DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 57 <-- 57 --> PDF |
R. Sabadi: NJEMAČKO ŠUMARSTVO 2002/2003. GODINE Šumarski list br. 9-10, CXXVII (2003), 483-500 Uzrokom za ovakav pad u prihodima je smanjena sječa. Naprama olujom uvjetovane visoke razine sječa prethodne godine, one su pale na prosječno 5,8 mi po ha šumske površine, tj. za 1/3. Poslovni prihod pao je ovdje Tablica 3. Poslovni rezultati Table 3 Business performances Grupiranje prema visini čistog prihoda pokazuje da 73 % posjeda nije postiglo pozitivan poslovni rezultat (u prethodnoj godini bilo ih je 60 %). Oko 5 % (12 %) posjeda, postigli su čist prihod od preko 100 Euro/ha šumske površine. Najbolji iznadprosječni poslovni, rezultati ostvareni su kod posjeda sa iznadprosječnom veličinom sječe i iznadprosječnim udjelom trupaca, kao i oni posjedi s iznadprosječnim udjelom smrekovih starijih sastojina. (v. tab. 4 ). Prema veličini šumoposjeda, kako glede sječa tako i etata, nijedna grupa nije ostvarila pozitivan čist prihod. Relativno najbolje rezultate postigla su gospodarstva sa preko 1000 ha šumoposjeda. Podjela po vrstama drva pokazuje da su prema masi sječa čisti prihodi neovisni o prevladavajućoj vrsti drva i da su posvuda negativni. U šumposjedima gdje prevladava smreka čist prihod uglavnom je opao. To se objašnjava time stoje ova grupa šumoposjeda posljednje godine najjače pogođena olujom. U posjedima s borom, prihodna se situacija najmanje pogoršala. Prema veličini sječe posjedi sastavljeni od različitih vrsta drva relativno su najbolje prošli. za skoro 30 %. Proizvodne troškove s druge strane nije bilo moguće smanjiti u istom omjeru, već samo za 17 %, uslijed čega se pogoršao odnos prihodi/rashodi s odgovarajućim negativnim posljedicama po čistti prihod. Mjereno prema veličini sječe ili etata, u prosjeku nijedna grupa posjeda nije ostvarila pozitivan financijski rezultat. U većim privatnim šumoposjedima (s preko 200 ha) prosječan posjed od oko 770 ha, čist prihod je pao, uključivši državne subsidije, za Euro 72 na Euro 27 po ha šumske površine. Državne subsidije bile su u privatnim šumama Euro 20/ha šumske površine. Bez te državne pomoći pada čist prihod sa Euro 72 na Euro 7 po jedinici površina pod šumom. Znatno manje sječe i niže cijene drvu u životu privatnih šumoposjeda doveli su do nazatka poslovnog prihoda za oko 32 %. Poput korporativnih šuma proizvodni troškovi nisu padali u istom obujmu. Taj izdatak je pao oko 17 %, tako da su čisti prihodi očitiji u padu. Analiza poslovnih rezultata privatnih šuma različitih veličina i sastava pokazuje: da je i ovdje prihodno stanje različito. Dok dobrih 52 % (prethodne godine 31 %) obuhvaćenih šumoposjeda nisu mogli ostvariti pozitivan poslovni rezultat, samo je 13 % (31 %) imalo čist prihod preko Euro 100/ha šumske površine. (Tab. 4 i 5). |