DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA O HRVATSKOME NACIONALNOM STANDARDU ZA FSC CERTIFICIRANJE ŠUMA Do pedesetih godina XX. stoljeća prevladavala je u nas sirovinska uloga šume, kojoj se u drugoj polovici stoljeća ubrzano pridružuje ekološka uloga. Ta uloga zajedno sa socijalnom prelazi glede vrijednosti do kraja stoljeća sirovinsku ulogu za više od 30 puta. Danas, na početku XXI. stoljeća, često se čuje pitanje onih koji ne poznaju šumarstvo, a ono glasi: ugrožava li sirovinsko korištenje ekološku ulogu šume? Šumarstvo koje već više od dva stoljeća skrbi o europskim šumama biotehničko je područje, koje se sastoji od tri komponente: ekološko-biološke komponente kroz uzgajanje i zaštitu šuma, tehničke komponente kroz iskorištavanje šuma i ekonomske komponente kroz uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku. Prvoj komponenti od samoga početka razvoja šumarstva podređene su tehnička i ekonomska komponenta. Uzgajanje šuma glavni je dio šumarstva, koji kroz svoje postupke osigurava stabilnost i kakvoću šumskoga ekosustava, njezinu obnovu poslije uporabe sirovine i potrajnost (održivi razvoj), dok zaštita šuma u suradnji s uzgajanjem šuma vodi skrb o zdravstvenom stanju ekosustava. U tradiciji hrvatskih šuma njihova se obnova provodi prirodnim putem, a kada prirodno pomlađivanje ne uspije u potpunosti, popunjavanje mlade šume obavlja se umjetnim putem, uz korištenje vrsta drveća koje odgovaraju staništu. Život šume se bez zastoja nastavlja, i ona ubrzo poslije stvaranja sklopa sastojine u razvojnom stadiju mladika poprima ekološku ulogu u sprječavanju erozije tla te u obavljanju hidrološke, vodozaštitne, klimatske i protuimisijske uloge, ali i svih komponenti socijalne uloge šume. Šuma je obnovljivo prirodno bogatstvo koje uz nezamjenjivu drvnu sirovinu, te kroz uzgojne postupke s postignutom visokom kakvoćom pruža sve ekološke i socijalne funkcije koje daje šumski ekosustav. Uzgojni postupak obnove od konačne uporabe sirovine na kraju ophodnje do ponovnog uspostravljanja svih funkcija šume, traje vrlo kratko, značajno kraće od trajanja u iskonskoj prirodnoj šumi - prašumi u kojoj faza raspadanja i obnove, kada je ona izvan ekološke funkcije, traje primjerice kod bukve prema Korpe lu 1995. preko 100 godina, a prema istom autoru kod jele i smreke sve u Karpatima, od najmanje 70 do 100 godina. Današnje spoznaje uzgajanja šuma, posebno zagrebačke škole koje se temelje na poznavanju ekološke konstitucije pojedinih vrsta drveća te do danas istraženoga sastava biocena prirodne šumske zajednice, omogućuju uz suvremene postavke zaštite, uporabe i uređivanja šuma, prirodni razvoj šumskoga ekosustava koji pruža sve općekorisne funkcije šuma, a oplemenjen je stablima šumskoga drveća visoke kakvoće. Tako proizvedena drvna sirovina svakim je danom sve više tražena kao tvorivo u čovjekovu domu i javnim prostorima, a brojne obitelji u Hrvatskoj nalaze posao u obradbi drva od trupca do namještaja. Kao zaključak na kraju ovoga napisa, valja naglasiti kako su općekorisna uloga šume, proizvodnja drvne sirovine i energetskoga drva u suvremenom šumarstvu u Hrvatskoj dobro usklađeni, a sve nove spoznaje u daljnjim šumarskim, biološkim i drugim istraživanjima funkcioniranja šumskih ekosustava, bilo da se odnose na ekološku ili sirovinsku funkciju šume, potrebno je uzeti u obzir u postupcima sa šumskom sastojinom. Kao primjer navodi se proučavanje ekotona, biološke raznolikosti, oplemenjivanja šumskoga drveća, obnove šuma oštećenih propadanjem i dr. U ovoj godini Hrvatsko šumarsko društvo bilo je vrlo aktivno u davanju stručnih primjedbi i preporuka i kod donošenja strategije šumarstva i kod prerade drva, restrukturiranja javnoga poduzeća "Hrvatske šume" i sudjelovanja u izradi Nacionalnoga standarda za FSC cerifikaciju šuma. Na kraju iste, sa žaljenjem možemo zaključiti da nas se nije puno slušalo. Iskreno se nadamo da će novoizabrani Hrvatski Sabor i Hrvatska Vlada imati više sluha za naše stručne probleme i za sprječavanje agresije ostalih grana glede šume i šumarstva (vodoprivredni, poljodjelski, energetski, cestarski lobi). Očekujemo veću suradnju u donošenju novoga Zakona o šumama s podzakonskim aktom (Pravilnik o uređivanju šuma) i konačne verzije Nacionalnoga standarda o FSC certifikaciji šuma. Na istekuu ove 2003. godine, svim čitateljima "Šumarskoga lista" u ime Uređivačkog savjeta, Uređivačkog odbora po znanstveno stručnim područjima, predsjednika prof. dr. se. Slavka Matica i tehničkog urednika dipl. ing. Hranislava Jakovca te u svoje osobno želim svim čitateljima čestit Božić i sretnu i uspješnu novu 2004. godinu. Prof. dr se. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Božikovina (Ilex aquifolium L.) Holly tree (Foto: M. Harapin) Naklada 1780 primjeraka |