DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 54 <-- 54 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulić, Ž. Španjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJ1NE 1 MELIORATIVNA Ul.OGA KULTURU ... Šumarski list br. 11-12, CXXVM (2003), 579-596 prema jugu i jugozapadu, pa su i kulture podignute pretežito na tim ekspozicijama. S podizanjem borovih kultura počelo se tek pred kraj prošloga stoljeća. Podignute kulture uglavnom su sastojine crnog bora (Pinus nigra), a tek na nekoliko toplijih položaja bilo je pokušaja sadnje alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog bora (P. brutia), bijelog bora (P. silvestris) i andaluzij- ske jele (Abiespinsapo). Većina tih kultura nalazi se u neposrednoj blizini naselja ili uz prometnice. To je slučaj i sa sastojinom na kojoj se nalazi naša ploha koja je od prometnice koja prolazi mjestom Hreljin udaljena oko 150 m. Upravo ta blizina naselja i visoka trava kojom je obrašteno tlo, a koja je u rano proljeće još suha, predstavljaju potencijalnu opasnost od požara. Tako se najednom većem dijelu naše pokusne plohe vide tragovi prizemnog požara KLIMA - Klima Riječkog područja uvjetovana je mnogim čimbenicima svojom geografskom pozicijom, utjecajem mora, vrlo razvedenim reljefom, planinskim masivom u zaleđu Rijeke i izloženošću prevladavajućem strujanju (grafikon 1.) Po Koeppenovoj klasifikaciji, koja se najčešće koristi za osnovni prikaz klime, dijelovi riječke općine uz more pripadaju u klasu Cfsax", viši dijelovi u klasu Cfsbx", a vršni dijelovi planina riječkog zaleđa (viši od 1200 m) u Dfsbx" klime. koji je zahvatio samo donje dijelove debla. Vrijeme, obim i uzrok nastanka požara nije nigdje evidentirano, pa se pretpostavlja daje požar bio manjeg intenziteta i na vrijeme zaustavljen. Budući da u predzadnjoj izmjeri 1983. godine požar nije evidentiran, po današnjem izgledu sastojine nameće nam se pretpostavka da se požar dogodio između 1984. i 1990. godine. Sto se tiče zdravstvenog stanja primijećeno je i na pokusnoj plohi i u cijeloj sastojini mnogo sušaca i stabala s jako prorijeđenom krošnjom. Budući da se naša kultura nalazi iznad Bakarskog zaljeva, u kojemu je bila smještena i donedavno radila koksara Bakar zatim termoelektrana Rijeka I i rafinerija nafte Rijeka-Urinj pretpostavlja sc da aerozagađenja imaju odraza i na vegetaciju koja se nalazi u njihovoj blizini. - Climate Cfsax" tip klime gdje je i istraživana borova kultura, karakteriziraju umjereno topla kišna klima, ljeta su vruća sa srednjom mjesečnom temepraturom iznad 22 °C: Zimsko kišno razdoblje je široko rascjepljeno u proljetni (travanj do lipanj) i jesensko-zimski maksimum (listopad, studeni). Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba (Seletković iKatušin 1992). ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA I RELJEF - Geographic caracteristics and relief Šumski predjel Lonja-Biljin, u kojemu se nalazi pokusna ploha na kojoj su obavljena istraživanja, ulazi u sastav gospodarske jedinice Oštrovica. Površina gospodarske jedinice Oštrovica prostire se između 12" 8° - 12" 20° istočne geografske dužine i 45° 15" - 45° 24" sjeverne geografske širine. Južna granica autoktonih sastojina dolazi do GUP-a grada Rijeke, dok borove kulture dolaze sve do mora. Sa jugoistoka gospodarske jedinice dolazi do granica općine Crikvenica, dok je sa sjeveroistočne i sjeverne strane omeđena G.J. Jelenje velo i Platak. Sjeverozapadna garanica je katastarska općina Podhum. Područje u kojem se prostire ova G.J. krš je sa svim njegovim karakteristikama. To su vrtače, drage, uvale, kraška polja i ponikve sa više ili manje vapnenaca i vapnenih škrapa na površini. Teren je uglavnom položen prema jugu ili jugozapadu, i na tim ekspozicijama nalazi se pretežni dio kultura. Površinskih vodotoka nema, jer oborine zbog velike vodopro- pusnosti površine naglo prodiru u dublje slojeve, gdje formiraju podzemne vodotoke koji se većinom uz morsku obalu izlijevaju kao vrulje ili izvori. Nagnutost terena je različita, no dio područja zapadno od toka Rječine je položitiji i pitomiji od istočnog dijela, gdje ima dosta strmih pošumljenih strana. GEOLOŠKE, GEOMORFOLOŠKE I PEDOLOŠKE KARAKERISTIKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA - Geological geomorphological and pedological characteristics of the region Geološku podlogu ovog područja sačinjavaju uglavnom uslojeni vapnenci, a u manjoj mjeri dolomiti raznih geoloških starosti mezozojskog doba iz formacije jure i krede. Jurski se vapnenci i dolomiti pod utjecajem atmosferilija brzo troše, a još veće trošenje je kod krednih vapnenaca i dolomita. Zajedničko im je obilježje velika vodopropusnost, radi čega u tom području nema površinskih voda. S obzirom na geološku podlogu, vapnenac ili dolomit, razvija se velik broj razvojnih stadija i formi tala na tom području. Pokusna ploha nalazi se na smeđem tlu na vapnencu i dolomitu - (kalkokambisol.) 580 |