DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 55 <-- 55 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE i šumarskim gospodarstvima. Pretežit dio posjeda sa šumom (oko 64 %) otpada na poljoprivredna gospodarstva. Ta gospodarstva gospodare s oko 1,5 milijuna ha, tj. s oko 16 % statistički obuhvaćenih šumskih površina. 156.000 šumskih posjedovnih jedinica gospodare s 8,0 milijuna ha šuma (84 %), kako to pokazuje tablica 1. Njemačka je zemlja koja već dugi niz godina iz značajnih sredstava poreznih obveznika podupire svoje šumarstvo, kako bi ga održala i poboljšala. Napori da se ispravi naslijede kameralizma i šume približe prirodi bliskim sastojinama, pokazuju rezultate na mnogim mjestima diljem te velike i lijepe zemlje. Počevši od juga, u Alpama i prialpskom području Bavarske i Baden- Wurttemberga, protežu se prekrasne gorske šume pretežito četinjača, a prema sjeveru do Teutoburške šume gdje je započela povijest Njemačke te dalje na sjever protežu se uzorno gospodarene šume četinjača, listača i mješovite šume, stvaraju i prelijepe krajobraze koji plijene ljepotom. Samo kratak put kroz npr. Auetaal u Donjoj Saksoniji, a takvih je krajeva bezbroj, oduzima dah. Da se o npr. Schwarzwaldu i ne govori. Isto je to slučaj kada se ide od istoka, od Tarandta u Saksoniji ili pretežitih borovih šuma pjeskovitih terena Brandenburga, prema zapadu, sve do Porajnja. Posvuda se prostiru uredno gospodarene visoke šume, koje sve više postaju prirodi bliske. Unatoč gustoj napučenosti, pokazalo se da se uz marljivost, poštenje, znanje i vještinu ova zemlja ne samo prehranjuje, već izvozi značajne viškove poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a unatoč tomu neprekidno povećava površine pod šumom na račun poljoprivrednog zemljišta ispod i na graničnoj proizvodnosti. Iako važnost poljoprivrede i šumarstva u njemačkom gospodarstvu nije velika na ovom malom segmentu pokazuje se stručan i zdrav pristup poljoprivredi. U Njemačkoj gotovo da nikomu ne pada na pamet da raspravlja o nestajanju ma 3. TRŽIŠTA DRVA Slabljenje tržišne konjunkture u 2001. godini, pogodilo je drvnu i papirnu industriju. Ukupan promet i broj zaposlenih pao je za oko 5 %. Proizvodnja u gotovo svim područjima prerade drva pada. Posebno su pogođeni proizvođači gotovih montažnih i dijelova za ugradnju iz drva. Lakši pad zabilježen je i u industriji pokućstva. Prema iskustvima, tržišna nesigurnost uobičajeno vodi tomu da kupci odustaju od kupnje ili manje kupuju trajna potrošna dobra. Mnogobrojni drvni proizvodi rabe se u građevinarstvu. Slabljenje građe 13 Funkcija štedionice - The function of saving bank 14 Sve količine prikazane su u m5 su s korom. Izvor: THE FOREST FAO Rome, New York 1992 15 ŠGG = Šumsko gospodarska godina (01.10.t-30.09.t+l) (Fortswi: Šumarski list br. 9 10, CXXVII (2003). 4X3-500 lih poljoprivrednih gospodarstava, kojih se broj ustalio, kada je moguća ekonomična i visoka proizvodnost kultura na tom istom malom posjedu. Savezna statistička služba Njemačke općenito obuhvaća poljodjelske posjede od 2 ha obrađivane površine na više i šumoposjede preko 10 ha površina pod šumom. Oko 273 000 tako statistički obuhvaćenih posjeda gospodarilo je u Njemačkoj u 2002. godini s oko 8,9 milijuna ha šuma. Pri tom 27.800 šumoposjeda raspolaže s oko 7,5 milijuna ha šumskih površina. Oko 90 % posjeda sa šumom su poljodjelski posjedi, s ukupno 1,5 milijuna ha površina pod šumom ili 17 % šumskih površina. Ogroman broj privatnih šumoposjednika su poljoprivrednici (njih 277 224) sa šumoposjedima prosječne veličine 5,4 ha, koji dopunjuje prihod poljoprivrednika i daje mogućnost sječom zahvatiti u imutak u trenutku potrebe. Upravo je u Njemačkoj (i u Austriji također) uočena ta funkcija malog šumoposjeda s njegovom štedioničkom funkcijom.11 Time šumoposjed značajno pridonosi gospodarskoj stabilnosti poljoprivrednih dobara. Sumoposjed pridonosi također oblikovanju krajobraza, pri čemu se ispunjujc važna rekreativno-krajobrazna funkcija. Seoskim šumama bogata područja iskazuju se dijelom prirodi bliskim prebornim gospodarenjem šumama kao npr. u Allgau i u Schwarzwaldu. Računa se da u Njemačkoj dolazi oko 0,13 ha šuma po stanovniku. Prosječna drvna zaliha gospodarskih šuma u Njemačkoj je oko 271 mVha, a neto godišnji prirast iznosi po ha oko 5,9 m3. Valja posebno istaći da je drvna zaliha njemačkih šuma po ha oko 195 % europskog prosjeka, dok je neto godišnji prirast 137 % europskog prosjeka. Uvaživši visoku drvnu zalihu i iz nje rezultirajući prirast, sječe u Njemačkoj također su oko 141 % europskog prosjeka.14 - Timber markets vinske konjunkture ima stoga neposredan utjecaj na preradu drva. Još nisu u potpunosti sagledane posljedice na građevinsku djelatnost katastrofalnih poplava u ljetu 2002. Polazi se od toga daje to dovelo, u najmanju ruku kratkoročno, do oživljavanja građevinske djelatnosti u regijama pogođenim tom katastrofom. Na tržištu oblog drva u ŠGG15 2001. godini osjećali su se još uvijek posljedice orkana LOTHAR (Božić 1999). Budući da tržišni poremećaji nastali orkanom nisu uklonjenni u ŠGG 2000. u pokrajinama Baden :SOURCES OF THE TEMPERATE ZONES, UN ECE, Geneva & haftsjahr) |