DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 41 <-- 41 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJ1NA . Šumarski list br. 11- 12. CXXVII (2003), 561-578 988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 Slika 6. Piczometarska postaja u g.j. "Česma´´ (Foto: T. Starčević) Podzemne vode naglo počinju opadati obično početkom svibnja, a ljeti se spuštaju duboko ispod sloja zakorijenjivanja. Tako se stvara kronični nedostatak vlage u drugom dijelu vegetacijske sezone, što može u sušnim sezonama dovesti do slabljenja pa čak i sušenja stabala, osobito u nizama (Mayer, 1993). Suše koje nastaju u srpnju i kolovozu, ne samo što uzrokuju smanjenje prirasta, već nanose najveće štete tlima, što manjak vode u ta dva mjeseca onemogućuje stvaranje rezervnih hranjiva, pa drveće dočekuje proljeće iduće godine već znatno oslabljeno. Ali i drugi oborinski ekstrem, tj. velike i dugotrajne poplave koje su u nekim krajevima također česte, djeluju na slabljenje biološke snage hrastovih sastojina. L -250 o -300 -350 -400 -450 -500 988 1119 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 X X X_ X X X X X X X _X X- god - Vsred Vmin - Vgsred —%— Vminsr - Vsred Vmin - Vgsred —%— Vminsr Slika 7: Piezometar K god Vsred Vmin —H— Vgsred Vminsr Slika 8: Piezometar KC4 Izvor: Šumarski institut Jastrebarsko Sredinom sedamdesetih godina u g.j. "Česma" u kratkom su vremenu produbljeni stari vodotoci radi ubrzane odvodnje površinskih voda iz šumskog bazena, uz postupno širenje kanalske mreže i prometnica šumskim prosjekama od kraja šezdesetih godina. Zbog odvodnje poplave su kraće trajale i povećalo se isušivanje tla u drugom dijelu vegetacijskog razdoblja. Prema evidenciji Šumarije Vrbovec, u razdoblju 1986-2002., putem sanitarnih sječa u g.j. "Česma" posječeno je ukupno 104.958 m5 drvne mase, od čega 95.266m´ hrasta lužnjaka. Pregled nas vrlo zorno upozorava na ozbiljnost i stalnost u dinamici sušenja stabala, pa onda i degradaciju staništa hrasta lužnjaka. U tom pregledu valja upozoriti na 1988. godinu kada su posječena stabla koja je 1987. u roku od 30 minuta isprelamao i iščupao orkanski vjetar (blizu 40.000 m3 pretežno hrastovih stabala). 35000 30000 25000 20000 15000 5000 — llllllll CC OC OG OC O" C* O* Izvor: Šumarski institut Jastrebarsko Slika 9. Sanitarne sječe hrasta lužnjaka u g.j. "Česma" (1986-2002.) Izvor: Evidencija Šumarije Vrbovec U g.j. "Česma" sušenjem su najviše zahvaćeni odsjeci središnjeg dijela gospodarske jedinice koji su plavljeni samo za vrijeme velikih poplava. Jače sušenje prisutno je u odsjecima čije su sastojine stare od 100- 130 godina, a nešto manje one starosti od 80 do 100 godina. Također se može potvrditi da je sušenjem najviše zahvaćena zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae, a najmanje zajednica Carp ino betuli-Quercetum roboris typicum. 567 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 43 <-- 43 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODh NA RAZVOJ SASTOJ1NA . Šumarski list br. 11 12, CXXVII (20Ü3), 561-578 Svojstvene vrste asocijacije i sveze (Alno-Quercion): Quercus robur A 4 4 5 Fraxinus angustifolia - + + Alnus glutinosa Ulmus minor B + + + Fraxinus angustifolia 1 i + Viburnum opulus + Alnus glutinosa Quercus robur Genista tinctoria Acer tataricum Dryopteris carthusiana C 1 + Quercus robur + + 1 Impatiens noli-tangere + + - Lvsimachia nummularia + + + Lvcopus europaeus + + Valeriana dioica 1 + Rumex sanguineus + Carex remota + Solanum dulcamara + Alnus glutinosa Cerastium sylvaticum Acer tataricum Svojstvene vrste reda (Alnetalia) i razreda (Alnetea glutinosae): Glechoma hederacea C + + Rubus caesius Razlikovne vrste subasocijacijc: Frangula alnus B + 1 + Carex brizoides C 5 1 4 Dryopteris filix-mas + - + + Deschampsia caespitosa + - + Galeopsis tetrahit Euphorbia palustris + Svojstvene vrste reda (Fage talia) i razreda (Querco -Fagetea): Carpinus betulus A - + + Tiha cordata Pyrus pyr aster B + + + Carpinus betulus Crataegus laevigata + + + + Crataegus monogyna Acer campestre Daphne mezereum Prunus spinosa Tilia cordata Euonymus europaea Ligustrum vulgare Circaea lutetiana Stellaria holostea Milium effusum Ranunculus ficaria Moehringia trinervia A egopodium podagraria Urtica dioica Ajuga reptans Scrophularia nodosa Rubus hirtus Acer campestre Carpinus betulus Euphorbia dulcis Viola reicenbachiana C + + 1 + + + + + + + 1 + + 1 5 + + + 2 4 + + + + + 3 1 + + + + + 3 + + + + 4 + + |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 46 <-- 46 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNE-: VODE NA RAZVOJ SASTO.IINA ... Šumarski list br. 11 12. CXXV11 (2003). 561-578 Tablica 5. Struktura sastojine u odsjeku 65b u razdoblju od 1950-2005. g. 65b 1950.-1965. 1966.-1975. 1976.-1985. 1986.-1995. 1996.-2005. površina (ha) 16,19 11,25 6,9 6,9 6,1 starost (god.) 3 15 25 35 45 smjesa joha 1,0 joha 1,0 jasen 0,31; brijest 0,06; joha 0,63 jasen 0,36; brijest 0,07; joha 0,57 hrast 0,02; jasen 0,58; brijest 0,07; joha 0,33 obrast 0,8 1,0 0,9 0,95 prirast (mVha) 3,0 11,0 7,9 9,3 masa (mVha) 193 152 257 temelj, (nr/ha) 18,36 25.81 sklop nepotpun potpun do nepotpun nepotpun izvršenje sječe (mVha) - 30 33 26 11 Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma" Slika 13. Omjer smjese vrsta drveća u odsjeku 65b u razdoblju od 1950-2005. g. Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma" Tablica 6. Struktura sastojine u odsjeku 86b u razdoblju od 1950-2005. g. 86b 1950.-1965. 1966.-1975. 1976.-1985. 1986.-1995. 1996.-2005. površina (ha) 3,39 3,39 1,75 1,6 1,63 starost (god.) 61 76 86 96 106 smjesa hrast 0,8; grab 0,01 joha 0,01; hrast 0,8; grab 0,01; joha 0,01 hrast 0,99 hrast 0,99; grab 0,01 hrast 0,96; jasen 0,01; OTL0,01 obrast 0,8 0,8 0,6 0,8 0,5 prirast (mVha) 4,6 6,0 3,7 7,0 3,1 masa (mVha) 316 380 277 348 206 temelj, (nr/ha) 22,2 27,8 20,56 24,07 13,82 sklop potpun do nepotpun potpun do nepotpun izvršenje sječe (mVha) 23 26 82 71 - Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma" Slika 14. Odnos stvarnog stanja mase i normale u odsjeku 86b u razdoblju od 1950-2005. g. Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma" 1966.-1975. 1976.-1985. 1986.-1995. gospodarsko polurazdoblje 1996.-2005. I hrast D brijest I jasen I juha 0 -1 1 . . 1 1950.-1965. 1966.-1975. 1976. 1985. 1986. 1995. 1996.-2005. gospodarsko polurazdoblje masa normala 572 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 48 <-- 48 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12. CXXVI1 (2003). 561-578 Uslijed sve češćih klimatski ekstremnih, sušnih i vrućih godina, te promjene režima podzemne vode u smislu isušivanja pedosfere, do tada stabilni šumski ekosustavi navikli na višu razinu podzemne vode s amplitudom koja nije ugrožavala njihov opstanak, dovedeni su u uvjete daje korjenov sustav vrsta, koje obitavaju u takvim zajednicama, ostao u najkritičnijem razdoblju bez vode. Tako stvoreni životni uvjeti neminovno vode do sušenja ili u najboljem slučaju do fiziološkog slabljenja lužnjaka, jasena i ostalih vrsta ovoga ekotipa. Utjecaj čovjeka na razinu podzemne vode provođenjem hidromelioracijskih radova vidi se u sastojinama oko tih objekata. Kopanjem kanala snizila se razina podzemne vode, pa u sastojinama u kojima je ona davala pečat fizionomije, pojavljuju se vrste koje nisu karakteristične za tu zajednicu. Promijenjeni vodni režim, kao i niz sušnih godina u šumskim zajednicama g.j. "Česma", doveo je do odstupanja od flornog sastava i grade normalno razvijenih biljnih zajednica. Sadašnje stanje istraživanih zajednica Na istraživanom području zajednica Carpino betuli- Quercetum roboris typicum ]e najzastupljenija, a rasprostire se na površinama koje su izvan dohvata poplavne vode. Danas je bilježimo na 71 % površine, dok je prije 25 godina zauzimala 64,6 % površine od ukupno obraslog područja. Proširila se na predjel Pekliš, Greda i Crnčina uz sam kanal rijeke Česme, koje je prije zauzimala zajednica Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum, te manjim dijelom sužavajući površine koje zauzima zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris. Na području g.j. "Česma" zajednica Carpino betuli- Quercetum roboris fagetosum rasprostranjena je na svega 1,4 % i to u sjevernom dijelu gospodarske jedinice u odsjeku 81a, 89a i 90g, koji su ujedno i njeni najviši dijelovi s nadmorskom visinom od 125 m. Prije 25 godina zauzimala je 8,8 % obrasle površine. S obzirom na malu zastupljenost ove zajednice, te na činjenicu da bukva kao vrsta nije značajan indikator vlažnosti određenog područja, ne može se reći daje razlog smanjenja udjela ove zajednice promjena režima vlaženja ovoga područja. Zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris cari- cetosum brizoides zauzima tek 1,6 % površine, u par manjih odsjeka, dok je prije 25 godina zauzimala tek 0,3 % unutar odjela 73. U odsjeku 76b, 77d, 94b, 98a i 98d javlja se na površinama koje je prije 25 godina zauzimala zajednica Carpino betuli-Quercetum roboris typicum, dok se u odsjeku 69b te na nekoliko manjih površina javlja kao posljedica progresije zajednice Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remo- tae. Većina odsjeka nema florni sastav tipičan za tu subasocijaciju, jer se u sloju grmlja i prizemnog rašća javljaju elementi koji su svojstveni za sušnija staništa, što ukazuje da je subasocijacija u progresiji ili se pak uslijed otvorenog sklopa javljaju elementi koji su svojstveni vlažnijim staništima. Zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae zauzima 18,6 % površine, i to u većoj cjelini na istočnom rubu gospodarske jedinice uz sam kanal Velike, te na površinama okruženim zajednicom Carpino betuli-Quercetum roboris typicum. Površine koje zauzima ova subasocijacija u g.j. "Česma" nalaze se uz riječicu Veliku ili pak uz stare meandre rijeke Česme, te se za vrijeme ranoproljetnih i kasnojesenskih poplava pune vodom uslijed razlijevanja spomenutih vodotoka. U odnosu na stanje od prije 25 godina (15,4 % površine) zauzima nešto više površine, i to uglavnom iz razloga što su neke ondašnje kulture (johe, vrbe) i manje čistine zamijenjene ovom zajednicom. Na istraživanom području zajednica Frangulo-Al- netum glutinosae prije 25 godina označena je na svega 2,3 %, iako bi joj se moglo pribrojiti skoro svih 8 % površine tada označene kao kultura (uglavnom johe i nešto vrbe). Danas je zastupljena sa 4,2 % i to na manjim površinama gdje je označena kao takva i na fitoceno- loškoj karti iz 1977. g., dok su ostale površine koje danas zauzima podignute ili na nekadašnjim čistinama, ili se rasprostiru na površinama koje su nekad označavane kao kulture johe. Spomenute površine prve su na udaru poplavne vode koja stiže s istoka razlijevanjem Velike ili iz Česme koja puni svoje stare meandre i šumske kanale, razgranate po cijeloj gospodarskoj jedinici. Na području g.j. "Česma" zajednica Leucoio-Fraxi- netum angustifoliae zastupljena je s 3,2 % na malim površinama u nekoliko uglavnom isprepletenim sa zajednicom Frangulo-Alnetum glutinosae, te su jednako kao one prve na udaru poplavne vode. Danas je zastupljena u nešto većem postotku nego prije 25 godina (0,6 %) jer je jedna površina ondašnje kulture vrbe u odsjeku 94c zamijenjena zajednicom Leucoio-Fraxi- netum angustifoliae, kao i manje čistine u današnjim odsjecima 76d, 81c, 90c i 90h. Struktura sastojine u izabranim odsjecima u razdoblju od 1950 - 2005. g. Odsjek 65b smješten je na istočnom dijelu g.j. "Česma" u neposrednoj blizini kanala Velike i redovito je plavljen. U odsjeku je razvijena zajednica Leucoio- Fraxinetum angustifoliae. U razdoblju od 1966-1985. g. posječena su unutar niže pojedinačna stabla hrasta, jasena, brijesta i johe u količini od 63mVha. Na taj način dio površine odsjeka "b" od 4,35 ha, 1976. g. pripojen je odsjeku "a", a na ostatku površine od 6,90 ha, njegama proredom stimulirana je sukcesija sastojine u zajednicu jasena s johom. Razvoj strukture sastojine kroz omjer smjese vrsta drveća to zorno prikazuje. Važno je uočiti kako se u razdoblju od 30-tak godina, zbog regulacije Velike i izgradnje kanala detaljne od- 574 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 51 <-- 51 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNIH VODE NA RAZVOJ SASTOJINA . Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 561-578 mjenjivost širine godova i sušenje hrasta lužnjaka (Querem robur L.) u Varoškom lugu, Česmi i Bolčanskom lugu. Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Zaštita šuma i pridobivanje drva, 191-209, Šumarski fakultet Zagreb i Šumarski institut, Jastrebarsko. Meštrović, Š. iG. Fabijanić, 1995: Priručnik za uređivanje šuma. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Oršanić,M., S. Matić il.Anić, 1996: O izboru drveća za obnovu sastojina hrasta lužnjaka zahvaćenih sušenjem. Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Zaštita šuma i pridobivanje drva, 127-133. Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb. Pel cer, Z., 1989: Temeljne ekološko florističke značajke šumskih zajednica. Radovi, (79): 19-33, Šumarski institut, Jastrebarsko. Pilaš, I. i B. Vrbek, 2001: Istraživanje utjecaja hi- droloških promjena i hidrotehničkih zahvata na tjednu dinamiku radijalnog prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Varoškom lugu. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama. Šumarski fakultet, Šumarski institut Jastrebarsko i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Prpić, B., 1971: Zakorijenjivanje hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u Posavini. Savjetovanje o Posavini, Zagreb. P r p i ć, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitucije vrste. Glasnik za šumske pokuse 25: 1-24, Šumarski fakultet, Zagreb. Prpić, B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost šuma u Hrvatskoj, 237-257. Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Prpić, B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak u Hrvatskoj, 273-299. J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Prpić, B., Z. Selctković i I. Tikvić, 1997: O utjecaju kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave. Šumarski list, 11-12: 579-590, Zagreb. Prpić, B., Z. Seletković, I. Tikvić i G. Žnidarić, 1996: Ekološko-biološka istraživanja. Radovi, 31 (1-2): 97-109, Šumarski institut, Jastrebarsko. Rauš, Đ., 1987: Šumarska fitoccnologija. Šumarski fakultet, Zagreb. Rauš, Đ., 1996: Nizinske šume Pokupskog bazena. Radovi, 31 (1-2): 17-36, Šumarski institut, Jastrebarsko. Rauš,Đ. iJ. Vukelić, 1989: Rezultati komparativnih istraživanja šumske vegetacije na području sušenja hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske po kuse, 25: 53-63, Šumarski fakultet, Zagreb. Rauš, Đ., N. Šegu 1 ja, I. Đuričić, M. Presečan i D. Baričević, 1996: Promjena staništa i sušenje šuma hrasta lužnjaka u bazenu Česme. Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Zaštita šuma i pridobivanje drva, 103-114. Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb. Seletković, Z., 1996: Klima lužnjakovih šuma. Hrast lužnjak u Hrvatskoj, 71-83. J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Seletković, Z. i Z. Katušin, 1992: Klima Hrvatske, 13-19. Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Šegulj a, N. i V. Hršak, 1988: Priručnik za fitoce- nološka i ekološka istraživanja vegetacije. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb. Vukelić, J. iD. Baričević, 1999: Šumska vegetacija Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Glasnik za šumske pokuse, 36: 103-145, Šumarski fakultet, Zagreb. *** 2002: Flora Europaea, digital version, Royal botanic garden Edinburgh. *** 1959: Šumarska enciklopedija 1. Leksikografski zavod, Zagreb. *** 1963: Šumarska enciklopedija 2. Leksikografski zavod, Zagreb. *** 1950: Osnova gospodarenja g.j. "Česma". Šumarija Vrbovec. *** 1966: Osnova gospodarenja g.j. "Česma" od 1966. do 1975. g. Šumarija Vrbovec. *** 1976: Osnova gospodarenja g.j. "Česma" od 1976. do 1985. g. Šumarija Vrbovec. *** 1986: Osnova gospodarenja g.j. "Česma" od 1986. do 1995. g. Šumarija Vrbovec. *** 1996: Osnova gospodarenja g.j. "Česma" od 1996. do 2005. g. Šumarija Vrbovec. *** 1977; Fitocenološka karta g.j. "Česma" M 1:10000. Rukopis. Šumarija Vrbovec. *** 1996: Fitocenološka karta g.j. "Česma" M 1:10000. Rukopis. Šumarija Vrbovec. *** 1996: Pedološka karta g.j. "Česma" M 1:10000. Rukopis. Šumarija Vrbovec. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003). 561-578 SUMMARY: Water, whether in the form of groundwater, floodwater or precipitation, is the most important ecological factor which has a decisive role in the survival and development of forests of pedunculate oak. Changes in moisturising intensity of any of these waters cause changes in the conditions to which these forests have adapted over thousands of years. These changes always have an adverse impact on their stability, productivity and the possibility of natural regeneration. Man with his powerful influence on the plant cover frequently interrupts or changes the natural plant growth, disturbs natural conditions and causes significant changes in the plant cover. The impact of man on these forests is very important in terms of their quality and survival. Intensive interventions in the water regime within or in the vicinity of these forests have changed ecological conditions, which has led to dieback, an altered stand structure and aggravated regeneration. The area of the management unit "Česma" is one of the typical sites of pedunculate oak in Croatia, where dieback of pedunculate oak has taken root. The regulation of the river Cesma has changed its natural flow considerably and has created long and straight beds, while the old meandering flow has remained in the forest and in clearings as a meander retaining water. Using all available documentation for the management unit "Cesma" (managementplans, phytocoenological maps, flood maps, data on dead trees, data on hydro-technical operations), data on climate from the meteorological station Čazma, as well as all works published by the scientists from the Faculty of Forestry and Forestry Institute in Jastrebarsko, the impact of precipitation, flood and groundwater on the development of stands in the forest complex "Česma " has been studied. Key words: precipitation, flood, groundwater, piezometer, phytocoenological record, community of pedunculate oak, management unit "Česma ", present conditions of forests, past condition, changes, stand structure, ecological indicators, multi-dimensional scaling, forest dieback. 578 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 50 <-- 50 --> PDF |
M. Starčcvić: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12. CXXVI1 (2003). 561-578 Sukcesijskim promjenama najviše je zahvaćena zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae, koja dolazi na amfiglejnom tlu gdje je primijećen trend opadanja razine podzemne vode, kao i preostale enklave zajednice Genisto elatae- Quercetum roboris caricetosum brizoides do kojih poplavna voda gotovo nikad ne dopire. Sukcesija ide prirodnim smjerom ka klimazonalnoj zajednici lužnjaka i običnoga graba, ali se čini da cijeli ovaj proces progresivne sukcesije šumskih zajednica ide puno brže nego što bi išao u neutjecanim prirodnim uvjetima. S druge strane, potvrda progresivne sukcesije je i stalno smanjenje udjela zajednica Genisto elatae- Quercetum roboris caricetosum remotae i Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides na području g.j. "Česma", što možemo pratiti smanjivanjem njihovih odsjeka kroz šumskogospodarske osnove od 1950. do danas. Anić, I., 1996: Pomlađivanje i razvoj sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u središnjoj Hrvatskoj. Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb. Baričević, D., 1999: Ekološko-vegetacijske promjene u šumama hrasta lužnjaka na području g.j. "Žutica". Šumarski list, 1-2, Zagreb. Bašić, F. i A. Butorac, 1995: Održivo gospodarenje tlom - preduvjet zaštite vodnih resursa u Hrvatskoj. Sažeci, Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj, Zagreb. Domac, R., 1994: Flora Hrvatske. Školska knjiga, Zagreb. Franj ić, J., Ž. Škvorc i A. Čarni, 2001: Numerička analiza fitocenoloških snimaka u bukovo-jelo- vim šumama (Abieti-Fagetum s. L.) u Hrvatskoj. Šumarski list, 1-2: 19-26, Zagreb. Ellenberg, H., 1992: Zeigerwerte von Pflanzen in Mitteleuropa. Scripta Geobotanica XVIII. Martinović, J., 2000: Tla u Hrvatskoj. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb. Matić, S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak u Hrvatskoj, 167-213. J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Matić, S. i J. Skenderović, 1992: Uzgajanje šuma, 81-97. Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Matić, S., M. Oršanić i I. Anić, 1996: Istraživanja obnove i njege šuma na području Pokupskog bazena. Radovi, 31 (1-2): 111-124, Šumarski institut, Jastrebarsko. Na manjim površinama prisutno je zamočvarenje, propadanje staništa iz razloga što poplavna voda zbog prekinutih tokova starih meandara i guste cestovne mreže duže stoji, što otežava ili čak potpuno onemogućava razvoj hrasta lužnjaka koji je u prethodnom gospodarskom razdoblju zauzimao spomenutu površinu, pa možemo reći daje takva površina u regresiji. Na primjeru izabranih odsjeka vidljivo je da su se sve promjene vezane uz oborinsku, poplavnu i podzemnu vodu na području g.j. "Česma" odrazile i na strukturu sastojina, tj. na pad ili stagnaciju njihova obrasta, prirasta, drvne zalihe i temeljnice. I ovi primjeri narušenih struktura pojedinih sastojina potvrđuju da su najosjetljivije zajednice Genisto elatae- Quercetum roboris caricetosum remotae i Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides. Matić, S., I. Anić i M. Oršanić, 1996: Prilog poznavanju nekih šumsko-uzgojnih svojstava pionirskih listopadnih vrsta drveća. Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, 179-184. Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb. Mayer, B., 1988: Hidropedološki stacionari - neophodnost pri rješavanju ugroženosti naših nizinskih šuma sa primjerom bazena Kupčine. Radovi, 23 (75): 1-21, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B., 1992: Šumska tla Republike Hrvatske pri kraju XX. stoljeća, 19-33. Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Mayer, B., 1993: Proces osnivanja šumarskog hidro- pedološkog - informacijskog sustava (ŠHPIS) na osnovi monitoringa podzemnih i površinskih voda u Kupčini, Varoškom lugu, Česmi i Turopoljskom lugu. Radovi, 28 (1-2): 171-184, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B., 1995: Opseg i značenje monitoringa podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Hrvatske. Šumarski list, 11-12: 383-389, Zagreb. Mayer, B., 1996: Hidropedološki odnosi na području nizinskih šuma Pokupskog bazena. Radovi, 31 (1-2): 37-90, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B. iG. Bušić, 1995: Utjecaj vremenskih nizova razina podzemnih voda na rast hrasta lužnjaka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Radovi, 30 (2): 89-97, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B., N. Lukić i G. Bušić, 1996: Utjecaj kolebanja podzemnih i površinskih voda na pro- LITERATURA 576 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Starčevie: UTJECAJ 0B0RINSKE, POPLAVNE 1 PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA . Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 561-578 vodnje (u susjednom odsjeku "c") koji je izvukao vodu, kao i izgradnje ceste, iz čistog jošika razvila mješovita sastojina s najznačajnijim porastom udjela jasena (skoro 60 % u 1996. g.), pa čak i pojavom lužnjaka u smjesi. Nizinski brijest uporno bilježi prisutnost, no na žalost za sada još uvijek bez šanse da opstane u strukturi starije sastojine. Odsjek 86b s površinom od svega 1,63 ha nalazi se u središnjem dijelu gospodarske jedinice uz cestu s pripadajućim kanalom. To je niza okružena zajednicom Carpino betuli-Quercetum roboris typicum i za većih poplava je poplavljen. Iako je na fitocenološkoj karti iz 1996. g. označen kao zajednica Genista elatae-Quer- cetum roboris caricetosum remotae, fitocenološka snimka koja je napravljena 2002. g. govori daje prešao u zajednicu Genista elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides. Tu promjenu zasigurno je ubrzao kanal "sisavac" koji ide duž odsjeka. Površina odsjeka u razdoblju od 1950-1996. g. smanjena je za 1,76 ha zbog pripajanja rubnog dijela odsjeku "a". Ostatak površine (niza) utjecan promjenom vodnog režima (što potvrđuje i trend pada razine podzemne vode na pie- zometarskoj postaji KC4) postaje nestabilan i značaj - Na osnovi dosadašnjih istraživanja i iskustava o propadanju stabala hrasta lužnjaka voda je odlučujući čimbenik čiji se utjecaj vrlo brzo odražava na vitalnost lužnjakovih stabala. Zahvati u vodne odnose na području ovih šuma ili u njihovom bližem okolišu, odrazili su se na promjene u dinamici i intenzitetu vlaženja, bilo da se radi o promjeni razina podzemnih voda, o dinamici i intenzitetu vlaženja putem poplavnih voda, ili o sve izraženijim klimatskim promjenama koje karakterizira manja količina oborina u vegetacijskom razdoblju i povišene temperature zraka. Prosječna količina oborina u vegetacijskom razdoblju bila je neznatno veća u razdoblju 1991-2000. g. nego u razdoblju od 1981-1990. g., ali je srednja temperatura zraka za razdoblje 1991-2000. g. iznosila čak 11,4 °C, dok je za razdoblje 1981-1990. g. iznosila 10,7 °C. Svakako je potrebno napomenuti da je u spominjanom dvadesetogodišnjem razdoblju bilo nekoliko izrazito sušnih i vrućih godina, kao npr. 2000. godina kada je srednja godišnja temperatura bila 13,0 °C, a godišnja količina oborina svega 612,5 mm. Poplave su prisutne i danas, s uobičajenim rasporedom po mjesecima, ali s nešto manjom učestalošću. Problem se javlja u vrijeme dugotrajnih i obilnih kiša kada dolazi do plavljenja nižih dijelova, a povlačenje vode u vodotoke otežano je radi izgrađenih nije zahvaćen sušenjem, posebno od 1976-1995. g. (153 mVha). Rezultati tih procesa vidljivi su u padu obrasta, prirasta, drvne zalihe i temeljnice. Odsjek 77e je mlada sastojina hrasta lužnjaka i žu- tilovke s rastavljenim šašem, a nalazi se u središnjem dijelu gospodarske jednice uz samu cestu, koja je zasigurno imala utjecaja na poremetnju vodnog odnosa u staništu tj. degradaciju staništa te uvjetovala korak unatrag u obnovi. U vrijeme većih poplava je poplavljen. Promjenu vodnog režima potvrđuje i trend pada razine podzemne vode na piezometarskoj postaji K koja se nalazi u odsjeku. Kao niza unutar odsjeka "b" izdvojen je 1976. g. Nestabilnost i osjetljivost zajednice hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem očitovala se i sušenjem većeg intenziteta u razdoblju 1976-1985. g. kada je u slučajnom prihodu posječeno 115 mVha. Degradacija stanišnih uvjeta i nastavak sušenja uvjetovao je ubrzanu sanaciju i obnovu. U obnovi se svakako morao učiniti korak unazad tj. prema većem udjelu jasena i johe, no omjer smjese po važećoj osnovi gospodarenja ukazuje na uspješnu obnovu i zasigurno stabilnu zajednicu buduće sastojine. nasipa i cestovne mreže, pa takva voda duže leži u pojedinim depresijama. S druge pak strane češće se problem javlja kada tijekom kasne jeseni i ranog proljeća poplave izostanu ili budu gotovo zanemarive, pa se tlo ne natopi vodom, a nakon toga uslijedi sušno i vruće vegetacijsko razdoblje, negativne posljedice su neizbježne. Iz podataka dobivenih praćenjem razine podzemne vode u razdoblju od 1988-2000. g. na piezometar- skim postajama u g.j. "Česma" primijećuje se trend opadanja razine podzemne vode na postajama J, K, L, KČ3, K.C4, KČ5 koje se nalaze na amfiglejnom tlu u zajednici Genista elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae. Na postajama I, KČ6, KČ7, KČ8 i KČ9 koje se nalaze na epiglejnom ili hipoglejnom tlu u zajednicama Carpino betuli-Quercetum roboris typicum, Leucoio-Fraxinetum angustifoliae i Frangulo- Alnetum glutinosae uočljive su niske razine podzemne vode u vrlo sušnim godinama, ali se ne može reći da postoji trend opadanja razine podzemne vode u promatranom razdoblju. Najmanja odstupanja razine podzemne vode od trinaestogodišnjeg prosjeka prisutna su na postajama M, KCl i KČ2 koje se nalaze na pseudoglejnom tlu u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris typicum. ZAKLJUČAK 575 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 47 <-- 47 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 561-578 Tablica 7. Struktura sastojine u odsjeku 77e u razdoblju od 1950-2005. g. 77e 1950.-1965. 1966.-1975. 1976.-1985. 1986.-1995. 1996.-2005. površina (ha) 20,02 26,78 9,8 10,15 11,01 starost (god.) 88 105 115 125 6 smjesa hrast 0,4; jasen 0,2; brijest 0,3; grab 0,1 hrast 0,6; jasen 0,2; brijest 0,1; grab 0,1 hrast 0,69; jasen 0,29; grab 0,01; joha 0,01 hrast 0,85; jasen 0,12; grab 0,03; hrast 0,35; brijest 0,1; jasen 0,35; ´ joha 0,2 obrast 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 prirast (mVha) 4,3 6,0 7,0 6,3 masa (mVha) 404 505 507 505 temelj. (mVha) 29,3 33,5 33,23 30,8 sklop potpun nepotpun izvršenje sječe (mVha) 22 28 115 416 - Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma´ 1950.-1965 1966.-1975. 1976.-1985. 1986.-1995. 1996.-2005. gospodarsko polurazdoblje P grab I hrast D brijest I jasen | joha Slika 15. Omjer smjese vrsta drveća u odsjeku 77e u razdoblju od 1950.-2005. Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma" RASPRAVA I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Iz prikupljenih klimatskih podataka meteorološke postaje Čazma koje koristimo za područje g.j. "Česma", najveće promjene vidljive su u srednjoj temperaturi zraka koja je za razdoblje 1981-1990. g. iznosila 10,7 °C, a za razdoblje 1991-2000. g. 11,4 °C. Prosječna godišnja količina oborina bila je nešto veća u razdoblju 1991-2000. g. nego u razdoblju od 1981-1990. g., ali je za šumske zajednice nizinskog područja ona ionako nedostatna, jer drveće nizinskih šuma troši više vode od onih količina koje prima oborinama, pa razliku mora nadoknaditi podzemnom ili poplavnom vodom, posebice u prvom dijelu vegetacijskog razdoblja. Što se tiče poplava, za razdoblje (1988-2003) od kada se one ucrtavanjem zahvaćenih površina u karte na području g.j. "Česma" prate, možemo reći da su poplave prisutne i danas s uobičajenim rasporedom po mjesecima, ali s nešto manjom učestalošću. Problem se javlja u vrijeme dugotrajnih i obilnih kiša kada dolazi do plavljenja nižih dijelova, a povlačenje vode u vodotoke otežano je radi izgrađenih nasipa i cestovne mreže, pa takva voda duže leži u pojedinim depresijama. S druge pak strane sve se češće problem javlja kada tijekom kasne jeseni i ranog proljeća poplave izostanu ili budu gotovo zanemarive, a tlo se ne natopi vodom, pa nakon toga uslijedi sušno i vruće vegetacijsko razdoblje, negativne posljedice su neizbježne. Iz podataka dobivenih praćenjem razine podzemne vode u razdoblju od 1988-2000. g. na piezometarskim postajama u g.j. "Česma", na postajama J, K, L, KČ3, KČ4, KČ5 koje se nalaze na amfiglejnom tlu u zajednici Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum re- motae, odstupanja razine podzemne vode u pojedinim godinama u odnosu na trinaestogodišnji prosjek su najveća i primijećuje se trend opadanja razine podzemne vode. Na postajama I, KČ6, KČ7, KČ8 i KČ9 koje se nalaze na epiglejnom ili hipoglejnom tlu u zajednicama Carpino betull-Quercetum roboris typicum, Leu- coio-Fraxinetum angustifoliae i Frangulo-Alnetum lu- tinosae uočljive su niske razine podzemne vode u vrlo sušnim godinama, ali se ne može reći da postoji trend opadanja razine podzemne vode u promatranom razdoblju. Najmanja odstupanja razine podzemne vode u pojedinim godinama od trinaestogodišnjeg prosjeka prisutna su na postajama M, KČ1 i KČ2, koje se nalaze na pseudoglejnom tlu u zajednici Carpino betuli-Querce- tum roboris typicum. 573 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 39 <-- 39 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ 0B0R1NSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12, CXXV1I (2003). 561-578 d) Edafski čimbenici Geološku podlogu ovog područja čine uglavnom šljunci, pijesci, gline i ilovače, čija je glavna karakteristika velika heterogenost u horizontalnom i vertikalnom smislu. Reljef općenito utječe na razvoj tala, a u ovoj gospodarskoj jedinici su vrlo važne i mikroreljefne izmjene greda i niza. Na gredama, gdje je utjecaj poplavnih voda neznatan ili ga uopće nema, razvija se najčešće pseudoglej, odnosno pseudoglej-glej, dok se u nizama zbog utjecaja poplavne vode i većeg pritjecanja oborin- ske vode kao i njenog stagniranja, razvijaju razni podtipovi euglejnih tala. Izmjena hidroloških prilika utjecajem reljefa diktira i razvoj određene šumske vegetacije. e) Sistemski položaj utvrđenih šumskih zajednica: Razred: Querco-Fagetea Br.-Bl. et. Vlieger 1937 red: Fagetalia sylvaticae Pawl. 1928 sveza: Carpinion betuli Isll. 1932 ass: Carpino betuli-Quercetum roboris (Anić 1959) Rauš 1969 subass. Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969 subass. Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1971 Razred: Alnetea glutinosae Br.-Bl. et. Tx. 1943 red: Alnetalia glutinosae Tx. 1937 sveza: Alnion glutinosae Malcuit 1929 ass: Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968 ass: Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959 sveza: Alno-Quercion roboris Ht. (1937) 1938 ass: Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938 subass. Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938 subass. Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. 1938 f) Drvna zaliha i prirast Tablica 1. Drvna zaliha u g.j. "Česma" po šumskogospodarskim osnovama za razdoblje 1976-1985., 1986-1995. i 1996-2005. Vrsta drveća 1976.-1985. 1986.-1995. 1996.-2005. Vrsta drveća m´ % m3 % m3 % lužnjak 586.092 69,0 403.895 65.7 360.073 64,2 poljski jasen 87.721 10,3 64.729 10.5 47.691 8,5 brijest 8.952 1,1 3.716 0,6 2.408 0,4 grab 122.487 14,4 104.901 17,1 111.633 19,9 bukva 4.288 0,5 6.164 1,0 8.554 1,5 klen 6.128 0,7 5.009 0,8 4.631 0,8 joha 31.761 3,7 24.580 4,0 22.361 4,0 vrba - - 944 0,2 1.768 0,3 ostalo 1.603 0,3 415 0,1 1.788 0,4 Ukupno 849.086 100,0 614.353 100,0 560.907 100,0 Tablica 2. Tečajni godišnji prirast u g.j. "Česma" po šumskogospodarskim osnovama za razdoblje 1976-1985., 1986-1995. i 1996-2005. Godina Obrasla površina (ha) Površina bez I. dobnog razreda (ha) Tečajni godišnji prirast (m3) mVha s 1. dobnim razredom mVha bez I.dobnog razreda *1976. 2.612,08 2.347,57 17.555 6,72 7,48 1986. 1.638,94 1.446,51 11.984 7,31 8,28 1996. 1.667,98 1.395,37 10.954 6,57 7,85 * Današnja g.j. "Bolčanski-Žabljački lug" je 1976. bila u sastavu g.j. "Česma" 565 Na području gospodarske jedinice "Česma" evidentirana su od automorfnih tala eutrično smeđe tlo, dis- trično smeđe tlo i luvisol, a od hidromorfhih tala močvarna glejna (euglejna) tla s podtipovima hipoglejno, epiglejno i amfiglejno, te pseudoglej ravničarski i pseudoglej-glej. Dosadašnji podtipovi tala epiglej, hi- poglej i amfiglej radi izostajanja prevlaživanja gube karakteristike i obilježja tih tala, što je svakako uzrok mijenjanja šumskih zajednica na njima. Tako na epi- gleju u regresiji, hipogleju u regresiji i amfigleju u regresiji, nalazimo biljne zajednice kojih nemamo na epigleju, hipogleju i amfigleju. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ 0B0R1NSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 561-578 voda, što je uvjetovano uklapanjem zaštitnog sustava sliva rijeke Česme u zaštitu srednjeg Posavlja, te prila- gođavanjem stupnja zaštite namjeni i načinu korištenja priobalnih površina. Tu se može govoriti o izdvajanju iz poplavnog pojasa ponajprije površina koje sada služe kao ribnjaci, ili one koje su branjene u sklopu zaštite od velikih voda prometnih objekata na najnižem dijelu toka Česme, što znači da je poplavno područje rijeke Česme smanjeno na oko 57.000 ha, a uređeno je oko 80 km toka. S obzirom na dugo razdoblje izvođenja radova, različita mjerila i hidrološke elemente, koji su primjenjivani tijekom projektiranja regulacijskih radova, te na način održavanja vodotoka na razmatranome toku, ostvareni stupanj izgrađenosti je neujednačen. Kako su od 60-tih godina prošlog stoljeća okolne poljoprivredne površine bile postupno komasirane, hi- dromeliorirane i branjene od poplava iz vodotoka sliva rijeke Česme, tako se mijenjao vodni režim šume Česme. U prvom zahvatu vodotoci Česma i Velika svedeni . su u ravna produbljena korita, koja su presjekla mean- driranja nekadašnjih prirodnih tokova. U drugom razdoblju radi zaštite šuma od onečišćenih voda podignuti su nasipi, a šuma "Česma" je preljevima zadržana kao retencijski prostor. Istodobno su ove šume iz gospodarskih razloga otvorene mrežom prometnica (otvorenost 17,89 km/1.000 ha) i prekopane mrežom odvodnih kanala. Između tako stvorenih kazeta prelijevanje površinskih voda uređeno je propustima različitih profila. Regulacijom rijeke Česme znatno je promijenjen njezin tok, te su nastala duga i ravna korita, a stari krivudavi tok ostao je u šumi i na čistinama kao meandar u kojemu se zadržava voda. Nakon regulacije korita rijeka Česma i dalje poplavljuje šumu, i to prvo u najnižim dijelovima gdje raste šuma crne johe i poljskog jasena, a tek kod višeg vodostaja plavi i šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, dok je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba rijetko poplavljena. Slika 4. Šumski odvodni kanal u g.j. "Česma" (Foto: T. Starčević) Poplave u g.j. "Česma" redovita su kasnojesenska ili ranoproljetna pojava, koju uzrokuje bujanje i razlijevanje šumskih reguliranih vodotoka i kanala, zatim razlijevanje potoka Velike od istočne strane prema jugozapadu te razlijevanje regulirane rijeke Česme, što povremeno puni produbljene stare meandre i kanalsku mrežu uz šumske prometnice, a voda se vraća u kanal Česmu na više mjesta. U vrijeme dugotrajnih i obilnih kiša dolazi do poplava nižih dijelova, a povlačenje vode u vodotoke otežano je radi izgrađenih nasipa, pa takva voda leži na pojedinim dijelovima po nekoliko tjedana od jeseni do proljeća. Poplave u zimsko-pro- ljetnom razdoblju u krajnjem slučaju prekriju do 80 % površine. U takvim uvjetima produženog prekomjernog vlaženja dolazi do fizikalnih i kemijskih promjena osobina tla. Najveće poplave javljaju se u studenom i prosincu. U proteklih 15-tak godina u prosjeku je godišnje bilo 16 poplavnih dana. 4,5 T 1 4 r 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II 12 mjesec Slika 5. Prosječno trajanje poplave po mjesecima u g.j. "Česma" za razdoblje 1988.-2000. Izvor: Evidencija Šumarije Vrbovec Prosječno svaka treća godina ima suhe vegetacijske mjesece. Gotovo redovno slijede po dva suha vegeta- cijska perioda, jedan za drugim. Sastojine hrasta lužnjaka trebaju stalno vlažno tlo, pa ako za vrijeme vege- tacijskog perioda nema dovoljno oborinske vode, one radi jake transpiracije moraju imati na raspolaganju dovoljno podzemne vode. Osim toga, naprijed spomenutim hidroregulacijskim kanalima uzrokovano je brže otjecanje vode iz gornjih slojeva tla, pa je došlo do sniženja razine podzemne vode, koji je do tada bio uvjetovan samo sezonskim promjenama. Tako je došlo do promjena vodnog režima u sastojinama koje su u svom dugotrajnom životu bile podvrgnute prirodnom osciliranju razine podzemnih voda. Uz ovakve novostvorene uvjete vodnog režima u sastojinama, kojima glavni pečat daje upravo određena razina podzemne vode, dolazi do masovnog sušenja, odnosno do fiziološkog slabljenja pojedinih vrsta drveća. Te promjene očituju se najprije u promjenama sastava biljnih zajednica. 564 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA . Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003). 561-578 provincije. Prema Langovom kišnom faktoru, ovo područje pripada humidnoj klimi, a prema Köppenovoj klasifikaciji toplo umjerenoj klimi. S uzgojnog i ekološko-fitocenološkog gledišta osobito su zanimljive i važne ekstremne temperature zraka, jer pokazuju stvarne temperature kojima je izvrgnut ve- getacijski pokrov, posebice osjetljivi ponik i pomladak. Za opis klimatskih prilika na ovom području koriste podaci meteorološke postaje Čazma, udaljene oko 10 km jugozapadno od g.j. "Česma". Podaci se odnose na razdoblje od 1981.-2000. godine, i to za dva zasebno prikazana desetogodišnja razdoblja. c) Geomorfološki i hidrološki odnosi Područje gospodarske jedinice "Česma" (odjeli 63-101) ukupne površine 1758 ha, valovita je nizina s blagim uzvisinama (gredama) i blagim udolinama (nizama), u kojima duže ili kraće vrijeme u godini leži voda. Rijeka Česma nastaje spajanjem dvaju potoka, Barne i Grdevice, blizu mjesta Pavlovca, na 137 m nad morem. Prirodno korito rijeke Česme, kao i njeno regulirano korito i korita njenih pritoka Bjelovacke, Plavnice, Velike i Dunjare zajedno s hidromeliorativnim kanalima, izgrađuju vrlo bogat hidrografski sustav. Visoki vodostaji javljaju se najčešće u hladnom dijelu godine. Maksimalni vodni val može se formirati na području Česme samo uslijed jakog kišnog pljuska potpomognutog dobrim uvjetima za otjecanje, kakvi razumljivo postoje u hladnom dijelu godine. Povijesni podaci o vodotehničkim zahvatima u ovim šumama značajni su zbog sagledavanja stanja u kojemu su se nalazile u svojoj prošlosti, definiranja današnjega stanja, kao i iznalaženja smjera njihova daljnjeg razvoja. Prvi su radovi na uređenju rijeke Česme zabilježeni 1894. godine, pa potom za vrijeme 1. svjetskoga rata. To se navodi tek kao povijesni podatak, jer su ti radovi po svom opsegu bili neznatni. Sve do sredine šestog desetljeća 20. stoljeća, u slivu rijeke Česme nalazilo se 68.000 ha plavnoga zemljišta ili 22 % ukupne površine sliva. Postojanje tako velikih površina izgubljenih za intenzivnije poljoprivredno-šumar- sko privređivanje razlogom je osnutka Vodne zajednice, koja je uspjela kreditom i sredstvima iz tadašnjega Fonda voda započeti s ubrzanim radovima regulacije Česme. Taj je zamah trajao oko deset godina, a radilo se gotovo na cijelom potezu toka duljine oko 100 km. Zbog pomanjkanja novčanih sredstava, regulacijski radovi nigdje nisu izvedeni u potpunosti. Stupanj izgra- denosti bio je redovito uvjetovan potrebom da se zaštite važniji objekti, pa su radovi na donjem toku u blizini autoceste imali prednost. Nakon 1979. godine donekle je izmijenjena prvobitna zamisao, kao i mjerila zaštite područja od velikih Slika 3. Karta s ucrtanim prometnicama, meandrima i kanalima u g.j. "Česma" 563 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ 0B0R1NSKE, POPLAVNE 1 PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003). 561-578 tropogenom utjecaju. Procesi u kojima se radi o izgrađivanju biljnih zajednica nazivaju se progresivnom sukcesijom. Suprotno progresivnoj sekcesiji je regresivna sukcesija, koja je proces degradacije šume, biljne zajednice, staništa i slično, u kojemu visokoorganizira- ne i složene strukturne zajednice bivaju pojednostavljene i razgradene (Vukelić iRauš 1998). Sume hrasta lužnjaka su po svojim prirodnim strukturnim osobinama mješovite. One u svojoj strukturi sadrže, uz hrast lužnjak, veći ili manji broj ostalih vrsta drveća, koje su po svojim biološkim svojstvima i ekološkim zahtjevima uzgojno jače vrste u odnosu na hrast lužnjak. Zbog toga svaki neuspjeh u obnovi i njezi luž- njakovih sastojina vodi u degradaciju staništa i nastanak sastojina u kojima dominaciju preuzimaju navedene vrste, koje imaju svojstva pionirskih ili prijelaznih vrsta drveća. Sušenje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta lužnjakovih šuma bilježimo čitav niz desetljeća u šumarskim kro nikama, stručnim i znanstvenim radovima. Slabljenje obrambene moći čitavog ekosustava, a drveća pogotovo, praćeno je i napadom mnogih štetnika. Fiziološko slabljenje i nemoć lužnjaka očituje se kroz izostanke uroda žira, te u kvantiteti i kvaliteti samog uroda. Promjene u lužnjakovim sastojinama ostavile su traga u njihovim strukturnim svojstvima. Potrebno je posebno naglasiti da te promjene nisu onemogućile normalno gospodarenje u tim šumama, jer se šumarska znanost i praksa osnivaju na mogućnostima prilagodbe gospodarskih zahvata u različitim sastojinskim i stanišnim uvjetima. Osim toga, intenzivnim gospodarenjem moguće je sanirati nedaće koje su u današnjim uvjetima neizbježne, a pravilnim stručnim zahvatima moguće ih je često i preduhitriti. Navedene promjene svakim danom otežavaju zahvate i zahtijevaju stručnije i intenzivnije šumskouzgojne radove, posebno pri obnovi i njezi šuma (Matić, 1996). OPĆI PODACI O ISTRAŽIVANOM PODRUČJU a) Zemljopisni položaj Gospodarska jedinica "Česma" smještena je između 16° 36´ i 16° 49´ istočne geografske dužine od Grenwicha, te između 45° 49´ i 45° 53´ sjeverne geografske širine. U širem smislu šumski kompleks "Česma" nalazi se u kotlini smještenoj između gorja: Papuka i Psunja s istočne strane; Kalnika i Medvednice sa zapadne strane; Moslavačke gore s južne strane; Bilogore sa sjeverne strane. G.j. "Česma" (odjel 63-101) kojom gospodari Šumarija Vrbovec omeđena je: s južne strane ka nalom rijeke Česme; s istočne strane kanalom riječice Velike; sa sjeverne strane selima Bolč, Donji Marko- vac, Kabal i Farkaševac; sa zapadne strane riječicom Žavnicom te selima Ivančani, Vukšinac i ribnjacima Vukšinac. Najniža kota terena je 103 m n.v. u 96-tom odjelu, a najviša od 125 m n.v. u odjelu 89a. b) Klimatske karakteristike Ova gospodarska jedinica leži u području eurosi- birsko-sjevernoameričke regije, odnosno njene ilirske 36.0 16.3 21.3 6.1 -22.3 ČAZMA (144) (10) 10,7´C 763 mm Slika l. Klimadijagram 1981.-1990. Slika 2. Klimadijagram 1991.-2000. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 562 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 45 <-- 45 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBÜRINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 561-578 , G.J.Č E S M A f / ft ´´´´ ´ ";*-.,. šumarija VRBOVEC K&* \. 1 i i odjeli 63 -101 "/^" L´ÜJA i M 1 : 25 000 f ^f , ;i ""^k ´´ IL´^ÜHtf:´´´´ ""^k ´´ IL´^ÜHtf:´´´´ ^´«U " ",/(´ i LLV" *U :: SSE. %ft ^^^ V J/ c j/ !§ < m(l *""( ^IAJ -*i- -´´..´ I Sk´, i 4J P/ ^´^Bfi ""*""//!/:Y ? ;, y^ss ´ " i % 1:4 1 1 77^" ^8 i:.( fkl ^- - i^´ip^^y MfnL~ l&BBjf -r iifl M ( 83b" i:.( ´^*´"´ iifl M ( 83b" i:.( ´^*´"´ kM-w ´H*4a j´.. if/p ´*" ´^"#?-V ^ ""^-^ HRVATSKE ŠUMT" Ji r Uprava šumn Rjelovnr WW f v/Jaj ^^v!. *´ Odjel zn uređivanje šiirrvi JF´ ( €f>i" ks.ai Fitocenološka karta V, K Bi ks.ai HS^7´´´ ´" S LEQEHW - ks.ai y^fpr-^ Jggf Carpino taelulj - Oirercelum robons rageiosuiri (RauS 1971 ) m 1 .,´*" "´´´ ;´ !--!=V " 11 Genisto elatae - Ouercetum roboris caricetosum rernotas (Hl 19 JI Genisto eiatae - Ouaicelum roboris. caricetosum urizordee (Hi. IS ! Leuen« - Fra.iiictiim urigiestitonac (Glau 1969) Rangulo - Alretum glutlnosae (Raus 1968.) Ü Šumske kulture ». , 1 i [j pref * ĐtvcRavt. 20LproMHK 1973 "s® i Slika 11. Fitocenološka karta g.j. "Česma" iz 1977. g. G.J.Č E S M A šumarija VRBOVEC odjeli 63-101 M 1 : 25 000 k/A ´! -*** I ´: .HKVATSKE SUME" Upr ivu ^irtyi Bjelovar Odjel ? i uređivanja suma Fitocenološka karta ss= -mi*. Mum ..= „„„,„„„„-„, ss= ^j UWHIatla^ ^j UWHIatla^ Om- gggg RKILUK> - Ali gggg RKILUK> - Ali »-´"— Nj» Ka«. Sipi k I.aum «jeiaoi t996 Slika 12. Fitocenološka karta g.j. "Česma" iz 1996. g. 571 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 44 <-- 44 --> PDF |
M. Starčcvić: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJ1NA ... Šumarski list br. 11 12. CXXVII (2003). 561-578 Ostale vrste vlažnih i plavljenih staništa: Peucedanum palustre C 1 Carex elongata Polygonum hydropiper + Juncus effusus Galium palustre Lythrum salicaha Ranunculus repens Myosotis scorpioides + Iris pseudacorus Lysimachia vulgaris + Carex vulpina Carex elata Carex vesicaria Stachys palustris Ostale vrste: Rosa can ina B Cornus sanguinea Solidago gigantea C Bidens tripartitus Cardamine amara Lychnis flos cuculi Veronica acinifolia Galim aparine Veronica chamaedrys + Hypericum acutum Ranunculus acris Rumex acetosa Taraxacum officinale + Geum urbanum Eupatorium cannabinum Pulmonaria officinalis Rubus fruticosus Symphytum tuberosum Erigeron annuus Heracleum sphondylium Serratula tinctoria Campanula sp. Dactylis glomerata Ruscus aculeatus + 1 + + + + + + + + + + + + 1 + +- + f + + + 1 1 + + 1 + + + + + + - + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + t + + I + + I + POVEĆAVA SE UČEŠĆE JASENA 0.» tu 0.« Gšnisio otofiiG - Quercctum roboris Frnrii/iifo Alnctum gltrtinostn} Raiiä 1988. 0.4 cäfice tosum ßrijtöicfes Ki 1938. 0.3> 0.3 13 Leacaio - Feaxinetum ürtgu&fito&ä& D.25 13 0.1 2 Q.IS 6 1 u IS 3 ^^ ´ a # ^^ ww ^^ 4.1 Catpii o betuli - Quercelii/n foüotis _^ .-´"""" 0.13 OJ RauS 868. _^ 9 o,:;. ^^ s Gonisio elata® - Quorcetum rotxx/s OJ cariCtHoswn rčiitotač HI 1918. 0,35 -G,3 -O.i OjOJ 0,1 0.15 C2 0.25 Slika 10. Prikaz multidimenzionalnoga skaliranja fitocenoloških snimki biljnih zajednica u g.j. "Česma´ 570 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 42 <-- 42 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA . Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003). 561-578 CILJ ISTRAŽIVANJA Koristeći svu raspoloživu dokumentaciju (osnove gospodarenja za g.j. "Česma", fitocenološke karte g.j. "Česma", karte poplava na području g.j. "Česma", podatke o sušcima u g.j. "Česma" za gospodarsko razdoblje 1986-2002., podatke o izvršenim hidrotehničkim zahvatima koji su vezani uz g.j. "Česma", podatke o klimi s meteorološke postaje Čazma), kao i sve do sada objavljene radove znanstvenika Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta Jastrebarsko, odlučila sam vlastitim istraživanjima doći do rezultata koji će objašnjavati utjecaj oborinskih, poplavnih i podzemnih voda na razvoj sastojina šumskog kompleksa "Česma". Cilj ovog rada je dati prilog poznavanju utjecaja oborinskih, poplavnih i podzemnih voda na razvoj sastojina šumskog kompleksa "Česma", kako bi se u novostvorenim - promijenjinim klimatskim uvjetima, u uvjetima smanjene učestalosti poplava, te trenda opadanja razine podzemne vode, ovim vrijednim sastoji- nama hrasta lužnjaka promišljeno i uravnoteženo gospodarilo sa svrhom očuvanja stabilnog šumskog ekosustava i uzgoja strukturno što kvalitetnijih sastojina. METODE ISTRAŽIVANJA Na osnovi fitocenoloških karata iz 1977. i 1996. godine, poplavnih karata g.j. "Česma" od 1988. do 2000. g., te kanala i starih meandara koji čine kompleksan hi- drološki sustav g.j. "Česme", izabrala sam nekoliko lokacija za izradu fitocenoloških snimki svih biljnih zajednica šume g.j. "Česma", radi utvrđivanja sadašnjeg stanja vegetacije. Najveći broj fitocenoloških snimki napravila sam u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žu- tilovkom zbog njene osjetljivosti na pad razine podzemne vode i površinsku odvodnju. Za svaku zajednicu u kojoj je napravljena fitoceno- loška snimka izračunala sam stupanj vlažnosti (F), kao jedan od ekoloških indikatora po Ellenbcrgu. Stupanj vlažnosti pokazuje prosječnu vlažnost tla u vegetacij- skom razdoblju. Niži stupanj pokazuje manju, a viši veću vlažnost. Sve fitocenološke snimke rađene su po standardnoj metodi Braun-Blanquet-a. Pritom se u tablice unose kombinirana procjena abundancije i pokrovnosti te procjena socijalnosti za svaku vrstu. S obzirom da je socijalnost za pojedinu vrstu više-manje stalna, a i neprikladna za numeričku analizu, korištena je samo kombinirana procjena abundancije i pokrovnosti. Za numeričku analizu fitocenoloških snimaka koristi se multivarijatna analiza - grana statistike koja se bavi analizom višestrukih izmjera većeg broja varijabli na jednom ili više uzoraka. U ovome radu korištena je metoda multidimcnzionalnog skaliranja. Većina multi- varijatnih analiza započinje računanjem nekih od mjera udaljenosti, sličnosti, različitosti ili korelacije za parove objekata ili varijabli. Multidimenzionalno skali- ranje je metoda koja pomaže analitičaru u određivanju relativnog odnosa između objekata u prostoru. Ona nije uvriježena kao egzaktna statistička metoda, i više se upotrebljava kao oblik pregrupiranja objekata na način koji može najbolje aproksimirati opažene udaljenosti (Pećina 1998). Fitocenološke karte g.j. "Česma" digitalizirane su kako bi se moglo dovoljno precizno izračunati površine koje je pojedina biljna zajednica zauzimala prije 25 godina u odnosu na površine koje zauzima danas, a sve u cilju praćenja sukcesijskih procesa. Na temelju svih raspoloživih podataka o drvnoj zalihi, udjelu vrsta, prirastu, temeljnici, obrastu, sječama, uzgojnim zahvatima, promjenama biljnih zajednica iz šumskogospodarskih osnova unazad pedesetak godina, te podacima o provedenim hidrotehničkim zahvatima, poplavama i kretanju razine podzemne vode na području g.j. "Česma", odabrala sam nekoliko odsjeka koji najbolje odražavaju promjene koje su se događale unutar gospodarske jedinice. REZULTATI Tablica 4. Florni sastav istraživanih zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum hrizoides Asocijacija Genisto elatae-Querc etum roboris Ht. 1938 Subasocijacija caricetosum brizoides Ht. 1938 Broj snimke 1 2 3 6 13 15 17 18 Gospodarska jedinica Česma Odjel/odsjek 69b 76b 76b 86b 83d 94b 98a 98d Nadmorska visina 108 105 105 105 105 105 105 105 Površina 400 400 400 400 200 500 500 500 Datum 10.5.02 . 10.5.02. 10.5.02. 10.5.02. 22.5.02. 13.6.02. 13.6.02. 13.6.02 Stupanj vlaž. po Ellenbergu 6,78 7,34 7,14 7,25 7,84 6,64 6,74 6,62 568 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA Šumarski list br. 11-12. CXXV11 (2003). 561-578 Tablica 3. Dobni razredi po površini i drvoj zalihi u g.j. "Česma" po šumskogospodarskim osnovama za razdoblje 1976-1985., 1986-1995. i 1996-2005. God. Jed. mjere Dobni razredi God. Jed. mjere I II III IV V VI VII VIII ukupno * 1976 ha 264.51 130,10 212,13 896,86 656,62 295,44 156,42 - 2.612,08 m3 21.536 59.499 299.317 258.315 143.164 67.255 - 849.086 mVha 165 280 333 393 485 431 - 361 1986 ha 192,43 80,51 - 474,65 485,59 98,21 307,55 - 1.638,94 m3 11.153 - 184.942 212.823 48.067 157.368 - 614.353 mVha 138 - 389 438 489 511 - 424 1996 ha 272,61 136,39 32,16 96,95 468,54 378,83 215,88 66,61 1.667,98 m3 19.246 6.154 38.315 196.196 171.544 97.638 31.814 560.907 mVha 141 191 395 418 452 452 477 402 *Današnja g.j. "Bolčanski-Žabljački lug" je 1976. bila u sastavu g.j. "Česma" g) Povijesni podaci Prva gospodarska osnova za područje šumskog kompleksa Česma izrađena je 1950. godine, s važnošću od 1951-1970., s tim daje revizija izvršena 1966. g. Potom je izrađena gospodarska osnova za g. j. "Česma" 1976. g., a u njen sastav su tada ušli odjeli 1-102 g.j. "Česma", 1-51 i 53-57 g.j. "Bolčanski-Žabljački lug", 18-24 g.j. "Krcševine-Dabrovine", s važnošću osnove od 1976-1985. g. Od ovakve g.j. "Česma" formirane su dvije g.j. i to: g.j. "Česma", odjeli 1-101 i g.j. "Bolčanski- Žabljački lug" odjeli 1-63. Za ovako formiranu g.j. "Česma" (odjeli 63-101), 1986. g. izrađena je osnova gospodarenja koja je vrijedila od 1986 do 1995. g. Posebno se napominje da su rađene dvije izvanredne revizije prethodne Osnove gospodarenja za g.j. "Česma". Prva izvanredna revizija Osnove gospodarenja izvršena je 1990. zbog jačeg sušenja hrasta, kao i radi šteta koje je učinio vjetar orkanske snage 1987. godine. Druga izvanredna revizija, odnosno izvanredna revizija revidirane osnove gospodarenja za g.j. "Česma" izrađena je 1994. g., zbog nastavka sušenja lužnjaka većih razmjera na većem dijelu g.j. "Česma". UMIRANJE I SUŠENJE ŠUMA NA PODRUČJU G.J. "ČESMA Već 1968. godine Stručni kolegij koji je sazvan u svezi s problematikom šume Česma, zaključuje da je regulacijom rijeke Česme i njenih pritoka poremećen vodni režim u šumskim predjelima u zaobalnom području, što se štetno odražava na normalan razvoj fito- cenoza toga područja. Deponiranjem zemlje i formiranjem nasipa onemogućeno je normalno otjecanje zao- balnih površinskih voda u rijeku Česmu i njene pritoke, uslijed čega je došlo do zabarivanja zaobalnih područja, što je izazavalo poremećaj kapaciteta tla za vodu i zrak. U ovakvim fiziološkim okolnostima i manji poremećaji asimilacijskih organa izazivaju katastrofalne posljedice na šumskim sastojinama, odnosno dolazi do masovnog sušenja stabala. Plitko zakorijenjivanje hrasta lužnjaka u epiglejnim močvarnim tlima povećava njegovu osjetljivost na česte stresove nedostatka vlage u tlu, izazvane nizom sušnih vegetacijskih sezona i odvodnom kanalskom mrežom. Veću vitalnost i bolje prirašćivanje rubnih stabala uz prosjeku i kanal valja pripisati povoljnijoj vlažnosti tla, većoj lisnoj masi, duljem vegetacijskom razdoblju i manjem intenzitetu defolijacije. Bočna drenaža i infiltracija iz kanala u tlima povoljnog glinasto- ilovastog mahaničkog sastava ne djeluje na 50 m udaljenu plohu u šumi, no generalni negativni učinak ka nala očituje se u ubrzanom odvođenju oborinske i bočno slivene vode iz mreže šumskih mikrodepresija, uz isušivanje površinskih horizonata epiglejnog močvarnog tla i promjenu stanišnih prilika na velikim površinama (M a y e r, 1994). Dvojbe oko šumskoekološke svrhovitosti izvedenih vodotehničkih rješenja bile su povećane lokalnim sušenjem početkom osamdesetih godina, stoje razlog za uspostavu mreže piezometarskih postaja za trajno praćenje i nadzor nad kolebanjem podzemnih voda, pa su stručnjaci Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske ugradili od 1984. do 1987. 32 piezometarske postaje. G.j. "Česma" pokriva mreža od 14 piezometarskih postaja, koje dobro pokazuju raznolikosti mikroreljefa, mezore- ljefa, vrste tala, šumske vegetacije i utjecaja odvodnje. Za prikaz kretanja razine podzemne vode u vrijeme vegetacije korišteni su podaci svih piezometarskih postaja postavljenih u g.j. "Česma", prikupljeni na cijevima dubine 4 m u razdoblju 1988-2000.godine, gdje je: Vsred - srednja vrijednost podzemne vode u vrijeme vegetacije pojedine godine; Vgsred - prosječna vrijednost u vegetaciji za promatrano razdoblje; Vmin - minimalna vrijednost u vegetaciji za pojedinu godinu; Vminsr - minimalna vrijednost u vegetaciji kroz promatrano razdoblje. 566 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 35 <-- 35 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 561-578 UDK 630* 423 + 181.3 + 188 (001) UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ŠUMSKOG KOMPLEKSA "ČESMA"* THE EFFECT OF PRECIPITATION, FLOOD AND GROUNDWATER ON THE DEVELOPMENT OF STANDS IN THE FOREST COMPLEX "ČESMA" Mirna STARČEVIĆ** SAŽETAK: Voda je najznačajniji ekološki čimbenik koji ima odlučujuću ulogu u opstanku i razvoju šuma hrasta lužnjaka, bilo da se radi o podzemnoj, poplavnoj ili oborinskoj vodi. Promjene u intenzitetu vlaženja bilo koje od navedenih voda, izazivaju promjenu stanja na koje su ove šume navikle tijekom tisuća godina i uvijek se nepovoljno odražavaju na njihovu stabilnost, produktivnost i mogućnost prirodne obnove. Najveći utjecaj na biljni pokrov ima čovjek, koji najčešće prekida ili mijenja prirodni razvoj bilja, narušava prirodno stanje i izaziva u biljnom pokrovu velike promjene. Utjecaj čovjeka na ove šume ima značajnu ulogu glede njihove kvalitete i opstanka. Intenzivni zahvati u vodni režim unutar, ili u blizini ovih šuma, uvjetovali su promjene ekoloških uvjeta, što je rezultiralo sušenjem, promjenom strukture sastojina i otežanom obnovom. Područje gospodarske jedinice "Česma " jedno je od tipičnih staništa hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u kojemu je prisutno sušenje hrasta lužnjaka. Regulacijom rijeke Česme znatno je promijenjen njezin tok, te su nastala duga i ravna korita, a stari krivudavi tok ostao je u šumi i na čistinama kao meandar u kojemu se zadržava voda. Koristeći svu raspoloživu dokumentaciju za g.j. "Česma " (osnove gospodarenja, fitocenološke karte, karte poplava, podatke o sušcima, podatke o izvršenim hidrotehničkim zahvatima), podatke o klimi s meteorološke postaje Čazma, kao i sve do sada objavljene radove znanstvenika Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta Jastrebarsko, istraživan je utjecaj oborinskih, poplavnih i podzemnih voda na razvoj sastojina šumskog kompleksa "Česma ". Ključne riječi: oborine, poplava, podzemna voda, piezometar, fitoce- nološka snimka, zajednice hrasta lužnjaka, g.j. "Česma", sadašnje stanje šuma, stanje u prošlosti, promjene, struktura sastojine, ekološki indikatori, multidimenzionalno skaliranje, sušenje šuma. UVOD Za formiranje šumskih zajednica nizinskog područja u ovisnosti o mikroreljefu najvažnije su podzemne i poplavne vode, jer drveće nizinskih šuma troši transpiracijom više vode od onih količina koje prima lokalnim oborinama, a razlike nadoknađuje podzemnom ili poplavnom vodom. Najmanje promjene mi- Magistarski rad, skraćeno za Šumarski list " Mr. Mirna Starčević, dipl. ing. biol. HŠ d.o.o. kroreljefa u vezi s tim pojavama i razinom podzemne vode uvjetuju promjene tipa tla, florni sastav i razvoj šumskih fitocenoza. Za poznavanje neke biljne zajednice osobito je važno poznavanje njezine flore. Florni je sastav u najopćenitijem smislu posljedica prilagođenosti pojedninih vrsta ekološkim uvjetima sredine, varijabilnosti kao izrazu genetskog razvoja i diferencijacije vrsta te an- 561 |