DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2003 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Kupe (moderator Miljenko Gašparac, dipl. ing. šum) uzvanici i gosti uživali su u premijerno prikazanom filmu Risnjak u četiri godišnja doba autora Ante Jurića, u razgledavanju uspjelih radova trojice likovnih umjetnika amatera, paljenju kope (žežnice), vožnji kočijom, a nadasve u međusobnom druženju tijekom kojega su uz švedski stol i osvježenje obnavljali uspomene na bliže i dalje Risnjakove dane. Jer, doista, na domjenku je uz velik broj mladih istraživača i ljubitelja prirode, bilo i onih koji se jasno mogu prisjetiti svojih prvih dana u društvu prof. Ive Horvata na istraživanju risnjačke vegetacije. Uz trojicu Horvatovih prvih suradnika, tada apsolvenata šumarstva, Stjepana Bertovića, Zoltana Matana i Zvonimira Zvončeka Pelcera, posljednja dvojica nazočili su proslavi pola stoljeća dugog jubileja Risnjaka. Družeći se s njima, piscu ovih redaka otvorili su uspomene na prvi smještaj ljeti 1948. sa svojim profesorom u staroj lovačkoj nastambi na Smrekovcu, kamo im je konjićem požrtvovno dopremao vodu i hranu Matija G a š parac iz Bijele Vodice. Bila su to sjećanja na upravo započeta vegetacijska istraživanja i kartiranja središnjeg i najljepšeg risnjačkog masiva, Velikog i Malog Risnjaka, Viljske ponikve, Janjičarkog vrha, Medvjeđih vrata, Smrekovca, Cajtiga... Pod nazivom Nacionalni park "Risnjak" - 50 godina, u upravnoj zgradi parka postavljena je zajednička likovna izložba trojice autora-amatera: Cvctka Štanfelja, Mladena Gašpara i Davora Vukovića, čije su slike, kako je to pri službenom otvorenju istakao prof. Marinko Krmpotić, "obojene" motivima i bojom naših gora, šuma, i proplanaka. U stvaralačkom radu sve trojice temeljni motiv izloženih slika je priroda, njena ljepota i veličanstvenost. Šumarnici i Gorani Štanfelj i Gašpar, nadahnuće za svoje likovno istraživanje našli su u svom rodnom kraju, "u čistoći i ljepoti prirode koja ih očarava". Alojzije Frković PROF. DR. SC. IVO TRINAJSTIĆ - HRVATSKI BOTANIČAR (povodom 70. godina života) Uvijek su obljetnice bile prigode za potsjećanja na neke događaje ili zbivanja iz života ličnosti iz znanosti, kulture, povijesti i si. I ovaj je članak potaknut jed nom takvom obljetnicom - 70. godinom života prof, dr. se. Ive Trinaj stića, donedavnoga redovitog sveučilišnog profesora Botanike na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tim mu povodom čestitamo i iskazujemo veliku počast i priznanje za ukupni dosadašnji rad, kojim je dao veliki doprinos hrvatskoj geobotanici i botaničkoj znanosti uopće. Budući daje već pisano u Šumarskome listu (1999) o životnome putu prof. dr. se. I. Trinajstića, navest će se samo značajnije promjene nastale od tada, a vezane su za znanstveni i stručni rad. |