DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 41 <-- 41 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJ1NA . Šumarski list br. 11- 12. CXXVII (2003), 561-578 988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 Slika 6. Piczometarska postaja u g.j. "Česma´´ (Foto: T. Starčević) Podzemne vode naglo počinju opadati obično početkom svibnja, a ljeti se spuštaju duboko ispod sloja zakorijenjivanja. Tako se stvara kronični nedostatak vlage u drugom dijelu vegetacijske sezone, što može u sušnim sezonama dovesti do slabljenja pa čak i sušenja stabala, osobito u nizama (Mayer, 1993). Suše koje nastaju u srpnju i kolovozu, ne samo što uzrokuju smanjenje prirasta, već nanose najveće štete tlima, što manjak vode u ta dva mjeseca onemogućuje stvaranje rezervnih hranjiva, pa drveće dočekuje proljeće iduće godine već znatno oslabljeno. Ali i drugi oborinski ekstrem, tj. velike i dugotrajne poplave koje su u nekim krajevima također česte, djeluju na slabljenje biološke snage hrastovih sastojina. L -250 o -300 -350 -400 -450 -500 988 1119 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 X X X_ X X X X X X X _X X- god - Vsred Vmin - Vgsred —%— Vminsr - Vsred Vmin - Vgsred —%— Vminsr Slika 7: Piezometar K god Vsred Vmin —H— Vgsred Vminsr Slika 8: Piezometar KC4 Izvor: Šumarski institut Jastrebarsko Sredinom sedamdesetih godina u g.j. "Česma" u kratkom su vremenu produbljeni stari vodotoci radi ubrzane odvodnje površinskih voda iz šumskog bazena, uz postupno širenje kanalske mreže i prometnica šumskim prosjekama od kraja šezdesetih godina. Zbog odvodnje poplave su kraće trajale i povećalo se isušivanje tla u drugom dijelu vegetacijskog razdoblja. Prema evidenciji Šumarije Vrbovec, u razdoblju 1986-2002., putem sanitarnih sječa u g.j. "Česma" posječeno je ukupno 104.958 m5 drvne mase, od čega 95.266m´ hrasta lužnjaka. Pregled nas vrlo zorno upozorava na ozbiljnost i stalnost u dinamici sušenja stabala, pa onda i degradaciju staništa hrasta lužnjaka. U tom pregledu valja upozoriti na 1988. godinu kada su posječena stabla koja je 1987. u roku od 30 minuta isprelamao i iščupao orkanski vjetar (blizu 40.000 m3 pretežno hrastovih stabala). 35000 30000 25000 20000 15000 5000 — llllllll CC OC OG OC O" C* O* Izvor: Šumarski institut Jastrebarsko Slika 9. Sanitarne sječe hrasta lužnjaka u g.j. "Česma" (1986-2002.) Izvor: Evidencija Šumarije Vrbovec U g.j. "Česma" sušenjem su najviše zahvaćeni odsjeci središnjeg dijela gospodarske jedinice koji su plavljeni samo za vrijeme velikih poplava. Jače sušenje prisutno je u odsjecima čije su sastojine stare od 100- 130 godina, a nešto manje one starosti od 80 do 100 godina. Također se može potvrditi da je sušenjem najviše zahvaćena zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae, a najmanje zajednica Carp ino betuli-Quercetum roboris typicum. 567 |