X koordinate (-1,65 m) na listu 34 su ispod 1,0 m u pozitivnom ili negativnom smislu. Dakle, ovi rezultati geokodiranja u potpunosti zadovoljavaju sve potrebe za daljnjim rukovanjem s listovima ODK. Uspjeh (točnosti) geokodiranja ovisio je o nekoliko elemenata: - izvornoj kvaliteti skeniranih listova ODK (razna oštećenja osobito u kutovima listova, te ako presjecišta nisu egzaktno registrirana tj. vidljiva i si.), - kvaliteti skeniranja (preciznost skeniranih karata ovisi o rezoluciji skenera, te veličini i kvaliteti piksela; točnost je veća ako je rezolucija veća, te ukoliko je piksel kvadratičnog oblika, a ne pravokutnog), - blizini (količini) oznaka (slova, brojeva, slojnica i dr.), koje su ponekad u manjoj ili većoj mjeri prekrivala sama sjecišta koordinatne mreže (slika 6), Rezultati geokodiranja digitalnog ortofota Results of geocoding of digital orthophotographies Točnost geokodiranja digitalnog ortofota na izravan utjecali na uspješnost geokodiranja listova ODK, s tim ili neizravan način ovisi o svim elementima koji su da se ovdje mogu pridodati još dva elementa: veličina |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE Šumarski list br. 9 10, CXXVII (2003), 457-465 odstupanja središta presjeka rubnih markica od glavne Prilikom analize ove tablice ne treba veliku pozortočke autokolimacije, dok je značajniji utjecaj točno nost posvećivati maksimalnim i minimalnim odstupaizrađenog DMR-a (tablica 2). njima, iz jednostavnog razloga što prikazani podaci upućuju da su razlikovne vrijednosti po X i Y koordinati kod većine kontrolnih točaka prihvatljive, tj. ispod 5,0 m u pozitivnom ili negativnom smislu, u kojem su limitu i prosječna odstupanja po X koordinati od - 2, 21 m, odnosno po Y koordinati od - 4, 34 m. Za razmatranja i primjenu u šumarskoj operativi, gdje je najprihvatljivija i najviše upotrebljavana karta u mjerilu 1 : 10 000, to odstupanje predstavlja vrijednost ispod 0,5 mm, stoje za našu struku više nego prihvatljivo. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 29 <-- 29 --> PDF |
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE . Šumarski list br. 9-10. CXXVI1 (2003). 457-465 Nešto veća odstupanja su kod svega nekoliko kontrolnih točaka (7, 20, 21, 22, 23, 31) i to u maksimalnoj vrijednosti od - 25, 85 m (31) po X koordinati i -38,45 m (23) po Y koordinati. Do ovih je odstupanja došlo iz razloga što se ove kontrolne točke nalaze u donjem dijelu ortofota (niz 8/1), a to su snimci br. 676 i 677 i to u neposrednoj blizini preklapanja sa susjednim nizom (6/2) snimaka, pa se može zaključiti da postoji programska nesavršenost u spajanju (preklapanju) dvaju susjednih snimaka. Također, treba napomenuti da ova dva snimka nije bilo moguće geokodirati na njihovoj cijeloj površini (sceni), budući da nisu bili na raspolaganju listovi ODK-e (niti bilo koje druge informacije o X, Y, Z vrijednostima pojedine kontrolne točke) koji bi u potpunosti prekrivali ove dvije scene, te je to dodatni razlog manje točnosti ortofota u dijelu na kojem su uspostavljene navedene kontrolne točke. Sa stajališta šumarske operative, potrebito je još jednom naglasiti da su u cjelini ovo minimalna odstupanja, i da se ta odstupanja odnose na točku tj. objekt koji nema dimenziju, dok se svi ostali objekti, bilo linijski ili ploštinski, gotovo u potpunosti preklapaju sa svojim projekcijama na geokodiranoj ODK (slika 7). Dakle, za izradu digitalnog ortofota, kao krajnjeg produkta ovog rada, potrebno je raspolagati kontakt kopijama i izraditi DMR. Same kontakt kopije izuzetno su jeftine, te po jednom komadu trošak iznosi 75,00 kn. Nadalje, ove se snimke mogu analizirati i pojedinačno, ali se može formirati fotoasamblaž ili fotomozaik, te se uz okularno promatranje uz pomoć povećala uočavaju svi sadržaji kao i na digitalnom ortofotu. Bitno je istaći da ove snimke nisu redresirane, tj. nisu prevedene u ortogonalnu projekciju i željeno mjerilo. No, njihovo najznačajnije svojstvo je da dva susjedna snimka jednog niza sa 60% prijeklopom (stereopar) nekog područja omogućavaju, uz pomoć stereoskopskog efekta, trodimenzionalno promatranje. Također, treba napomenuti da se prilikom izrade digitalnog ortofota ne moraju koristiti susjedni snimci sa 60 % prijeklopom nekog područja, budući da npr. 1. i 3. snimak imaju još uvijek oko 20 % istog sadržaja (prethodno je korišteno u izradi primjernog digitalnog ortofota). Dakle, može se reći da se ovim postupkom dijelom i radiometrijski korigira ortofoto (čime se ostvaruje bolja kvaliteta i primjenljivost ortofota) jer je softverski omogućena izrada algoritma, kojim je data opcija da kvalitetniji snimci preklapaju zajedničke dijelove manje kvalitetnih snimaka. Nadalje, DMR (kao što je i navedeno) je neophodan da bi se izradio digitalni ortofoto, no to nije jedina njegova funkcija već isti može poslužiti u: kartografiji, projektiranju cesta, planiranju otvorenosti šuma, izgradnji retencija, ekologiji (izračunavanju pojedinih stanišnih značajki, kao što su nagib terena, izloženost, insolacija i dr.), u lovstvu i zaštiti od požara ( za izrađivanje doglednih mjesta za izradu osmatračnica i si.). I na kraju, sam digitalni ortofoto ima svoje prednosti budući je redresiran, te je čitava situacija svedena na željeno mjerilo i na vrlo se jednostavan način u odgovarajućem programskom okruženju može rukovati s površinama. Dakle, digitalni ortofoto krajnje koncizno i jasno daje prostorni raspored objekata, odnosno sadržaja u prostoru. Ovu je činjenicu bitno naglasiti i usvojiti, jer je prema provedenom istraživanju (Pilaš, 1993) ustanovljeno da na ODK mogu biti kartirane znatno manje šumske površine (do 15,5%) u odnosu na površinu šume dobivenu fotointerpretacijom na aerosnimku, prilikom čega se pridržavalo pravila šumarskih znanosti. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 30 <-- 30 --> PDF |
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE Šumarski list br. 9-10, CXXV11 (2003). 457-465 ZAKLJUČCI - Conclusions 1. Odstupanja osam geokodiranih listova ODK, odnosno 1040 kontrolnih točaka nalaze se ispod 5,00 m u odnosu na ekvivalentne im vrijednosti analognih izvornika. Izračunato maksimalno odstupanje po X koordinati je 3,68 m na listu 34, odnosno po Y koordinati 3,46 m na listu 35, dok su sva prosječna odstupanja izuzev X koordinate (-1,65 m) na listu 34 ispod 1,0 m u pozitivnom ili negativnom smislu. 2. Danas su zadovoljene sve pretpostavke za izradu digitalnog ortofota, jer za to postoje adekvatno osposobljeni stručnjaci i odgovarajuća tehnologija. 3. U ocjeni točnosti geokodiranja digitalnog ortofota korištene su 43 kontrolne točke. Kod većine kontrolnih točaka izračunata odstupanja po X i Y koordinati su ispod 5,00 m u pozitivnom ili negativnom smislu, s tim daje prosječno odstupanje po X koordinati -2,21 m, odnosno po Y koordinati -4,34 m. Značajnija odstupanja izračunata su kod 6 kontrolnih točaka u maksimalnoj vrijednosti od -25,85 m po X koordinati (kontrolna točka 31), odnosno 38,45 m po Y koordinati (kontrolna točka 23). Točnost geokodiranja izrađenog digitalnog ortofota zadovoljavajuća je za primjenu u šumarstvu RH. Sa gledišta prikazanih rezultata istraživanja, kao i čitavog niza drugih mogućnosti aplikacije digitalnog ortofota, preporučuje se izrada ortofota prilikom izrade svake gospodarske osnove (redovne revizije), ali po mogućnosti sa snimkama krupnijeg mjerila, s tim da se kontrolnim točkama prekriju cijele snimke, čime bi se umanjile uočene pogreške. LITERATURA - References Benko , M., Z. Biljecki , 1998.: An orthophoto-Kušan , V., 1995.: Digitalni model reljefa i njegova prigraphic map in the forestry of Croatia - yes or mjena. Meh. šumar. Vol. 20. br. 2: 77-84, Zagreb. no? Zbornik radova sto godina fotogrametrije u Landek, J., D. Kaurić, 1998.: Ciklička aerofoto- Hrvatskoj. HAZU: 255-266, Zagreb. grametrijska snimanja u Republici Hrvatskoj. Frančula, N., M. Lapaine, N. Vučetić, 1994.: Zbornik radova sto godina fotogrametrije u HrPrimjena daljinskih istraživanja u kartografiji. vatskoj. HAZU: 249-254, Zagreb. Geodetski list 3: 265-276, Zagreb. Lapaine, M., N. Frančula, 1994.: Osvrt na afinu Frančula , N., 1999.: Digitalna kartografija (2. prošitransformaciju. Geodetski list 2: 159-168, Zareno izdanje). Geodetski fakultet, 195 pp, Zagreb. greb. Oluić, M., 2001.: Snimanje i istraživanje Zemlje iz Gerhard , A., 1991.: Digital Orthoprojection: ScanSvemira. HAZU i Geosat, 516 pp, Zagreb. ning Handling and Processing of Aerial Images. Pavlić , I., 1988.: Statistička teorija i primjena. TehniDigital Photogrammetric systems- Wichmann: čka knjiga, 343 pp, Zagreb. 177-187. Pilaš , L, 1993.: Usporedba šumskih površina na osKalafadžić , Z., 1995.: Geodezija i kartografija u hr novnoj državnoj karti (ODK) i aerosnimku. vatskom šumarstvu. Meh. šumar. Vol. 20. br. 2: Meh. šumar., 18 (2): 73-75, Zagreb. 65-66, Zagreb. Stipetić, ML, 2001.: Izrada ortofotoa i ocjena njegoKlobučar , D., 2002.: Mogućnost primjene aerofoto ve točnosti. Diplomski rad, 35 pp, Zagreb. snimaka iz cikličkog snimanja Republike Hrvat ER Mapper 6.0, User guide ske u uređivanju šuma. Magistarski rad, 176 pp, Narodne novine., 2001.: Pravilnik o načinu topografske Zagreb. izmjene i o izradbi državnih zemljovida. Broj 55. SUMMARY: This paper presents basic determinants applied in the elaboration of digital orthophotographies through the usage of corresponding program packages. Digital orthophotography was made on the basis of black and white aerial photographs (M ~ 1:20 000), obtained during cyclic surveying of the Republic of Croatia. Given the fact that these aerial photographs can be obtained on the market for a favourable price and they can be a source of relatively great number of information relevant for forestry,, primary aim of this paper was to assess the accuracy of geocoding of digital orthophotographies, i.e. of Basic Map of Croatia (BMC). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 31 <-- 31 --> PDF |
D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKOD1RAN.IA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE ... Šumarski list br. 9-10. CXXVII (2003), 457-465 Deviations of eight geocoded BMC sheets, i.e. 1040 control points are 5,00 m below in relation to equivalent amounts of analogous originals. Calculated maximum deviation on the X co-ordinate is 3,68 on sheet 34 and 3,46 on Y co-ordinate on sheet 35, while all the average deviations except for X co-ordinate (-1,65m) on sheet 34 are lower than 1,0 m in positive or negative sense. The accuracy ofgeocoding of digital orthophotographies was carried out by means of 43 control points. The deviations on X and Y co-ordinates for the majority of control points are lower than 5,00 m in positive and negative sense, with average deviation on X co-ordinate -2,21 m and -4,34 on Y coordinate. Significant deviations were found for 6 control points in maximal amount of-25,85 m on X co-ordinate (control point 31) and -38,45 m on Y co-ordinate (controlpoint 23). The accuracy of geocoding of digital orthophotographies is also satisfactory for application in the forestry of the Republic of Croatia because we are dealing with relatively minor deviations which refer to one point, i.e. object which has no dimensions, while all other objects almost entirely overlap with their projections on geocoded BMC either linearly or mono-dimensionally Based on the aspects of presented research results, as well as a whole other sequence of other application options of digital orthophotographies, it is our recommendation, to elaborate a digital orthophotography whenever management plans are made (regular revisions), providing, if possible, that the aerial photos be made in a bigger scale and the control points cover entire photos, which would diminish observed mistakes. Key wo rds: digital orthophotographies, Basic Map of Croatia (BMC), geocoding, cyclic aerial surveys, digital terrain models (DTM). |