DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 111     <-- 111 -->        PDF

IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA


KAKO SU POŠUMLJENI OTOCI
OBONJAN I VELIKA SESTRICA


Otoci Obonjan i Velika sestrica sastavni su dio šibenskog
arhipelaga. Smješteni su jugozapadno od Šibenika
na udaljenosti oko 3 nm na plovnom putuza
otoke Zlarin-Kaprije-Žirje. Površina Obonjana iznosi
75 ha, a Velike sestrice oko 21 ha.


Na otoku Obonjanu nekada su mještani Prvić Luke
sa susjednog otoka Prvić obrađivali svoje vinograde,
uz nešto smokava i maslina. Kako je tlo degradirano,
obrada i uzgajanje vinograda bilo je mukotrpno, ali se i
to radilo u potrazi za malo škrte zemlje radi preživljavanja.
Teškoće su bile prisutne i u prijevozu, jer na
Obonjanu nije bilo pristaništa sa zaklonom.


Nakon 11. svjetskog rata napušteno je obrađivanje
vinograda koji su postepeno obrasli niskim mediteranskim
rašćem.


Šumarija Šibenik je 1954. godine donijela odluku
da ova dva otoka pošumi. Tadašnji upravitelj šumarije
ing. Mate H u lj e v, smatrao je da će ova dva otočića
kada budu pošumljena, uljepšavati krajolik šibenskog
arhipelaga, ne sluteći koliko će kasnije jedan od njih
doprinijeti revitalizaciji i naseljavanju otoka, zapošljavanju
i rekreaciji mladih generacija.


Pošumljavanjem se počelo a prosincu 1954. godine,
kada su lugar Nikola A1 i ć i grupa radnika iz Žirja
počeli saditi jednogodišnje sadnice alepskog bora i po-
šumili površinu od 1 ha.


Rad se nastavio sljedeće godine u mjesecu rujnu
sjetvom sjemena. Sjetva se obavljala u rupice, drljan-
jem pod grabljice i omaške, i trajala je do sredine prosinca.
Sijao se alepski bor s primjesom primorskog bora i
pinjola. Te 1955. godine zasijana je površina od 47 ha.
Po 1 ha sijalo se 6 kg sjemena. Sjetvu su obavljali lugari
Nikola Alić, Stevan Ardalić, Mate Banovac,
Marko Ere cg, Josip Gaćina, Ante Gaćina, Stipe
Huljev, Marko Rončević i Petar Šušnjar, a radovima
je rukovodio nadzornik šuma Josip Pane i rov.


Iduće 1956. godine nastavilo se sjetvom od 10. rujna
do sredine prosinca. Pošumljena je Punta Obonjana,
koja je bila zakorovljena, na način da se površina zapalila,
a nakon toga posijalo sjeme alepskog i primorskog
bora omaške na površini od 10 ha. Tako je na Obonjanu
pošumljeno ukupno 57 ha neobraslc površine.


Nakon Obonjana nastavilo se pošumljavanjem susjednog
otočića Velika sestrica na površini od 21 ha.
I te godine sjetvu su obavili lugari i radnici šunarije:
Nikola Alić, Stevan Ardalić, Marko Ere eg, Josip


Gaćina, Stipe Huljev, Ignacij Rob, Svetin Sko-
rić iAnteVukičević s nadzornikom šuma Josipom
Pancirovim.


Godine 1955., lugari koji su pošumljavali spavali
su na otoku. Za spavanje su koristili 5 poljskih kreveta,
a kako to nije bilo dovoljno, spavalo se na dekama pod
vedrim nebom u smjenama. Do pola noći na krevetima,
a od pola noći na dekama. Hranu i vodu im je dovozio
svakog dana iz Zlarina kapetan Stipe Štrelov
motornim čamcem Kotara Šibenik. Da bi smanjili troškove
prehrane, Joso Pane i rov i Stipe Huljev bacali
su u more parangale i lovili ugore. Godine 1956.
da bi se došlo na Obonjan i Veliku sestricu putovalo se
svakoga dana motornim čamcem iz Šibenika.


Slika 1. Pošumljivači Obonjana na ručku, jesen 1955.


(Foto: M. Rajčić)


Kako su Obonjan i Velika sestrica bili naseljeni divljim
kunićima, a da bi se spriječile štete na poniku,
Joso Pancirov i poljar Pero ulovili su na Zlarinu 4 mlade
lisice i ispustili ih na ove otoke. U roku od godine
dana divljih kunića je nestalo.


Godine 1961. otok Obonjan i Velika sestrica s ostalim
otocima šibenskog arhipelaga ulaze u sastav novoosnovanog
državnog lovišta, kojim je upravljala i gospodarila
Šumarija Šibenik. Šumarija naseljava ova dva
otoka fazanima iz umjetnog uzgoja, a Obonjan i zeče-
vima koji su uhvaćeni na kopnenom dijelu lovišta. Fazani
su se održali i počeli prirodno razmnožavati, a zečevi
su se razmnožili u velikom broju, iznad prosjeka,
jer nije bilo grabcžljivaca. Sljedećih godina, razvijajući
lovni turizam, ove otoke posjećivali su strani
lovci, ponajviše Talijani, a oni su bili i prvi lovci turisti
koji su počeli dolaziti na šibensko područje.


637