DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 49 <-- 49 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500 UDK 630* 904 NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE GERMAN FORESTRY IN 2002/2003 Rudolf SABADI* SAŽETAK: Šumarstvo u Njemačkoj na 30 % teritorija ispunjava važne zadaće osiguranja prirodnih uvjeta života, potrajnu proizvodnju drvne sirovine i razvoj krajobraznog prostora. Središnji cilj šumarske politike savezne države i pokrajina je održanje i poboljšanje sposobnosti šuma, da na trajan i najbolji način ispunjavaju bezbroj funkcija. Za to je, na temelju gustoće pučanstva i strukture njemačkih šuma, u pravilu potrebno plansko gospodarenje šumama. Najveći dio šumskih površina ispunjava više funkcija istovremeno (multifukcionalnost), na nekim od površina pojedinačne funkcije imaju prednost (npr. zaštita prirode, zaštita od erozije i lavina, rekreacija, Ud.). Proizvodnja drveta za energiju u 2000. godini (Izvor: EurObserv ER) bila je na području EEZ47,3 milijuna tona ekvivalenta nafte (TEP1). Taje proizvodnja u prvom redu bila namijenjena termičkoj uporabi (85 %), ali jednako tako i za proizvodnju električne energije (29,6 TWh2). Drvo kao energent predstavlja 6.3 % proizvodnje primarne energije u EEZ, ali ne pokriva više od 2% ukupne potrošnje energije. Drvo pak predstavlja glavni energetski obnovljivi izvor, s udjelom od 54% u svekolikoj potrošnji obnovljivih izvora energije. Najveći proizvođač energije iz drveta u EEZ je Francuska, potom Švedska, Finska i Njemačka. Ove četiri zemlje sudjeluju s preko 60 % europske proizvodnje energije iz drveta. U većem broju europskih zemalja, udio energije iz drva ima važno mjesto u proizvodnji primarne energije, kao što su Finska (57 %), Portugal (47 %), Austrija (32 %) i Švedska (27,5 %). Proizvodnja primarne energije iz drva u stalnom je porastu. Od 1999. do 2000. godine porasla je za 1 milijun TEP. Kao i u drugim industrijski razvijenim zemljama Europe, šumarstvo sudjeluje u bruto domaćem proizvodu ispod 1 %. Industrija drva (uključivo celulozu i papir) kreće se s udjelom BDP od 2-3,9 %. Valja međutim naglasiti da je Njemačka najjači europski proizvođač strojeva i opreme za šumarstvo i preradu drva, višestruko premašujući značajnu zemlju proizvođača i izvoznika opreme za preradu drva Italiju. Unatoč naoko niskom udjelu u BDP, Njemačka raspolaže vrlo pomno uređenim i njegovanim šumama i odgovarajućom industrijom za preradu drva. Vlasti u Njemačkoj i njemački puk svjesni su koristi od šuma, uslijed čega dobro obrazloženi i vrlo stručno izrađeni planovi gospodarenja šumama, u raspravama u Bundestag-u, prolaze bez većih teškoća. Tomu doprinose dakako vrlo strogi, selektivni i visokostručni standardi šumarskog osoblja zaposlenog u upravljanju šumama. * Red. sveuč. prof, u m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl oec, Zagreb, Račkoga 12 1 TOE Ton-oil-equivalent; Tonnes equivalent petrole - TEP; (Ekvivalent mazuta u tonama) 2 TWh tera Wat sati, tera = IO´2 1 bilijun |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 50 <-- 50 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9 10, CXXVII (2003), 483-500 Unatoč štedljivom poslovanju utršci od prodaje drva i ostalih tržištem definiranih roba i usluga ne pokrivaju troškove gospodarenja šumama, gdje valja u njihovu održivu potrajnost ulagati velika sredstva iz proračuna, što njemačka država redovito čini, čuvajući na taj način atraktivnost šumoposjeda u kojeg brojni vlasnici, pojedinci i korporacije te država, kontinuirano investiraju. Ovakva politika jamči tržišnu podršku potrajnosti gospodarenja šumskim bogatstvom. Klj u čn e r iječi: Stanje njemačkog šumarstva — Prirodni uvjeti življenja - Potrajna proizvodnja sirovina i općekorisnih usluga šuma - Drvo kao emergent - Javno podsticanje šumarstva UVOD - Preface Šumarstvo u Njemačkoj drugi je korisnik zemljiššto su npr. zaštita tla od erozije, od poplava, utjecaj zanih površina, potrajno proizvodeći važnu sirovinu -štitnih funkcija šume na poljoprivrednu proizvodnju drvo. Pored toga, šume ispunjavaju za društvo važne itd. Iz takvih izračuna moguće je izvesti približno točzaštitne i rekreativne funkcije. "Hrvatske šume" su nu predodžbu o mogućnostima zapošljavanja nepo1996. godine objavile knjigu autora ovog prikaza pod sredno i izvedeno, koja je moguće djelomično ili isnaslovom: "Šumarstvo i drvna privreda SR Njemaključivo pripisati šumi i njezinu postojanju. čke", u Šumarskom listu broj CXXIV, No. 7-8 (pp. Pri procjenama vrijednosti šuma, ne još tako davno, 385-411) (2000), članak "Postignuća njemačkog šu računalo se na temelju potrajnog gospodarenja s bes marstva i njihova ekonometrijska analiza" gdje je pri konačnom rentom takvih redovitih godišnjih prihoda, kazana povijest njemačkog šumarstva i suvremena kre koji bi se uz izvjesnu kamatnu stopu kapitalizirali na tanja vrednovana stohastičkim, ekonometrijskim mo jedan dan. Takvim sustavom nije više uopće moguće delom, iz kojega proizlazi da je suvremeno njemačko računati vrijednost šuma, pa makar se radilo i o tržišnoj šumarstvo dugi niz godina vodilo dobru šumarsku po vrijednosti, dakle onoj gdje se uzimaju vrijednosti utr litiku. Osim zanemarujućih pogrešaka u izvođenju po živih dobara i usluga (drvo, drveni ugljen, plodovi, li ticaja i uslijed sporadičnih pojava monopolnih i oligo stinac, sjeme, stelja, itd.). Općekorisne funkcije šuma, polnih struktura, njemačka demokratska praksa poka bez obzira što usluge tih funkcija nisu utržive i mjerlji zala se zrelom, i nije potpala pod utjecaje interesnih ve su samo posredno, u odnosu na vrijednost drva i os lobby-a od strane velikih i malih šumoposjednika. talih utrživih proizvoda šume, rastu iz dana u dan.4 Pri Ovaj rad trebao bi pokazati u kojem je stanju njetakvom vrednovanju moguće je čak pretpostaviti da će mačko šumarstvo na prijelazu u 21. stoljeće i kakve se vrijednost općekorisnih funkcija rasti do limita određetendencije naziru u kretanjima u budućnosti. nog totalnim kapacitetom proizvodnje tih usluga iz op ćekorisnih funkcija, imanentnih konkretnoj šumi. U Rijetko koja europska zemlja među članicama EU takvom slučaju moguće je govoriti o povećanju tog ka ima tako respektabilan sustav u kojemu ponuda i potra paciteta samo uz uvjet investicija u uzgajanje šuma, da žnja vrlo slobodno djeluju ka optimumu. To je privreda bi se one na konkretnom staništu, sa sadržajem autok u kojoj makrockonmske kategorije u odnosima među tonih vrsta u optimalnoj biološkoj mješavini, dovele u sobno teže ravnoteži. Socijalna skrb u SR Njemačkoj optimum. Kako su svi čimbenici ovakvog procesa pro predstavlja datu veličinu, tako da se makroekonomske mjenjivi, vjerojatno je da se može pri traženju optimu skupine međusobno optimiziraju uz data ograničenja ma ustvrditi da se funkcije biti ponude općekorisnih socijalne i inih nacionalno bitnih skrbi. U takvim sku usluga, te funkcije tražnje za njima, neprekidno mije pinama nalazi se i šumarstvo, odnosno onaj njegov dio njaju, i daje potrebno i moguće nastojati pri kvantifi čija se vrijednost za sada još ne može ponašati tržišno, kaciji tog potencijala doći do nekakve srednje vrijed a to su usluge zaštitnih, krajobraznih, rekreativnih i nosti i veličine prihvatljivih devijacija. inih funkcija šuma, sve dok jednom ne dođe i na tom području do cijena koje će biti kao sve robno-uslužne Autoru ovoga rada nije poznato da li su njemački kategorije, a što se može već lako naslutiti.1 Velik dio šumarnici obavljali slična ekonometrijska istraživanja, općekorisnih usluga koje cijeloj zemlji pružaju šume, ali pojednostavljena kontrola i verifikacija rezultata u imaju, naime, značajnu i izračunljivu vrijednost, kao razvoju šumarstva upućuju daje njemačka konkretna Doprinosi koje obveznici poreza daju za pokrića gubitaka gospodarenja šumama u Bundesratu (uz pomna stručna obrazloženja) rela tivno glatko prolaze kod poslanika svih stranaka, koji su itekako osjetljivi na posljedice koje to može imati na njihovo biračko tijelo. Vidi: Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J. (ed), 2002, Mediterranean Forests and People: The Total Value (Croatia), Padua University Press Contagra, Solsona & Padua. U tom radu prikazano je daje ukupna vrijednost hrvatskih šuma više od dvadesetostruke vrijednosti kapi taliziranog tijeka prihoda drva i ostalih robnih i uslužnih prihoda. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 51 <-- 51 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVI1 (2003), 483-500 šumarska politika rezultat dobro odabranih makroekonomskih parametara, te daje njihova međusobna veza vrlo signifikantna. U stalnim gospodarskim zbivanjima, kao prateća pojava dolaze strukturne prilagodbe. Njemački ekonomisti imaju ogromno praktično iskustvo, uz visokoznanstvene aplikativne metode izradili su generalni model optimizacije narodnog gospodarstva uz ciljana ograničenja. Pri tomu nisu nikada, čak ni u vrijeme rata, potpali pod utjecaj ideja centralizacije. Imponira kako su u svojoj orijentaciji narodnog gospodarstva shvatili da sve gospodarske odluke ovise o pomnom znanju vremena i mjesta, i da gospodarske probleme nije moguće rješavati na način da se oni prvo upućuju u neko središte gdje bi trebalo donositi odluke, a iste zatim slale na posebna mjesta za izvršenje. Donošenje odluka na licu mjesta samo po sebi jamči djelotvornu uporabu znanja o gospodarstvu. Oni koji se nalaze na mjestima gdje se donose odluke, poznaju vanjsku i unutarnju sferu gospodarske stvarnosti, ali isto tako raspolažu i informacijama o općim uvjetima poslovanja, tehnološkim promjenama i ostalim endogenim i egzogenim utjecajnim čimbenicima. U takvim prilikama tržište igra nezamjenjivu ulogu kao mehanizam za transmisiju znanja najudaljenijih promjena osobama, koje na licu mjesta, bez zadrške i bez krivih premisa, donose poslovne odluke. Tijekom II. svjetskog rata i na kraju, vladalo je među ekonomistima opće uvjerenje da europske i izvaneuropske zemlje izašavši iz rata bez, ili s vrlo oskudnim sredstvima, nikada više neće biti u stanju riješiti se svemoći američkog kapitala, i da će do u beskonačnost trpjeti od nedostatka američke valute. Njemačka je prije II. svjetskog rata svjetskom tržištu isporučivala proizvode visoke kakvoće, dok je Japan u to vrijeme nudio svijetu masovne i jeftine proizvode. Te dvi je države, izgubivši rat, prvo su ga dobili jer su imale vrijednu, obrazovanu i kvalificiranu te gladnu radnu snagu, a gospodarski su sustav podredili naprijed iznijetim načelima.5 Drugo, Njemačka i Japan odlučno su krenuli putem usredotočenja na proizvodnju visoke kakvoće. Njemačka je nastavila putem kojega je započela još u drugoj polovici 19. stoljeća, dok je Japan takvu orijentaciju usvojio nakon II. svjetskog rata. EU je dijete američkog gospodarskog i iz njega nužno rezultirajućeg političkog ekspanzionizma, kako bi stvorilo jedno novo razvijeno tržište sa 0,4 milijarde stanovnika, na kojemu će visokoproduktivna američka privreda ostvariti dominaciju. Za sada izgleda da Amerikanci potcjenjuju njemačku vitalnost koja je izgubila na bojnom polju dva rata, ali ih je oba ekonomski dobila. Isto tako, iako to itekako osjećaju, na sceni je Japan, sve dok se ubrzo ne isčahuri novi div neslućenih mogućnosti - Kina. Nastupom Kine nakon što ona savlada domaću oskudicu i nedostatak investicijskih sredstava, mijenjat će se pravila igre koja Amerikanci naguravaju cijelom svijetu već čitavo stoljeće. U svakom slučaju, 21. stoljeće bit će puno potresa, rađanja novih divova (Kina, Rusija) i nestajat će dojučerašnjih jurastičkih dinosaurusa kao što su Engleska, a dijelom i Francuska. Njemačka je jedina zemlja u tranziciji koja je krizu gotovo već prošla bez većih potresa, bez nekontrolirane korupcije i bezvlađa kao u drugim zemljama. Gotovo 17 milijuna istočnih Nijemaca u nekoliko godina postalo je ili ubrzano postaju ponovo Nijemci u pravom smislu riječi. Njemačka je i nadalje najproduktivnija zemlja Europske zajednice, to će najvjerojatnije i ostati, pa opasnost po koherenciju EZ-a postoji samo utoliko, što će najvjerojatnije sve druge zemlje članice, neke više, neke manje, naručivati poduže vrijeme vagone za transport svojeg monetarnog zlata u Frankfurtu/M. 1. OKOLIŠNI ASPEKTI POLJOPRIVREDNE I ŠUMARSKE DJELATNOSTI Enviromental aspects of forestry Poljoprivreda i šumarstvo stoje u uskoj vezi s biološkim tijekom u prirodnom bitku, tj. oni su usko međusobno povezani s mnoštvom životnih oblika, kao i s neživim okolišem. Uz uvjete tala, stanja autoktonih vrsta, klimatskih uvjeta i povijesnog korištenja, koji su ostavili trag na poljoprivredno i šumsko zemljište u prošlosti, oni utječu na aktualne oblike i intenzitet korištenja zaštitnih dobara okoliša: biološku raznolikost, vodu, tlo, zrak i klimu. Zbog tih uskih veza sa spomenutim zaštitnim dobrima, potrebno je i dalje poboljša vati aktualno stanje okoliša i smanjivati postojeća opterećenja. Time bi se omogućila regeneracija resursa od opterećenja nastalih u prošlosti. Velik dio aktualne biološke raznolikosti u srednjoj Europi nastao je potiskivanjem šume i stvaranja kultiviranog zemljišta korištenim za poljodjelstvo. Iz toga su povezane mnoge vrste korištenih ekosustava. Nužno je stoga stvarati poljodjelske proizvodne sustave na način da oni pridonose održanju biološke raznolikosti. Bitni čimbenici koji pridonose gubitku biološke razno- Takav gospodarski sustav znanstveno je prvo obradio austrijski ekonomist Friedrich August von Hayek (1899-1991), iza koje je slijedila plejada angloameričkih suvremenih ekonomista, koji su svijet shvatili tako da su odstupali od laissez-faire gospodarstva, pronalazeći instrumente da gospodarski razvoj usmjeravaju u željenom smjeru, izbjegavajući pogreške koje mogu nastati i nastaju centralističkim vođenjem nacionalnih privreda. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 52 <-- 52 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list hr. 9-10. CXXV1I (2003), 483-500 likosti u poljodjelskim ekosustavima su promjene u korištenju (intenziviranje i zaoravanje ekstenzivnih pašnjaka, gusti slijed plodoreda), uklanjanje strukturnih počela (živice, grmlje, obrasli nagibi), mjere odvodnje, zalijevanje, kao i zaštita bilja. Osnovna potreba je poljodjelsku i šumarsku proizvodnju voditi tako, da bude odgovarajuća staništu i klimatskim prilikama, i da resursima koji stoje na raspolaganju ne škode ili da ih se ne smanjuje. Na taj način ekstenzivna poljoprivreda omogućava održanje poluprirodnog habitata, koji je povezan uz oblik poljoprivrednog oblika korištenja zemlljišta. Međutim i intenzivno gospodarena područja mogu kroz bezbroj mjera u gospodarenju poboljšavati velik broj bioloških oblika. Ekološka uporaba zemljišta pri tom dobija posebno značenje. Površinske i podzemne vode uslijed unošenja tvari temeljenih na dušiku i fosforu su opterećene, tako da npr. u tekuće vode oko dvije trećine unešenih fosfata dolazi s poljoprivrednih površina, jednako kao što kod dušika pretežiti dio difuznog unosa dolazi iz poljoprivrede. Rizik unosa hranjivih tvari pod utjecajem je prirodnih čimbenika, kao što su količina oborina i njihova distribucija, te svojstva tala. Kroz previše unosa gnojiva i nepažljivog gnojenja, u određeno vrijeme, dolazi do pogoršanja tla. Tla su temelj poljodjelske i šumske proizvodnje. Politika Savezne vlade stoga je strogo i znalački usmjerena na sprječavanje unosa štetnih tvari koje mogu degradirati tla. U tom pogledu naglašena je briga njemačkih vlasti na održanje potrajnosti i djelotvornosti zaštite tala. Mjere zaštite bilja mogu biti izvorom opasnosti za okoliš. U Njemačkoj se stoga dozvolama i drugim mjerama sprječava uporaba zaštitnih sredstava koja mogu uzrokovati štete okolišu. Pri uporabi vode za navodnjavanje u poljodjelstvu i iz toga rezultirajućem smanjenju razine podzemne vode, koje u nekim zemljama svijeta mogu uzrokovati oskudicu, u Njemačkoj jedva da to dolazi do izražaja. Štaviše, na zemljištu korištenom za poljodjelstvo, nasuprot šumskom zemljištu, pokazalo se da je mjestimično obnova vodene razine zemljišta korištenog za poljodjelstvo čak brža. Poljoprivreda i šumarstvo su kao gotovo nijedno drugo gospodarsko područje, usmjereni na stabilnu klimu. Bilje i biljne zajednice samo se i polako mogu prilagođivati na promijenjene klimatske uvjete. Promjena klime, prateće nevrijeme i ekstremi kao što su npr. poplave 2002. godine, na velikim površinama škode poljoprivrednim kulturama. Poljodjelstvo sudjeluje također pri emisiji metana (CH4) i dušičnog dioksida (N20), štaviše, u značajnim količinama kod ostalih sektora ne sudjeluje toliko u ukupnoj emisiji svih ostalih klimatskih plinova. Poljoprivreda postupcima potrajnosti u proizvodnji može pridonijeti smanjenju emisije meta na i ugljičnog dioksida. Istovremeno poljodjelstvo može proizvodnjom uzgajanih sirovina i s tim povezanom substitucijom pridonijeti redukciji emisije plinova koji proizvode učinak staklenika. Jednaku pozornost u njemačkom gospodarstvu daje se korištenju drva kao energenta. Čitavim nizom podsticajnih mjera uvodi se drvo kao gorivo u većim postrojenjima za grijanje i racionalnoj konstrukciji ložišta i sagorijevanja, kako bi se smanjili neželjeni gubitak topline. Izvori koje je moguće uporabiti kao drvo za energiju može biti klasificirano u dvije kategorije, prva, netrgovački poluproizvod proistekao iz šumskouzgojnih radova, i druga, prilikom sječe glavnog prihoda (granjevina i kiće) i drvo malene trgovačke prodajne vrijednosti kojemu drvo za energiju daje dodatnu vrijednost (oblice, iverje od cijepanja, sječenice). U cijelom lancu prerade drva isto tako nastaju nusproizvodi, osim u šumarstvu, tako i prilikom korištenja drvom obraslih površina (drvoredi, parkovi, itd.), tako i u industriji, pri primarnoj preradi u pilanama, u drugoj transformaciji (stolarstvo, tesarstvo, tokarenje itd.), te korištenje odbačenog, starog drveta (uporabljene palete npr.) koje je moguće uporabiti kao gorivo. Gorivo drvo dolazi u velikom broju oblika (panjevi, okorci, kora, iverje, briketi, granule, piljevina, drvno brašno, itd). Općenito vrijedi pravilo da je cijena gorivom drvu veća stoje ono standardnije izrađeno i suhlje. Površine šuma koje pokrivaju europske zemlje imaju globalni trend porasta. U većini europskih zemalja proširenje šumskih površina ostvaruje se zauzimanjem napuštenih površina poljoprivrede. Sječa drva znatno je manja od godišnjeg prirasta. U prosjeku, u Europi se tek oko Vi godišnjeg prirasta siječe. Stanje je, dakako, različito u pojedinim zemljama, ali općenito uzevši, potencijal je vrlo velik. Dobar dio toga potencijala moguće je mobilizirati za korištenje drva kao energenta. Unatoč svemu, vrlo teško je i osjetljivo vrednovanje ovih drvnih energetskih izvora, budući da su tu u igri: vrsta šuma, uzgojni oblici, raspored drvne industrije, postojeća tražnja za različitim podproizvodima. Proizvodnja drveta za energiju u 2000. godini (Izvor: EurObserv´ER) bila je na području EEZ 47,3 milijuna tona ekvivalenta nafte (TEP6). Ta proizvodnja je u prvom redu bila namijenjena termičkoj uporabi (85 %), ali jednako tako i za proizvodnju električne energije (29,6 TWh7)- Drvo kao energent predstavlja 6,3 % proizvodnje primarne energije u EEZ, ali ne pokriva više 6 TOE Ton-oil-equivalent ; Tonnes equivalent petrole - TEP; (Ekvivalent mazuta u tonama) 7 Twh tera Wat sati, tera = IO12 1 bilijun |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 53 <-- 53 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXV1I (2003), 483-500 od 2 % ukupne potrošnje energije. Drvo pak predstavlja glavni energetski obnovljivi izvor, s udjelom od 54 % u svekolikoj potrošnji obnovljivih izvora energije. Najveći proizvođač energije iz drveta u EEZ je Francuska, potom Švedska, Finska i Njemačka. Ove četiri zemlje sudjeluju sa preko 60 % europske proizvodnje energije iz drveta. U većem broju europskih zemalja, udio energije iz drva ima važno mjesto u proizvodnji primarne energije kao što su Finska (57 %), Portugal (47 %), Austrija (32 %) i Švedska (27,5 %). Proizvodnja primarne energije iz drva u stalnom je porastu, od 1999. na 2000. godinu porasla je za 1 milijun TEP. EZ stavlja drvo kao energent medu prve u planu opskrbe energijom u budućnosti, zbog povećanja svoje ne |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 54 <-- 54 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GOOINK Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500 zavisnosti o energiji, na putu razvoja potrajnog gospodnička zagrijavanja i mreže toplana, zahvaljujući nadarenja šumskim bogatstvima. EZ ima za cilj da 2010. pretku izgradnje prilagođenih uređaja kakvi već rade u godine pokrije 12 % interne potrošnje energijom iz obAustriji, Danskoj, Finskoj i Švedskoj. Potencijal razvoja novljivih izvora. Predviđena snaga za zagrijavanje drautomatskog grijanja i toplana na drvo smješta se u prvom kao energentom trebala bi biti 10 000 MWh", što vom redu u urbanim zonama, udaljenim od mreže distripredstavlja povećanje proizvodnje za 4,5 MTEP9 (stoje bucije topline i prirodnog plina. Napori razvoja pridononešto ispod 10 %). Ova procjena odgovara otprilike grise malo individualnom zagrijavanju, budući da su već janju jednog milijuna stanova grijanih drvom individuoko 85 % stambenih jedinica u EZ već zagrijavani in alnim pećima, zajedničkim grijanjem i urbanim toplanadividualno. Modernizacija tehnologija trebala bi pridoma. Napori razvoja usmjereni su u prvom redu na zajenijeti vrijednom napretku i uštedama. 2. STRUKTURA UPORABE ZEMLJIŠTA Structure of land use Ujedinjenjem do kojeg je došlo padom Berlinskog ostalih 1,3 % za poljodjelstvo rabljenih površina koriszida 9. studenog 1989. godine, S.R. Njemačka ima potilo za trajne nasade i vrtne kulture. Devedesetih godivršinu 35,7 milijuna ha. U 2001. godini, prema popisu na, sve do najnovijeg vremena, relativan udio oranica za 31. 12. 2000., poljodjelska površina zauzimala je za poljodjelstvo lagano raste. 53,5 % (19,1 milijun ha), prvo mjesto kao i prije, koriŠume i šumsko zemljište zauzimaju 10,7 milijuna steći preko Vi površine Savezne države. Sa 29,5 % ha (1998), ili za otprilike oko 210.000 ha više nego da( 10,5 milijuna ha), gotovo jedna trećina ukupne površi nom ujedinjenja prije 10 godina. Na šumske površine ne SR Njemačke otpada na šume. Za naseobine i pro otpada oko 30% cjelokupnog teritorija. metnice korišteno je 12,3 % (4,4 milijuna ha), 2,3 % 34 % šumskih površina su u državnom šumoposje (0,8 milijuna ha) zauzimaju površine unutarnjih voda, du, 20 % u posjedu društava i udruga, a 46 % je u pri dok su 2,4 % površine ostale namjene. vatnom šumoposjedu. Kod privatnog šumskog posjeda Iz popisa ukupnog korištenja zemljišta cjelokupne valja uvažiti da su mu pridodane šumske površine ranisavezne države 1993., 1997., i 2001. moguće je uočiti jeg Fiducijarnog ureda (Treuhandanstalt), koji je od 1. trend kretanja uporabe zemljišta. Poljodjelsko zemljišsiječnja 1995. postao Savezni ured za rješavanje pote je između 1993. i 2001. smanjeno za oko 410.000 ha sebnih zadaća proizlazećih iz ponovnog ujedinjenja ili 2,1 %. Udio šumskog zemljišta je u posljednjem deNjemačke (Bundesanstalt fur Vereinigungsbedingte setljeću lagano porastao. Najveći porast uporabe zabiSonderaufgaben, BVS) koje služi za odštetu ili rješavalježen je u površinama za naselja i prometnice, s nje još neriješenih restitucijskih zahtjeva. Vrste drveća 360.000 ha (tj. 9,0%). kao smreka, jela i duglazija, dolaze u Njemačkoj na Posjedi s općekorištenim poljodjelskim zemljištem oko 35 % površina, bor i ariš na 31 %, hrast na 9 %, a veličine 2 ha i više u 2001.godini raspolagali su sa 17,1 bukva i ostale listače na 25 %.´" milijuna ha poljodjelskog zemljišta. Od toga je 11,8 Oko 9,5 milijuna ha šuma u Njemačkoj", u 1998. milijuna ha (69,3 %) otpadalo na oranice, a 5,0 miliju godini sastojalo se od 434.000 statistički obuhvaćenih na ha (29,4 %) trajno korištene površine, dok se pre posjedovnih jedinica gospodarenih po poljoprivrednim Tablica 2. Struktura posjedovnih jedinica12 sa šumom u SR Njemačkoj 1998. g. Table 2 The structure of properties with forest in Germany in 1998 Šumska površina posjedovnih jedinica Number of proprietorship units Broj posjedovnih jedinica 1000 ha % gospodarene Ha po posjedovnoj Vrsta gospodarstva Number of proprietorship units površine jedinici % of managed Ha per area proprietorship unit Poljoprivredna gospodarstva 277 224 1 509,5 16 5,4 Šumska gospodarstva 156 404 8 000,0 84 51,1 Ukupno -Total 433 628 9 509,5 100 21,9 Izvor - Source: Agrarbericht der Bundesregierung J999., BMELF, Bonn, 1999 Bundeswaldinventur 1987 Površine koje su obuhvaćene statistički Šumskoposjedovnc jedinice s >1 ha šuma |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 55 <-- 55 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE i šumarskim gospodarstvima. Pretežit dio posjeda sa šumom (oko 64 %) otpada na poljoprivredna gospodarstva. Ta gospodarstva gospodare s oko 1,5 milijuna ha, tj. s oko 16 % statistički obuhvaćenih šumskih površina. 156.000 šumskih posjedovnih jedinica gospodare s 8,0 milijuna ha šuma (84 %), kako to pokazuje tablica 1. Njemačka je zemlja koja već dugi niz godina iz značajnih sredstava poreznih obveznika podupire svoje šumarstvo, kako bi ga održala i poboljšala. Napori da se ispravi naslijede kameralizma i šume približe prirodi bliskim sastojinama, pokazuju rezultate na mnogim mjestima diljem te velike i lijepe zemlje. Počevši od juga, u Alpama i prialpskom području Bavarske i Baden- Wurttemberga, protežu se prekrasne gorske šume pretežito četinjača, a prema sjeveru do Teutoburške šume gdje je započela povijest Njemačke te dalje na sjever protežu se uzorno gospodarene šume četinjača, listača i mješovite šume, stvaraju i prelijepe krajobraze koji plijene ljepotom. Samo kratak put kroz npr. Auetaal u Donjoj Saksoniji, a takvih je krajeva bezbroj, oduzima dah. Da se o npr. Schwarzwaldu i ne govori. Isto je to slučaj kada se ide od istoka, od Tarandta u Saksoniji ili pretežitih borovih šuma pjeskovitih terena Brandenburga, prema zapadu, sve do Porajnja. Posvuda se prostiru uredno gospodarene visoke šume, koje sve više postaju prirodi bliske. Unatoč gustoj napučenosti, pokazalo se da se uz marljivost, poštenje, znanje i vještinu ova zemlja ne samo prehranjuje, već izvozi značajne viškove poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a unatoč tomu neprekidno povećava površine pod šumom na račun poljoprivrednog zemljišta ispod i na graničnoj proizvodnosti. Iako važnost poljoprivrede i šumarstva u njemačkom gospodarstvu nije velika na ovom malom segmentu pokazuje se stručan i zdrav pristup poljoprivredi. U Njemačkoj gotovo da nikomu ne pada na pamet da raspravlja o nestajanju ma 3. TRŽIŠTA DRVA Slabljenje tržišne konjunkture u 2001. godini, pogodilo je drvnu i papirnu industriju. Ukupan promet i broj zaposlenih pao je za oko 5 %. Proizvodnja u gotovo svim područjima prerade drva pada. Posebno su pogođeni proizvođači gotovih montažnih i dijelova za ugradnju iz drva. Lakši pad zabilježen je i u industriji pokućstva. Prema iskustvima, tržišna nesigurnost uobičajeno vodi tomu da kupci odustaju od kupnje ili manje kupuju trajna potrošna dobra. Mnogobrojni drvni proizvodi rabe se u građevinarstvu. Slabljenje građe 13 Funkcija štedionice - The function of saving bank 14 Sve količine prikazane su u m5 su s korom. Izvor: THE FOREST FAO Rome, New York 1992 15 ŠGG = Šumsko gospodarska godina (01.10.t-30.09.t+l) (Fortswi: Šumarski list br. 9 10, CXXVII (2003). 4X3-500 lih poljoprivrednih gospodarstava, kojih se broj ustalio, kada je moguća ekonomična i visoka proizvodnost kultura na tom istom malom posjedu. Savezna statistička služba Njemačke općenito obuhvaća poljodjelske posjede od 2 ha obrađivane površine na više i šumoposjede preko 10 ha površina pod šumom. Oko 273 000 tako statistički obuhvaćenih posjeda gospodarilo je u Njemačkoj u 2002. godini s oko 8,9 milijuna ha šuma. Pri tom 27.800 šumoposjeda raspolaže s oko 7,5 milijuna ha šumskih površina. Oko 90 % posjeda sa šumom su poljodjelski posjedi, s ukupno 1,5 milijuna ha površina pod šumom ili 17 % šumskih površina. Ogroman broj privatnih šumoposjednika su poljoprivrednici (njih 277 224) sa šumoposjedima prosječne veličine 5,4 ha, koji dopunjuje prihod poljoprivrednika i daje mogućnost sječom zahvatiti u imutak u trenutku potrebe. Upravo je u Njemačkoj (i u Austriji također) uočena ta funkcija malog šumoposjeda s njegovom štedioničkom funkcijom.11 Time šumoposjed značajno pridonosi gospodarskoj stabilnosti poljoprivrednih dobara. Sumoposjed pridonosi također oblikovanju krajobraza, pri čemu se ispunjujc važna rekreativno-krajobrazna funkcija. Seoskim šumama bogata područja iskazuju se dijelom prirodi bliskim prebornim gospodarenjem šumama kao npr. u Allgau i u Schwarzwaldu. Računa se da u Njemačkoj dolazi oko 0,13 ha šuma po stanovniku. Prosječna drvna zaliha gospodarskih šuma u Njemačkoj je oko 271 mVha, a neto godišnji prirast iznosi po ha oko 5,9 m3. Valja posebno istaći da je drvna zaliha njemačkih šuma po ha oko 195 % europskog prosjeka, dok je neto godišnji prirast 137 % europskog prosjeka. Uvaživši visoku drvnu zalihu i iz nje rezultirajući prirast, sječe u Njemačkoj također su oko 141 % europskog prosjeka.14 - Timber markets vinske konjunkture ima stoga neposredan utjecaj na preradu drva. Još nisu u potpunosti sagledane posljedice na građevinsku djelatnost katastrofalnih poplava u ljetu 2002. Polazi se od toga daje to dovelo, u najmanju ruku kratkoročno, do oživljavanja građevinske djelatnosti u regijama pogođenim tom katastrofom. Na tržištu oblog drva u ŠGG15 2001. godini osjećali su se još uvijek posljedice orkana LOTHAR (Božić 1999). Budući da tržišni poremećaji nastali orkanom nisu uklonjenni u ŠGG 2000. u pokrajinama Baden :SOURCES OF THE TEMPERATE ZONES, UN ECE, Geneva & haftsjahr) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 56 <-- 56 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9- 10, CXXVII (2003), 483-500 Wiirttemberg, Bavarskoj, Hessenu, Rajnsko-Falačkoj i Saarskoj donijeta je odredba da se inače planirane sječe smrekovine odgode za sljedeću godinu. Za svladavanje pri transportu oblovine produžene su olakšice uporabe putova koje bi vrijedile i u 2001. godini. Time bi se postiglo ujednačenje u količinama između regija, što bi pomoglo cjenovnom ujednačenju. Ograničenje sječa smrekovih trupaca i pad cijena smrekovih sirovina doveli su do pada redovite sječe. Olujom uvjetovane sječe (izvanredne sječe) bile su u ŠGG 2001. još uvijek vrlo visoke, tako daje ukupan rezultat sječa smrekovine bio na visokoj razini od 20 4. POSLOVNI REZULTATI Sječa drva u ŠGG 2001. ponovo je dostigla obujam prijašnjih godina, nakon stoje u prethodnoj godini zbog vjetroloma sječeno iznadprosječno mnogo. Cijena drvu ponovo se lagano digla, jer je prošle godine zbog velikog napada drva poslije teških oluja, vidljivo pala. Proizvodna vrijednost drvne sirovine šumarstva u Njemačkoj, kao rezultat količine i cijene, bila je u ŠGG 2001. oko 1,6 milijardi Eu i time za oko 24,1 % manja od one u prethodnoj godini. Nakon odbijanja troškova, amortizacije i proizvodnih poreza, dobija se oko 1/3 niža neto novostvorena vrijednost (bruto domaći proizvod - BDP) od 0,7 milijardi Euro. Za prikaz gospodarskog stanja u privatnom i korporativnom šumarstvu s preko 200 ha površina pod šumom u 2001 ŠGG uzeti su knjigovodstveni podaci 333 posjeda iz BM VEL mreže uzoraka. Rezultati za državne šume temelje se na podacima zemaljskih šumskih uprava. Rezultati poljodjelskih dobara s manje od 200 ha šume prikazani su posebno. Stanje prihoda u malom privatnom šumoposjedu, s kojim se ne gospodari unutar posjeda koji predstavlja glavninu (poljoprivredna dobra sa šumom), statistički nije obuhvaćen. Rezultati pojedinih posjedovnih vrsta ne mogu se u potpunosti međusobno usporediti. Tako npr. izvjesni upravni troškovi korporativnog šumoposjeda nisu zaračunati šumi kao mjestu i nositelju troškova. U državnom šumoposjedu problem je kako podijeliti troškove središnje uprave te znanstvenih i praktičnih istraživanja između pojedinih upravnih jedinica. Iz toga proizlazi da se mora uzeti u obzir da su dodatni izdaci i mali iznosi, uzrokovani zaštitnim i rekreativnim funkcijama, za pojedine posjednovne vrste različito veliki. Poljoprivredna gospodarstva koja posjeduju šumu, u prosjeku gospodare s oko 20 ha šumskih površina. Oko 68 % svih gospodarstava gospodare samo s 10 do 20 ha, a samo 4,1 % poljoprivrednih gospodarstava raspolažu sa preko 50 ha šume. Svrstani prema veličini, vidi se da samo ona poljoprivredna gospodarstva sa preko 50 ha šuma ostvaruju pozitivan čist prihod. U milijuna m3. Sječa hrasta i bukve je, međutim, u odnosu na prethodnu godinu, lagano porasla. Sječa borovine je pala, tako daje ukupna sječa u cijeloj Njemačkoj s oko 39,5 milijuna m3 bila unutar okvira dugoročnih prosjeka, i nasuprot prošloj godini (oko 49 milijuna m3) bila je znatno manja. Početne prodaje vlažno uskladištenog drva posječenog radi olujnih šteta, kao i oprezna tražnja smrekovine, dovela je do osjetne suzdržanosti kod sječa u ŠGG 2002. godini. To će se odraziti na poslovne rezultate, tako da je u ŠGG za računati sa smanjenim sječama. - Business performances prosjeku poljoprivredna gospodarstva sa šumom imaju oko 2 % od ukupnih prihoda iz gospodarenja šumama. Poljoprivredna gospodarstva (koja se pretežito bave poljoprivredom) sa šumom prosječno u cijeloj Njemačkoj imaju 63,5 ha poljoprivredne površine i 20,6 ha površina pod šumom. U šumskogospodarskoj godini (ŠGG) 2001/2002 prosječno je posječeno 54,3 m3 drva po posjedu ili 2,6 m3 po 1 ha šumske površine (ŠP). Prosječno postignuta cijena po 1 m3 iznosila je 49 Euro/m3. Valja naglasiti daje prosječna postignuta prodajna cijena drva u poljoprivrednim gospodarstvima sa šumom, koja raspolažu sa 50 i više ha šumskeih površina, u tom razdoblju bila čak 154 Euro/m3. Prosječno utrošeno radno vrijeme tijekom godine za rad u šumi po prosječnom posjedu iznosilo je 169 radnih sati, od čega su 136 radnih sati poljoprivrednika i njegove obitelji. Poljoprivredna dobra sa 10-20 ha šume imali su čak 56 Euro/ha šumske površine gubitka, dobra sa 20-50 ha šuma imali su gubitak 32 Euro/ha ŠP, a kako je naprijed rečeno, samo dobra sa preko 50 ha ŠP imala su dobitak od 16 Euro/ha ŠP, tako da su sva poljoprivredna dobra u prosjeku, unatoč podsticajima i različitim subsidijama u novcu i uslugama, imala gubitak, odnosno čist prihod II od 35 Euro/ha ŠP Nakon stoje oluja LOTHAR u ŠGG 2000. prekinula pozitivna kretanja poslovnih prinosa u korporativnim i privatnim šumama, posljedice su donijele slabljenje konjunkture drva, što je u ŠGG dovelo do daljeg pada čistog prihoda. U Njemačkoj su se prosječni čisti prihodi preostali po odbitku svih troškova za poduzetničku djelatnost i ukamaćenje uporabljenog kapitala po 1 ha šumske površine, smanjili za Euro 52, na -33 Euro (bez poticaja) odnosno na 10 Euro (s poticajima). Prosječna veličina korporativnog šumoposjeda u ŠGG 2001. iznosila je 950 ha. S državnim poticajima zaradili su ti šumoposjedi pozitivan čist prihod od samo 4 Euro/ha. Bez državnih poticaja imali su ti posjedi negativan čist prihod od -47 Euro/ha šumske površine. Državni poticaj od Euro 5 l/ha bio je na istoj razini kao i prethodne ŠGG. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 57 <-- 57 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500 Uzrokom za ovakav pad u prihodima je smanjena sječa. Naprama olujom uvjetovane visoke razine sječa prethodne godine, one su pale na prosječno 5,8 mi po ha šumske površine, tj. za 1/3. Poslovni prihod pao je ovdje Tablica 3. Poslovni rezultati Table 3 Business performances Grupiranje prema visini čistog prihoda pokazuje da 73 % posjeda nije postiglo pozitivan poslovni rezultat (u prethodnoj godini bilo ih je 60 %). Oko 5 % (12 %) posjeda, postigli su čist prihod od preko 100 Euro/ha šumske površine. Najbolji iznadprosječni poslovni, rezultati ostvareni su kod posjeda sa iznadprosječnom veličinom sječe i iznadprosječnim udjelom trupaca, kao i oni posjedi s iznadprosječnim udjelom smrekovih starijih sastojina. (v. tab. 4 ). Prema veličini šumoposjeda, kako glede sječa tako i etata, nijedna grupa nije ostvarila pozitivan čist prihod. Relativno najbolje rezultate postigla su gospodarstva sa preko 1000 ha šumoposjeda. Podjela po vrstama drva pokazuje da su prema masi sječa čisti prihodi neovisni o prevladavajućoj vrsti drva i da su posvuda negativni. U šumposjedima gdje prevladava smreka čist prihod uglavnom je opao. To se objašnjava time stoje ova grupa šumoposjeda posljednje godine najjače pogođena olujom. U posjedima s borom, prihodna se situacija najmanje pogoršala. Prema veličini sječe posjedi sastavljeni od različitih vrsta drva relativno su najbolje prošli. za skoro 30 %. Proizvodne troškove s druge strane nije bilo moguće smanjiti u istom omjeru, već samo za 17 %, uslijed čega se pogoršao odnos prihodi/rashodi s odgovarajućim negativnim posljedicama po čistti prihod. Mjereno prema veličini sječe ili etata, u prosjeku nijedna grupa posjeda nije ostvarila pozitivan financijski rezultat. U većim privatnim šumoposjedima (s preko 200 ha) prosječan posjed od oko 770 ha, čist prihod je pao, uključivši državne subsidije, za Euro 72 na Euro 27 po ha šumske površine. Državne subsidije bile su u privatnim šumama Euro 20/ha šumske površine. Bez te državne pomoći pada čist prihod sa Euro 72 na Euro 7 po jedinici površina pod šumom. Znatno manje sječe i niže cijene drvu u životu privatnih šumoposjeda doveli su do nazatka poslovnog prihoda za oko 32 %. Poput korporativnih šuma proizvodni troškovi nisu padali u istom obujmu. Taj izdatak je pao oko 17 %, tako da su čisti prihodi očitiji u padu. Analiza poslovnih rezultata privatnih šuma različitih veličina i sastava pokazuje: da je i ovdje prihodno stanje različito. Dok dobrih 52 % (prethodne godine 31 %) obuhvaćenih šumoposjeda nisu mogli ostvariti pozitivan poslovni rezultat, samo je 13 % (31 %) imalo čist prihod preko Euro 100/ha šumske površine. (Tab. 4 i 5). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 58 <-- 58 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2(102 2(103. CiODINh U odnosu na čist hohodak 1 (bez subsidija), posjedi sa šumskom površinom od 200 do 500 ha ostvarili su najviše čiste dohotke po jedinici površine. Pri klasifikaciji prema vrstama drva, kao i inače čisti dohoci najviši su u sastojinama smrekovine, najniži pak u mješovitim sastojinama. Poljoprivredna dobra sa šumom obuhvaćena su kao posebna grupa i posebno su klasificirana. U ŠG 2001/2 istraženo je 198 poljoprivrednih dobara kojima je poljodjelstvo glavna djelatnost, a koja imaju od 10 do 200 ha šumske površine. U šumarskom poslovnom dijelu te grupe došlo je u ŠG 2001/2 (01. 07. 2001-30. Šumarski list br. 9-10, CXXV11 (2003), 483-500 09. 2002) do laganog pogoršanja prihodnog stanja, koji su posljedica padajućih primitaka ukupnog prihoda, koji su bili posljedica manjih sječa pri laganom poboljšanju cijena drvu i naraslih troškova gospodarenja šumskih površina. U prosjeku poljoprivredna gospodarstva sa šumom imaju oko 2 % prihoda ukupnog gospodarstva iz šumarske djelatnosti. U poljodjelskom poslovnom dijelu u odnosu na prethodnu godinu postignut je veći poduzetnički dobitak od 25.856 Euro, stoje za 10,2 % više od prethodne godine. Tablica 4. Pokazatelji šumoposjeda od 200 ha šumske površine prema čistom prihodu I1´ Table 4 Indexes of forest holdings with over 200 ha of forest land by net return I IZVOR, Source: Ernahrungs- und agrarpolitischer Bericht der Bundesregierung 2003, BMVEL, Berlin Obračun čistog prihoda bez državnih subvencija, premija ili posrednih poticaja, kao što je besplatna ilui pojeftinjena briga na razini šumske uprave. PS = površina pod šumom PS = Površina pod šumom S = Sječa Bez vlastite potrošnje - Without own use Prijašnji način obračuna bez doplata od države, premija i uključiv posrednih podsticaja besplatnim ili pojeftinjenim uslugama na razini šumske uprave |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 59 <-- 59 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003). 483-500 Poljoprivredna gospodarstva u prosjeku gospodare U prognozama za sljedeću godinu njemački šumarski sa 20 ha gospodarskih šumskih površina. Podjela prema stručnjaci ne očekuju značajnija poboljšanja, ponajprije veličini pokazuje daje pozitivan čist prihod postiže tek zbog smanjenja sječa, a onda zbog poraslih troškova, sa 50 i više ha šumske površine. koji su najvećim dijelom rezultat objektivnih prilika. Tablica 5. Pokazatelji šumoposjeda od 200 ha šumske površine prema čistom prihodu I22 Table 5 Indexes of forest holdings with over 200 ha of forest land by net return I Obračun čistog prihoda bez državnih subvencija, premija ili posrednih poticaja, kao što je besplatna ilui pojeftinjena briga na razini šumske uprave. PS = površina pod šumom PŠ = Površina pod šumom S = Sječa Bez vlastite potrošnje - Without own use Prijašnji način obračuna bez doplata od države, premija i uključiv posrednih poticaja besplatnim ili pojeftinjenim uslugama na razini šumske uprave |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 60 <-- 60 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10. CXXV11 (2003), 483-500 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 61 <-- 61 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9 10, CXXVII (2003), 483-500 POKAZATELJI ZA ŠUMOPOSJEDE OD > 200 HA ŠUMSKE POVRŠINE PREMA VRSTI ŠUMOPOSJEDA U SR NJEMAČKOJ34 Indexes of forest holdings with more than 200 ha of forest classified by type of ownership |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 62 <-- 62 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVI1 (2003), 483-500 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 63 <-- 63 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 64 <-- 64 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVI1 (2003). 483-500 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 65 <-- 65 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10. CXXVII (2003), 483-500 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 66 <-- 66 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE SUMMARY: Forestry in Germany on 30 % of its total teritory fulfils important tasks of ensuring of natural conditions of life, subsitent production of timber raw material, and development of space s scenery. The central aim of forest policy of the Federal State and Lander is to maintain and improve the ability of forests to fulfill subsistently in the best way the multitude of its functions. For this purpose, based on density of population and structure of the German forests, as a rule, the planed forestry is required. The most of forest areas fulfil more functions at the same time, maintaining multifunctionality, on same areas single functions having priority (e.g. nature protection, erosion and avalanche control, recreation etc.). The production of wood for energy in 2000 at the level ofEUwas 47.3 million TOE. Said production primarily was used for termic purpose (85 %), but also for the generation of electric power (29.6 Twh). Wood as energent has in the EU share of 6.3 % of the total production of primary energy, but covers only 2 % of energy consumption. Nevertheless, wood is the primary renewable energy source, sharing with 54 % in the total consumption of renewable energy sources. The greatest producer of energy obtained from wood in the EU is France, Sweden, Finland and Germany. These four countries represent 60 % of the European energy production based on wood. In the greatest part of European countries, the energy obtained from wood has an important place of primary energy production, such as Finland (57 %), Portugal (47 %), Austria (32 %), and Sweden (27.5 %). The production of primary energy from wood is in steady rise, from 1999 to 2000 it raised for one million TEP. As in other industrially developed countries of Europe, forestry represents in the gross domestic product in Germany less than 1 %. Wood based industries (incl. pulp and paper) have in Germany 2-3.9 % of the total national GDP. It should be pointed out that Germany is the most important producer of machines and facilities for forestry and forest industries, multiply exceeding the important producer and exporter of equipment for forest industries, Italy. Despite of seemingly low participation, Germany owns meticulously managed and tended forests with corresponding forest industry. The German Government and population are well aware of multiple uses of forests, thus well elaborated and profesionally irreproachable management plans, in debates in the Federal Parliament, pass through without worth mentioned difficulties. This is contributed by very strict, selective, and high professional standards of foresters employed in forest administration at all levels. Despite economically led operations, the revenues from timber sales and marketable services cannot cover the actual expenses, where in the sustain- ability of forest influences large sums of monies from the federal and provices´ budget are required, what is in Germany actually done, a measure which maintains the atractivity of forest ownership in which, numerous owners, individuals, corporation and state, continuously invest. Such a policy guarantees the support of the market to the sustainability of land s forest wellfare. Key words: State of German forestry -Natural conditions of life Subsistent production of raw materials and forest influence services -Wood as an energent - Public subsidisation of forestry Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500 |