DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 30     <-- 30 -->        PDF

D. Klobučar: OCJENA TOČNOSTI GEOKODIRANJA OSNOVNE DRŽAVNE KARTE
Šumarski list br. 9-10, CXXV11 (2003). 457-465
ZAKLJUČCI - Conclusions


1.
Odstupanja osam geokodiranih listova ODK, odnosno
1040 kontrolnih točaka nalaze se ispod 5,00 m
u odnosu na ekvivalentne im vrijednosti analognih
izvornika. Izračunato maksimalno odstupanje po X
koordinati je 3,68 m na listu 34, odnosno po Y koordinati
3,46 m na listu 35, dok su sva prosječna odstupanja
izuzev X koordinate (-1,65 m) na listu 34
ispod 1,0 m u pozitivnom ili negativnom smislu.
2.
Danas su zadovoljene sve pretpostavke za izradu
digitalnog ortofota, jer za to postoje adekvatno osposobljeni
stručnjaci i odgovarajuća tehnologija.
3.
U ocjeni točnosti geokodiranja digitalnog ortofota
korištene su 43 kontrolne točke. Kod većine kontrolnih
točaka izračunata odstupanja po X i Y koordinati
su ispod 5,00 m u pozitivnom ili negativnom
smislu, s tim daje prosječno odstupanje po X koordinati
-2,21 m, odnosno po Y koordinati -4,34 m.
Značajnija odstupanja izračunata su kod 6 kontrolnih
točaka u maksimalnoj vrijednosti od -25,85 m
po X koordinati (kontrolna točka 31), odnosno 38,45
m po Y koordinati (kontrolna točka 23).


Točnost geokodiranja izrađenog digitalnog ortofota


zadovoljavajuća je za primjenu u šumarstvu RH.
Sa gledišta prikazanih rezultata istraživanja, kao i
čitavog niza drugih mogućnosti aplikacije digitalnog
ortofota, preporučuje se izrada ortofota prilikom
izrade svake gospodarske osnove (redovne revizije),
ali po mogućnosti sa snimkama krupnijeg
mjerila, s tim da se kontrolnim točkama prekriju cijele
snimke, čime bi se umanjile uočene pogreške.


LITERATURA - References


Benko , M., Z. Biljecki , 1998.: An orthophoto-Kušan , V., 1995.: Digitalni model reljefa i njegova prigraphic
map in the forestry of Croatia - yes or mjena. Meh. šumar. Vol. 20. br. 2: 77-84, Zagreb.
no? Zbornik radova sto godina fotogrametrije u


Landek, J., D. Kaurić, 1998.: Ciklička aerofoto-
Hrvatskoj. HAZU: 255-266, Zagreb.


grametrijska snimanja u Republici Hrvatskoj.


Frančula, N., M. Lapaine, N. Vučetić, 1994.: Zbornik radova sto godina fotogrametrije u HrPrimjena
daljinskih istraživanja u kartografiji. vatskoj. HAZU: 249-254, Zagreb.
Geodetski list 3: 265-276, Zagreb.


Lapaine, M., N. Frančula, 1994.: Osvrt na afinu


Frančula , N., 1999.: Digitalna kartografija (2. prošitransformaciju.
Geodetski list 2: 159-168, Zareno
izdanje). Geodetski fakultet, 195 pp, Zagreb.
greb.


Oluić, M., 2001.: Snimanje i istraživanje Zemlje iz
Gerhard , A., 1991.: Digital Orthoprojection: ScanSvemira.
HAZU i Geosat, 516 pp, Zagreb.
ning Handling and Processing of Aerial Images.


Pavlić , I., 1988.: Statistička teorija i primjena. TehniDigital
Photogrammetric systems- Wichmann:


čka knjiga, 343 pp, Zagreb.
177-187.


Pilaš , L, 1993.: Usporedba šumskih površina na osKalafadžić
, Z., 1995.: Geodezija i kartografija u hr


novnoj državnoj karti (ODK) i aerosnimku.
vatskom šumarstvu. Meh. šumar. Vol. 20. br. 2: Meh. šumar., 18 (2): 73-75, Zagreb.
65-66, Zagreb.


Stipetić, ML, 2001.: Izrada ortofotoa i ocjena njegoKlobučar
, D., 2002.: Mogućnost primjene aerofoto


ve točnosti. Diplomski rad, 35 pp, Zagreb.
snimaka iz cikličkog snimanja Republike Hrvat


ER Mapper 6.0, User guide


ske u uređivanju šuma. Magistarski rad, 176 pp,
Narodne novine., 2001.: Pravilnik o načinu topografske


Zagreb.
izmjene i o izradbi državnih zemljovida. Broj 55.


SUMMARY: This paper presents basic determinants applied in the elaboration
of digital orthophotographies through the usage of corresponding program
packages. Digital orthophotography was made on the basis of black
and white aerial photographs (M ~ 1:20 000), obtained during cyclic surveying
of the Republic of Croatia.


Given the fact that these aerial photographs can be obtained on the market
for a favourable price and they can be a source of relatively great number of
information relevant for forestry,, primary aim of this paper was to assess the
accuracy of geocoding of digital orthophotographies, i.e. of Basic Map of
Croatia (BMC).