DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 75     <-- 75 -->        PDF

OBLJETNICE


50 GODINA NACIONALNOG PARKA "RISNJAK"
1953. - 2003.


Program svečanosti obilježavanja 50. godišnjice os- cionalnim parkom. U "interesu budućeg parka treba sve
nivanja i uspješnog djelovanja nacionalnog parka "Ris- sječe obustaviti... svaki jači gospodarski zahvat u prinjak",
pred stotinjak uzvanika i gostiju, prigodnim je rodnu šumu spriječiti" (I. Horvat 1953. g.). Ističući
riječima u velikoj dvorani Upravne zgrade parka u Bi- problem "kiselih kiša" koje nisu mimoišle ni ovaj prosjeloj
Vodici, 12. rujna 2003. g. otvorio dr. se. Nikola tor, permanentan nedostatak financijskih sredstava (a u
Tvrtković , predsjednik Upravnog vijeća parka. Us- vezi s tim i prešutno podržavanje "sanitarnih" sječa!)
poredujući pet desetljeća dugo razdoblje djelovanja par- Tvrtković je istakao tri velike prednosti NP "Risnjak":
ka sa stoljetnim jelama što krase obližnju Lesku i ostale blizina Jadranskog mora, atraktivnost parku novopripoprostore
ovog zaštićenog objekta prirode, uvodničar je jenog izvorišnog dijela rijeke Kupe, kao i prirodna poustvrdio
da upravo toj ustanovi možemo zahvaliti da te vezanost sa susjednom Slovenijom. Stoga bi uručeni
jele i danas rastu, da nisu posječene, da strme osojne pa- kompas kao simboličan poklon predsjednika Upravnog
dine Snježnika nisu razgoljene za potrebe ski staza i vijeća ravnatelju uprave Ivanu Main aru, dipl. ing.
vučnica, da od njena osnivanja nije probijena niti jedna šum., trebao navijestiti izbor pravog puta u novo uspješnova
šumska cesta... striktno se pridržavajući preporuka nije razdoblje djelovanja uprave i njega samog,
iz Obrazloženja prijedloga za proglašenje Risnjaka na


"U ponedjeljak 15. rujna 2003. navršit će se točno
50 godina kako je Sabor NR Hrvatske dio risnjačkog
masiva proglasio narodnim parkom. Razlozi da te šume
i livade proglasi parkom, nalazimo u obrazloženju
prof. Ive Horvat a "da se na Risnjaku skupilo na malom
prostoru velik broj prirodnih pojava... i krasota
koje su drugdje često nadaleko razasute. Risnjak je
usto u prošlosti toliko pošteđen od gospodarskih utjecaja
da je u njemu ostala prirodno-vegetacijska slika
gotovo nepromijenjena", prve su riječi iz opširnog izlaganja
dugogodišnjeg ravnatelja parka Ivana Malnara.
U želji da probudi uspomene na vrijeme i događaje
koji su prethodili proglašenju Risnjaka nacionalnim


slika 1. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, tada u ulozi ministra parkom, Malnar je podsjetio na prvi pisani putni nalog
za zaštitu prirode i okoliša, prilikom posjeta NP "Risupravitelja
tadašnjeg Šumarskog instituta ing. Podnjak".
Šetnja Leskom u društvu ravnatelja svih nacional


ri or skog od 29. srpnja 1948., kojim nalaže petorici


nih parkova 21. svibnja 1993.


"rukovaoca radova na tipološkom istraživanju vegeta


(Foto: A. Frković)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 76     <-- 76 -->        PDF

čije područja Risnjaka i Snježnika prof. dr. Ivi Horvatu,
dr. ing. Milanu An ić u, ing. Borislavu Zlatar i ću,
ing. Tomislavu Brzacu i Zlatku Gračaninu,
da uz pomoć pet studenata Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta krenu na teren." Kako su se ti radovi obavljali
po nalogu saveznog i republičkog Ministarstva šumarstva,
imenovani "imaju pravo na primanje hrane iz magazina
SRS-a". Na primjerku naloga dostavljenog osobno
Ivi Horvatu, isti je nadopisao: "Stjepan Bertović
, aps. šumarstva. Izdaje vam se gornji nalog za
putovanje u Gorski kotar. Polazak 29. VII. 1948. dr.
Ivo Horvat". Bertović je kasnije predložio još dvojicu,
pa su u radnu skupinu primljeni i njegovi studijski kolege
Zlatko M a t a n i Zvonimir P c 1 c e r.


U Zborniku radova objavljenom u povodu 40. godišnjice
NP "Risnjak" (Crni Lug 1994.) pok. prof. dr.
se. Stjepan Bertović napisao je: "Radna grupa otputovala
je naznačenog datuma (29. 7. 1948) vlakom do
Delnica, autobusom u Crni Lug i navečer stigla u Bijelu
Vodicu. Taj nadnevak smatra se početkom Horvatovih
vegetacij skih kartiranja u Gorskom kotaru i Hrvatskom
primorju... Drugog dana popodne Horvat i ekipa
smjestili su se u polusrušenu brvnaru, bivše lovačko


sklonište, u šum. predjelu Smrekovac (1204 m)... Slijedili
su poslovi koji će i ubuduće prethoditi našim kartiranjima:
trebalo je rekognoscirati teren, ustanoviti
biljne zajednice, fitocenološki snimiti/popisati njihov
florni sustav te upoznati i sabrati biljke za herbar. Osim
prof. Horvata, većina nas tada je prvi put vidjela i doživjela
jedinstvenu ljepotu risnjačke prirode".


Na inicijativu najpoznatijih tadašnjih prirodoznanstvenih
stručnjaka i znanstvenika Odjel za zaštitu prirodnih
rijetkosti Konzervatorskog zavoda dostavio je
Predsjedništvu vlade NR Hrvatske detaljno obrazloženi
prijedlog od 31. srpnja 1952., da se područje Risnjaka
proglasi narodnim parkom. Glede toga Privredni savjet
Vlade NR Hrvatske ustanovljuje komisiju da "na licu
mjesta uredi izvjesna otvorena pitanja u vezi proglašenja
Risnjaka nacionalnim parkom". U razdoblju od 2.
do 6. listopada iste godne komisija je obišla odgovarajuće
šumske predjele, riješila pitanje sječe, pregledala
granice te sastavila i jednoglasno supotpisala prijedlog


o granicama NP-a. Potpisali su ga 6. listopada 1952.
ing. Ivan S m i 1 aj (u ime Uprave za šumarstvo Privrednog
savjeta Vlade NRH), ing. Ljudevit Vidas (u ime


ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Narodnog odbora kotara Delnice), Pavle Pintar (u
ime NO Općine Crni Lug), Ivan Ž a g a r (u ime NO Općine
Gerovo), ing. Josip Radošević i ing. Stjepan
Bertović (u ime Konzervatorskog zavoda), ing. Borislav
N ikšić, ing. Aleksandar Vernak i Milan Wolf
(u ime Šumskog gospodarstva "Viševica" Rijeka), dr.
Ivo Pevalek i dr. Ivo Horvat (u ime Hrvatskog prirodoslovnog
društva) i ing. Šimun F16 g 1 (u ime Drvnoindustrijskog
poduzeća Delnice).


Sljedeće godine (1953) Horvat je javno objavio svoj
prijedlog za osnivanje narodnog parka Risnjak, a dana


15. rujna 1953. hrvatski je Sabor prihvatio prijedlog
komisije i proglasio Risnjak narodnim parkom. "Tim
činom", zabilježit će Horvat, "izlučen je iz područja
gospodarenja jedan prekrasan dio naše zemlje i tako je
osigurano da se njegova samoniklost i ljepota sačuva
budućim pokoljenjima". Dodajmo ovome daje 44 godine
kasnije, Sabor Republike Hrvatske Zakonom o izmjenama
Zakona o proglašenju šume Risnjak nacionalnim
parkom od 24. siječnja 1997., dotadašnji prostor
parka proširio na masiv hrvatskog Snježnika te izvorišno
područje Kupe i sljevno područje potoka Krašićevca
"kao područja osobitih prirodnih vrijednosti i
znanstvenog značaja", u ukupnoj površini od 6400 ha.


Nabrojivši aktualne znanstvene projekte i njihove
nositelje, Malnar je upozorio i na "znatno povećane
štete unutar parkovnih površina, kao posljedica učestalih
vremenskih nepogoda i ekstremnih klimatskih pojava".
S tim u vezi izvršena je revizija Programa za
unapređivanje šuma NP "Risnjak", u kojoj se "nedvojbeno
potvrđuje nužnost ukljanjanja sušaca, vjetroizvala,
vjetroloma i gromom oštećenih stabala, kako bi se
održala biološka otpornost sastojina i optimalna ekološka
ravnoteža šumskih ekosustava".


U posljednjih 15 godina, reći će na kraju ravnatelj
Malnar, učinjen je značajni korak glede promidžbenih
aktivnosti, počevši od stavljanja na korištenje Poučne
staze Leska (svečano otvorenje 4. lipnja 1993., autor
Željko Štahan) do izdavanja Vodiča, izletničkih karata,
filmova i izrade informacijskih ploča. Od aktivnosti
koje su u tijeku ili će u bližoj budućnosti biti
okončane, izdvojio je obnovu i modernizaciju planinarskih
domova na Risnjaku i Snježniku te stavljanje u




ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 78     <-- 78 -->        PDF

funkciju bivšeg vojnog objekta na Guslici (čije je sadašnje
stanje i devastirani okoliš neprimjeran prostoru
parka), podizanje smještajnih kapaciteta, auto-kampa i
ostalih rekreacijskih sadržaja u Bijeloj Vodici, te izgradnja
2000 m duge cestovne prometnce od Horvatskog
do Razloga, iznad izvora Kupe, kako bi ovaj
atraktivan prostor bio što dostupniji posjetiteljima.


Na samom kraju svog izlaganja Malnar je zahvalio
brojnim institucijama i pojedincima koji su u sklopu
znanstveno-stručne i svake druge suradnje i pomoći doprinijeli
afirmaciji parka. U znak priznanja za izvanredne
zasluge postignute na unapređenju parkovne djelatnosti
i zasite prirode, od Upravnog vijeća NP "Risnjak"
odlikovani su prigodnom plakctom sljedeći pojedinci i
institucije/poduzeća: Miho Miljanić , dipl. ing. šum.,
dr. med. Ante Kutle, prof. dr. se. Paula Durbešić,
prof. dr. Đuro Huber, dr. sc. Boris Vrbek, Ministar


stvo zaštite okoliša i prostornog
uređenja, Hrvatske šume Zagreb -
Uprava šuma Podružnica Delnice,
Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatski
prirodoslovni muzej, Hrvatske
vode podružnica Rijeka, Nacionalni
park Paklenica, Triglavski narodni
park, Grad Delnice, TZ Primorsko-
goranske županije, "Finvest"
Čabar, Građevinar Čabar i
Protektor Bandag Katalinić Gerovo.
Za 20 godina vjernosti Uprava
parka nagradila je i troje svojih zaposlenika:
Mariju Miću Puška rić,
Marijana Š time a i Marijana
Martina Pin tara.


Nakon službenog dijela programa,
koji je okončao okruglim stolom
na temu Zaštita, očuvanje i
predstavljanje gornjeg dijela rijeke