DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 56 <-- 56 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9- 10, CXXVII (2003), 483-500 Wiirttemberg, Bavarskoj, Hessenu, Rajnsko-Falačkoj i Saarskoj donijeta je odredba da se inače planirane sječe smrekovine odgode za sljedeću godinu. Za svladavanje pri transportu oblovine produžene su olakšice uporabe putova koje bi vrijedile i u 2001. godini. Time bi se postiglo ujednačenje u količinama između regija, što bi pomoglo cjenovnom ujednačenju. Ograničenje sječa smrekovih trupaca i pad cijena smrekovih sirovina doveli su do pada redovite sječe. Olujom uvjetovane sječe (izvanredne sječe) bile su u ŠGG 2001. još uvijek vrlo visoke, tako daje ukupan rezultat sječa smrekovine bio na visokoj razini od 20 4. POSLOVNI REZULTATI Sječa drva u ŠGG 2001. ponovo je dostigla obujam prijašnjih godina, nakon stoje u prethodnoj godini zbog vjetroloma sječeno iznadprosječno mnogo. Cijena drvu ponovo se lagano digla, jer je prošle godine zbog velikog napada drva poslije teških oluja, vidljivo pala. Proizvodna vrijednost drvne sirovine šumarstva u Njemačkoj, kao rezultat količine i cijene, bila je u ŠGG 2001. oko 1,6 milijardi Eu i time za oko 24,1 % manja od one u prethodnoj godini. Nakon odbijanja troškova, amortizacije i proizvodnih poreza, dobija se oko 1/3 niža neto novostvorena vrijednost (bruto domaći proizvod - BDP) od 0,7 milijardi Euro. Za prikaz gospodarskog stanja u privatnom i korporativnom šumarstvu s preko 200 ha površina pod šumom u 2001 ŠGG uzeti su knjigovodstveni podaci 333 posjeda iz BM VEL mreže uzoraka. Rezultati za državne šume temelje se na podacima zemaljskih šumskih uprava. Rezultati poljodjelskih dobara s manje od 200 ha šume prikazani su posebno. Stanje prihoda u malom privatnom šumoposjedu, s kojim se ne gospodari unutar posjeda koji predstavlja glavninu (poljoprivredna dobra sa šumom), statistički nije obuhvaćen. Rezultati pojedinih posjedovnih vrsta ne mogu se u potpunosti međusobno usporediti. Tako npr. izvjesni upravni troškovi korporativnog šumoposjeda nisu zaračunati šumi kao mjestu i nositelju troškova. U državnom šumoposjedu problem je kako podijeliti troškove središnje uprave te znanstvenih i praktičnih istraživanja između pojedinih upravnih jedinica. Iz toga proizlazi da se mora uzeti u obzir da su dodatni izdaci i mali iznosi, uzrokovani zaštitnim i rekreativnim funkcijama, za pojedine posjednovne vrste različito veliki. Poljoprivredna gospodarstva koja posjeduju šumu, u prosjeku gospodare s oko 20 ha šumskih površina. Oko 68 % svih gospodarstava gospodare samo s 10 do 20 ha, a samo 4,1 % poljoprivrednih gospodarstava raspolažu sa preko 50 ha šume. Svrstani prema veličini, vidi se da samo ona poljoprivredna gospodarstva sa preko 50 ha šuma ostvaruju pozitivan čist prihod. U milijuna m3. Sječa hrasta i bukve je, međutim, u odnosu na prethodnu godinu, lagano porasla. Sječa borovine je pala, tako daje ukupna sječa u cijeloj Njemačkoj s oko 39,5 milijuna m3 bila unutar okvira dugoročnih prosjeka, i nasuprot prošloj godini (oko 49 milijuna m3) bila je znatno manja. Početne prodaje vlažno uskladištenog drva posječenog radi olujnih šteta, kao i oprezna tražnja smrekovine, dovela je do osjetne suzdržanosti kod sječa u ŠGG 2002. godini. To će se odraziti na poslovne rezultate, tako da je u ŠGG za računati sa smanjenim sječama. - Business performances prosjeku poljoprivredna gospodarstva sa šumom imaju oko 2 % od ukupnih prihoda iz gospodarenja šumama. Poljoprivredna gospodarstva (koja se pretežito bave poljoprivredom) sa šumom prosječno u cijeloj Njemačkoj imaju 63,5 ha poljoprivredne površine i 20,6 ha površina pod šumom. U šumskogospodarskoj godini (ŠGG) 2001/2002 prosječno je posječeno 54,3 m3 drva po posjedu ili 2,6 m3 po 1 ha šumske površine (ŠP). Prosječno postignuta cijena po 1 m3 iznosila je 49 Euro/m3. Valja naglasiti daje prosječna postignuta prodajna cijena drva u poljoprivrednim gospodarstvima sa šumom, koja raspolažu sa 50 i više ha šumskeih površina, u tom razdoblju bila čak 154 Euro/m3. Prosječno utrošeno radno vrijeme tijekom godine za rad u šumi po prosječnom posjedu iznosilo je 169 radnih sati, od čega su 136 radnih sati poljoprivrednika i njegove obitelji. Poljoprivredna dobra sa 10-20 ha šume imali su čak 56 Euro/ha šumske površine gubitka, dobra sa 20-50 ha šuma imali su gubitak 32 Euro/ha ŠP, a kako je naprijed rečeno, samo dobra sa preko 50 ha ŠP imala su dobitak od 16 Euro/ha ŠP, tako da su sva poljoprivredna dobra u prosjeku, unatoč podsticajima i različitim subsidijama u novcu i uslugama, imala gubitak, odnosno čist prihod II od 35 Euro/ha ŠP Nakon stoje oluja LOTHAR u ŠGG 2000. prekinula pozitivna kretanja poslovnih prinosa u korporativnim i privatnim šumama, posljedice su donijele slabljenje konjunkture drva, što je u ŠGG dovelo do daljeg pada čistog prihoda. U Njemačkoj su se prosječni čisti prihodi preostali po odbitku svih troškova za poduzetničku djelatnost i ukamaćenje uporabljenog kapitala po 1 ha šumske površine, smanjili za Euro 52, na -33 Euro (bez poticaja) odnosno na 10 Euro (s poticajima). Prosječna veličina korporativnog šumoposjeda u ŠGG 2001. iznosila je 950 ha. S državnim poticajima zaradili su ti šumoposjedi pozitivan čist prihod od samo 4 Euro/ha. Bez državnih poticaja imali su ti posjedi negativan čist prihod od -47 Euro/ha šumske površine. Državni poticaj od Euro 5 l/ha bio je na istoj razini kao i prethodne ŠGG. |