DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 51 <-- 51 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVI1 (2003), 483-500 šumarska politika rezultat dobro odabranih makroekonomskih parametara, te daje njihova međusobna veza vrlo signifikantna. U stalnim gospodarskim zbivanjima, kao prateća pojava dolaze strukturne prilagodbe. Njemački ekonomisti imaju ogromno praktično iskustvo, uz visokoznanstvene aplikativne metode izradili su generalni model optimizacije narodnog gospodarstva uz ciljana ograničenja. Pri tomu nisu nikada, čak ni u vrijeme rata, potpali pod utjecaj ideja centralizacije. Imponira kako su u svojoj orijentaciji narodnog gospodarstva shvatili da sve gospodarske odluke ovise o pomnom znanju vremena i mjesta, i da gospodarske probleme nije moguće rješavati na način da se oni prvo upućuju u neko središte gdje bi trebalo donositi odluke, a iste zatim slale na posebna mjesta za izvršenje. Donošenje odluka na licu mjesta samo po sebi jamči djelotvornu uporabu znanja o gospodarstvu. Oni koji se nalaze na mjestima gdje se donose odluke, poznaju vanjsku i unutarnju sferu gospodarske stvarnosti, ali isto tako raspolažu i informacijama o općim uvjetima poslovanja, tehnološkim promjenama i ostalim endogenim i egzogenim utjecajnim čimbenicima. U takvim prilikama tržište igra nezamjenjivu ulogu kao mehanizam za transmisiju znanja najudaljenijih promjena osobama, koje na licu mjesta, bez zadrške i bez krivih premisa, donose poslovne odluke. Tijekom II. svjetskog rata i na kraju, vladalo je među ekonomistima opće uvjerenje da europske i izvaneuropske zemlje izašavši iz rata bez, ili s vrlo oskudnim sredstvima, nikada više neće biti u stanju riješiti se svemoći američkog kapitala, i da će do u beskonačnost trpjeti od nedostatka američke valute. Njemačka je prije II. svjetskog rata svjetskom tržištu isporučivala proizvode visoke kakvoće, dok je Japan u to vrijeme nudio svijetu masovne i jeftine proizvode. Te dvi je države, izgubivši rat, prvo su ga dobili jer su imale vrijednu, obrazovanu i kvalificiranu te gladnu radnu snagu, a gospodarski su sustav podredili naprijed iznijetim načelima.5 Drugo, Njemačka i Japan odlučno su krenuli putem usredotočenja na proizvodnju visoke kakvoće. Njemačka je nastavila putem kojega je započela još u drugoj polovici 19. stoljeća, dok je Japan takvu orijentaciju usvojio nakon II. svjetskog rata. EU je dijete američkog gospodarskog i iz njega nužno rezultirajućeg političkog ekspanzionizma, kako bi stvorilo jedno novo razvijeno tržište sa 0,4 milijarde stanovnika, na kojemu će visokoproduktivna američka privreda ostvariti dominaciju. Za sada izgleda da Amerikanci potcjenjuju njemačku vitalnost koja je izgubila na bojnom polju dva rata, ali ih je oba ekonomski dobila. Isto tako, iako to itekako osjećaju, na sceni je Japan, sve dok se ubrzo ne isčahuri novi div neslućenih mogućnosti - Kina. Nastupom Kine nakon što ona savlada domaću oskudicu i nedostatak investicijskih sredstava, mijenjat će se pravila igre koja Amerikanci naguravaju cijelom svijetu već čitavo stoljeće. U svakom slučaju, 21. stoljeće bit će puno potresa, rađanja novih divova (Kina, Rusija) i nestajat će dojučerašnjih jurastičkih dinosaurusa kao što su Engleska, a dijelom i Francuska. Njemačka je jedina zemlja u tranziciji koja je krizu gotovo već prošla bez većih potresa, bez nekontrolirane korupcije i bezvlađa kao u drugim zemljama. Gotovo 17 milijuna istočnih Nijemaca u nekoliko godina postalo je ili ubrzano postaju ponovo Nijemci u pravom smislu riječi. Njemačka je i nadalje najproduktivnija zemlja Europske zajednice, to će najvjerojatnije i ostati, pa opasnost po koherenciju EZ-a postoji samo utoliko, što će najvjerojatnije sve druge zemlje članice, neke više, neke manje, naručivati poduže vrijeme vagone za transport svojeg monetarnog zlata u Frankfurtu/M. 1. OKOLIŠNI ASPEKTI POLJOPRIVREDNE I ŠUMARSKE DJELATNOSTI Enviromental aspects of forestry Poljoprivreda i šumarstvo stoje u uskoj vezi s biološkim tijekom u prirodnom bitku, tj. oni su usko međusobno povezani s mnoštvom životnih oblika, kao i s neživim okolišem. Uz uvjete tala, stanja autoktonih vrsta, klimatskih uvjeta i povijesnog korištenja, koji su ostavili trag na poljoprivredno i šumsko zemljište u prošlosti, oni utječu na aktualne oblike i intenzitet korištenja zaštitnih dobara okoliša: biološku raznolikost, vodu, tlo, zrak i klimu. Zbog tih uskih veza sa spomenutim zaštitnim dobrima, potrebno je i dalje poboljša vati aktualno stanje okoliša i smanjivati postojeća opterećenja. Time bi se omogućila regeneracija resursa od opterećenja nastalih u prošlosti. Velik dio aktualne biološke raznolikosti u srednjoj Europi nastao je potiskivanjem šume i stvaranja kultiviranog zemljišta korištenim za poljodjelstvo. Iz toga su povezane mnoge vrste korištenih ekosustava. Nužno je stoga stvarati poljodjelske proizvodne sustave na način da oni pridonose održanju biološke raznolikosti. Bitni čimbenici koji pridonose gubitku biološke razno- Takav gospodarski sustav znanstveno je prvo obradio austrijski ekonomist Friedrich August von Hayek (1899-1991), iza koje je slijedila plejada angloameričkih suvremenih ekonomista, koji su svijet shvatili tako da su odstupali od laissez-faire gospodarstva, pronalazeći instrumente da gospodarski razvoj usmjeravaju u željenom smjeru, izbjegavajući pogreške koje mogu nastati i nastaju centralističkim vođenjem nacionalnih privreda. |