DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 108     <-- 108 -->        PDF

L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA


(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske
Akademije šumarskih znanosti - Firenze)


Iz broja 3.svibanj-lipanj 2003. g. izdvajamo:


Orazio Ciancio: Vrijednost krajolika u gospodarenju
šumama


Izlaganje na ovu temu autor je prezentirao na Međunarodnom
susretu u Firenzi održanom od 12. do 15.
rujna 2002. g. u okviru teme: Analiza, upravljanje i
očuvanje ruralnog krajolika i šuma.


Izrazi krajolik i gospodarenje šumom (kojemu je u
novije vrijeme sve više dodan pridjev "potrajno") povijesno
su nasljeđe koje je premašilo podjelu između humanističke
i znanstvene kulture. No, treba reći da usvajanje
tog koncepta nije praćeno dosljednim aktivnostima
na terenu, gdje ostaje još mnogo toga za učiniti.


Oduvijek se područje šumarstva smatralo sustavom
vezanim za tržište izolirano od ostalih sustava. Vrijednost
šuma zasnivala se na izravnoj uporabnoj vrijednosti,
pa su metode gospodarenja bile potčinjene tekućim
financijskim prihodima, a ne ekonomskoj vrijednosti
šuma.


U novije vrijeme sve se više pridaje važnost neizravnim
uporabnim vrijednostima šuma. Pearce
(1991. g.) se zalaže za shvaćanje "ukupne ekonomske
vrijednosti šuma" koja obuhvaća tržišnu i netržišnu
vrijednost šuma.


U izravne uporabne vrijednosti spada drvo i ostali
produkti šume, te rekreacija i turizam. U neizravne
uporabne vrijednosti spadaju nezamjenjive ekološke
funkcije koje omogućavaju ekonomske aktivnosti lokalnog
stanovništva i socijalnu dobrobit. Tu spada zaštitna
funkcija, proizvodnja humusa, zaštita voda, smanjivanje
atmosferskog zagađenja i drugo.


Pored ovih vrijednosti šuma treba svakako dati i
mjesto "opcijskoj vrijednosti", koja obuhvaća izbor
uporaba za budućnost, jer je proces degradiranja okoliša
brz.


"Vrijednost postojanja" nije povezana s uporabnom
vrijednošću, već se odnosi na "unutarnju vrijednost"
šume, koja se sastoji u osiguranju života unutar šume,
očuvanju biološke raznolikosti i kulturno-povijesnog
pogleda na lokalne tradicije i okoliš.


Poboljšanje kvalitete tla, briga o populacijama,
očuvanje biološke raznolikosti i zaštita estetskih vrijednosti,
sadrže niz tehničkih zahvata i planiranja orijentiranog
na povezivanje ideje o šumi kao biološkom
kompleksu s ekonomskom koristi. Dinamika ravnoteže
ovih komponenata osnova je potrajnog gospodarenja
šumom. Mišljenja se često razilaze: da li u gospodarenju
šumom ekonomska strana treba nadvladati ekološku
ili obratno. Ova razilaženja ne vode računa o tehni-


čko-znanstvenim aspektima ni o ulozi šumskog sustava
u svakodnevnom životu, kao ni o realnim teškoćama
u kojima se nalazi onaj tko gospodari šumom. Suprotnosti
se trebaju nadvladati i težiti skladnom odnosu
između ekoloških i ekonomskih zakona.


Definirati krajolik ili utvrditi njegovu vrijednost ne
samo daje teško, već i složeno. Pod krajolikom se podrazumijeva
dio teritorija koji s opisnog gledišta ima
umjetničku i estetsku vrijednost. Krajolik je zajednica
fizičko-prirodnih fenomena uz ljudsku nazočnost, koja
djeluje na njegovo formiranje te je uvjetovana udruženim
vezama povijesne i geografske kulture i sociologije,
te ima sposobnost sudjelovanja i poistovjećivanja s
prirodom.


Vrednovanje šumskog krajolika predpostavlja tri
operativne autonomne linije, koje su u isto vrijeme
komplementarne.


Prva od njih obuhvaća šumarstvo i planiranje gospodarenja
prirodnim sustavima radi održanja i proširenja
biološke raznolikosti ekosustava krajolika. U cilju
poboljšanja funkcioniranja procesa potrebno je poznavati
morfologiju, fiziologiju i ponašanje biosustava.


Druga linija obuhvaća evoluciju krajolika i predviđa
obnovu poremećenih i pojednostavljenih struktura,
u svrhu postizanja više razine razvoja.


Treća linija odnosi se na realizaciju pošumljavanja i
podizanje plantaža šumskog drveća i doprinosi očuvanju
genetske raznolikosti (različitosti unutar jedne vrste)
i raznolkosti vrsta.


Krajolik nije statičan već dinamičan, nije mrtva
stvar već živa, on je izraz ukusa i osjećaja današnjeg
čovjeka, iako je nastao pod utjecajem viđenja i nastojanja
čovjeka prošlosti.


Očuvanje biološke raznolikosti krajolika ne znači
eliminiranje utjecaja čovjeka na teritorij, već pronalaženje
harmoničnog odnosa između prirode i ljudske
aktivnosti, a to je moguće ako se radi u skladu s prirodnim
mehanizmima, a ne protiv njih.


U ovom trenutku u Italiji valja misliti o velikim površinama
šuma koje se uzgajaju kao panjače i velikim
površinama monokultura četinjača. Tu svakako ima
puno negativnosti i treba razmisliti stoje za odbaciti, a
što treba očuvati.


Oko "pejsažiste" pati od nekih stvari koje drugima
ne smetaju: favorizirane četinjače u prošlom stoljeću
raširile su se kao "uljna mrlja" i zatamnila stare originalne
šume, tako da je jesenski krajolik umjesto zlatno
crvene boje postao taman, gotovo crn. Ali ipak posljednjih
godina prevladava saznanje da je šuma složeni


634




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 109     <-- 109 -->        PDF

biološki kompleks kojemu može pomoći samo znanje
udruženo s razboritošću.


Krajolik ima kulturnu i uporabnu vrijednost jer sadrži
"znanje prošlosti", i njegovi pravi čuvari su su zajednice
koje žive sa šumom i čine harmonični odnos između
estetske i ekološke vrijednosti šume i krajolika.


Donato S. La Mela Veća, Salvatore Pasta,
Katia S c s s a, Tommaso La M a n t i a: Popis i zaštita
prirodnih biljnih zajednica izvan šume - primjer
otoka Lampedusa


Istraživanja biološkog sastava u sicilijanskom prirodnom
okružju ulazi u drugu fazu zaštite prirode, koja
predviđa racionalnije gospodarenje zaštićenim zonama
te osigurava učinkovitiju zaštitu i monitoring ugroženih
vrsta.


Mnoge ugrožene biljne vrste žive izvan zaštićenih
zona, te njihova lokalizacija može osigurati adekvatnu
zaštitu u budućnosti.


U specifičnim uvjetima pučinskog otoka Lampe-
duse, gdje su mnoge biljne vrste izvan prirodnih rezervata,
poduzeta su intenzivna istraživanja u svrhu boljeg
poznavanja florističkog sastava i izbora gospodarenja
kompleksom otočkog teritorija. Zbog povijesne, geografske
i ambijentalne osobitosti ovog otoka, te ekstremne
rascjepkanosti i oskudnog učešća drvenastih
vrsta, daje ovom istraživanju značajnu znanstvenu vrijednost.


Povijest nestajanja vegetacije s otoka Lampedusa
sadrži tipičnu promjenu ekosustava mediteranskih otoka,
gdje je utjecaj čovjeka modificirao iskonski biljni
pokrov. Mnoge vrste su izumrle, a mnoge su ekstremno
rijetke i nalaze se razbacane u mikrolokacijama. Lampedusa
je bila i još je uvijek mjesto visokog broja nestajanja
vrsta (25 % evidentiranih vrsta su potpuno nestale
sa otoka). Florističkom bogatstvu otoka doprinosi
velik broj endemskih vrsta, tako poznate talijanske
endemske vrste: Limonium intermedium, Cistus skan-
bergi, Teucrium creticum i Launae nudicaulis žive na
ovom otoku.


Ustanovljenje vrsta i njihovih staništa utvrđeno je
obradom cijele površine Prirodnog rezervata "otok
Lampedusa", uz informacije i suradnju zaposlenika lokalnih
institucija.


Popis ugroženih vrsta i obrada podataka obavljena je
s instrumentacijom GPS (Global Positioning System).


Elaborirana su dva popisa: jedan za vrste i drugi za
stanište (s parametrima: redni broj, lokacija, prisutne
vrste, nadmorska visina, ekspozicija, vlasništvo, uporaba
terena, tipologija vegetacije i odnosna fotografija).
Ovako snimljeni podaci ostaju na raspolaganju Rezervatu
za uporabu u metodologiji G1S (poznata metodologija
u očuvanju i zaštiti biološke raznolikosti).


U tijeku istraživanja težište je koncentrirano na rijetke
i ugrožene vrste na lokalnoj razini. Na popisu je
evidentiran stupanj ugroženosti, vodeći računa o broju
pojedinih vrsta i stanju njihovog staništa. Prikupljeni
su podaci za 25 vrsta i 14 zona od posebnog interesa:


1. Endemi Lampeduse:


Dianthus rupicola Biv. subsp. lopadusanus Brullo


et Minissale


Oncostema dimartinoi (Brullo et Pavona) Pasta


2. Endemi - sicijalijanski, sicilijansko-malteški, apu-
lo-sicilijanski i središnje-mediteranski:


Elatinae gussonei Brullo


Ophrvs ciliata Biv.


Senecio cineraria DC. subsp. bicolor (Willd.)
Arcang.


3. Vrste prisutne na Lampedusi i otsutne ili rijetke na
regionalnoj i državnoj razini:


Centaurea acaulis L.


Cistus parviflorus Lam.


Ophrvs scolopax Cav. Subsp. Scolopax


4. Ostale vrste koje su rijetke ili ugrožene, zaštićene
na nacionalnoj i internacionalnoj razini:
Limoniastrum monopetalum (L.) Boiss.


5. Ostale rijetke vrste ugrožene na lokalnoj razini:
Ampelodesmos maoritanicus (Poiret) Dur. Et Schinz
Anagzris foetida L.


Arbutus unedo L.


Ceratonia siliqua L.


Cistus creticus L. subsp. erieephalus (Viv.) Greuter


et Bürdet


Cistus parviflorus Lam.


Erica multiflora L.


Globularia alypum L.


Juniperus turbinata Guss.


Ayrtus communis L.


Narcissus serotinus L.


Olea europea L.var. sylvestris (Miller) Lehr.


Ornithogalum arabicum L.


Phillyrea latifolia L.


Pinus halepensis Miller


Rubus ulmifolius Schott


U istraživanjima graničnih područja za šumske vrste
i grmove, često su otkrivene različite novosti. Tako na
primjer vrsta Juniperus turbinata Guss., koja je bila ele-
menat makije, sada je potisnuta na grebene i kamenitu
obalu, ali u većem broju jedinka nego se to moglo pretpostaviti.
Ipak, njena je prirodna obnova rijetka.


Populacija Erica multiflora čini jezgru od oko 10
primjeraka, a tri vrste su predstavljene s po jednim primjerkom,
to su: Arbutus unedo, Pinus halepensis i Globularia
alypum.


U dobre vijesti spada podatak daje u obalnim gari-
zima pronađen primjerak Senecio cineraria subsp. bi-


635




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 110     <-- 110 -->        PDF

Slika 1. Izolirani grm Juniperus turbinata u garigu


Slika 2. Posljednji primjerak Arbutus unedo na Lampedusi


color i Allium chamaemoly, koji su se do sada smatrali
nestalima na području Lampeduse.


Autori u zaključcima kažu daje nestajanje drvenastih
vrsta u Lampedusi naznačeno već u prošlim florističkim
studijama, a danas se može sigurno reći daje krajnje
vrijeme za poduzimanje mjera zaštite određenih biljnih
formacija i preživjelih elemenata koji sačinjavaju
primarnu makiju, a koja je danas ozbiljno ugrožena antropološkim
utjecajem.


Potrebno je intervenirati u dva smijera: zaštita rijetkih
i preživjelih ugroženih vrsta. U tu svrhu je Odjel za
šumarstvo Sveučilišta u Palermu pozvao na suradnju
Institut za floristiku iz Palerma i kompetentne institucije
otoka Lampeduse.


Frane Grospić


PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2004. GODINI:


- za zaposlene članove 120 kn


- za studente, đake i umirovljenike 30 kn


- za poduzeća 500 kn


ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO


Zagreb, Trg Mažuranića 11


Žiro račun br: 2360000-1101232768


PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $
DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb
ZAGREBAČKA BANKA Zagreb
(Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX)


Uredništvo


636