DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ 0B0R1NSKE, POPLAVNE 1 PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003). 561-578 tropogenom utjecaju. Procesi u kojima se radi o izgrađivanju biljnih zajednica nazivaju se progresivnom sukcesijom. Suprotno progresivnoj sekcesiji je regresivna sukcesija, koja je proces degradacije šume, biljne zajednice, staništa i slično, u kojemu visokoorganizira- ne i složene strukturne zajednice bivaju pojednostavljene i razgradene (Vukelić iRauš 1998). Sume hrasta lužnjaka su po svojim prirodnim strukturnim osobinama mješovite. One u svojoj strukturi sadrže, uz hrast lužnjak, veći ili manji broj ostalih vrsta drveća, koje su po svojim biološkim svojstvima i ekološkim zahtjevima uzgojno jače vrste u odnosu na hrast lužnjak. Zbog toga svaki neuspjeh u obnovi i njezi luž- njakovih sastojina vodi u degradaciju staništa i nastanak sastojina u kojima dominaciju preuzimaju navedene vrste, koje imaju svojstva pionirskih ili prijelaznih vrsta drveća. Sušenje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta lužnjakovih šuma bilježimo čitav niz desetljeća u šumarskim kro nikama, stručnim i znanstvenim radovima. Slabljenje obrambene moći čitavog ekosustava, a drveća pogotovo, praćeno je i napadom mnogih štetnika. Fiziološko slabljenje i nemoć lužnjaka očituje se kroz izostanke uroda žira, te u kvantiteti i kvaliteti samog uroda. Promjene u lužnjakovim sastojinama ostavile su traga u njihovim strukturnim svojstvima. Potrebno je posebno naglasiti da te promjene nisu onemogućile normalno gospodarenje u tim šumama, jer se šumarska znanost i praksa osnivaju na mogućnostima prilagodbe gospodarskih zahvata u različitim sastojinskim i stanišnim uvjetima. Osim toga, intenzivnim gospodarenjem moguće je sanirati nedaće koje su u današnjim uvjetima neizbježne, a pravilnim stručnim zahvatima moguće ih je često i preduhitriti. Navedene promjene svakim danom otežavaju zahvate i zahtijevaju stručnije i intenzivnije šumskouzgojne radove, posebno pri obnovi i njezi šuma (Matić, 1996). OPĆI PODACI O ISTRAŽIVANOM PODRUČJU a) Zemljopisni položaj Gospodarska jedinica "Česma" smještena je između 16° 36´ i 16° 49´ istočne geografske dužine od Grenwicha, te između 45° 49´ i 45° 53´ sjeverne geografske širine. U širem smislu šumski kompleks "Česma" nalazi se u kotlini smještenoj između gorja: Papuka i Psunja s istočne strane; Kalnika i Medvednice sa zapadne strane; Moslavačke gore s južne strane; Bilogore sa sjeverne strane. G.j. "Česma" (odjel 63-101) kojom gospodari Šumarija Vrbovec omeđena je: s južne strane ka nalom rijeke Česme; s istočne strane kanalom riječice Velike; sa sjeverne strane selima Bolč, Donji Marko- vac, Kabal i Farkaševac; sa zapadne strane riječicom Žavnicom te selima Ivančani, Vukšinac i ribnjacima Vukšinac. Najniža kota terena je 103 m n.v. u 96-tom odjelu, a najviša od 125 m n.v. u odjelu 89a. b) Klimatske karakteristike Ova gospodarska jedinica leži u području eurosi- birsko-sjevernoameričke regije, odnosno njene ilirske 36.0 16.3 21.3 6.1 -22.3 ČAZMA (144) (10) 10,7´C 763 mm Slika l. Klimadijagram 1981.-1990. Slika 2. Klimadijagram 1991.-2000. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 562 |