DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 91     <-- 91 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


UGROŽENI DIGNITET ŠUMARSKE STRUKE


ILI KAKO SE ZAŠTITITI OD MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA
I PROSTORNOG UREĐENJA


U aktualnom trenutku našega šumarstva pesimist bi
rekao: "Kako stvari stoje, prijeti opasnost da cijena za
šumarski mozak padne i ispod dvije marke." No nije mi
namjera, a što bi se moglo očekivati, iznositi kakav je
strah u redove hrvatskih šumara unijela irska konzul-
tanska tvrtka Collite, sugerirajući Hrvatskim šumama
drastičnu redukciju šumarskih inženjera i tehničara u
Upravama šuma i šumarijama. U takvoj psihozi nesvjesno
se napuštaju i posljednji kolegijalni kodeksi, uz
panično razmišljanje: "Bolje da ja svog suradnika eliminiram,
nego on mene!!". O mogućnostima, ambicijama i
nestrpljivosti mladih inženjera da i ne pričamo. Hrvatska
se može smatrati šumovitom državom, s više od
0,5 ha šume po stanovniku i s približno 2,5 mil. ukupnog
šumskog zemljišta, koje zauzima 43,5 % državne
površine. O tako golemom prirodnom bogatstvu, i još
uvijek nedovoljno dobro iskorištenom resursu, brinu se
zaposleni u šumarstvu koji su tek u promilima izražen
broj u odnosu na ukupno stanovništvo Hrvatske. Ponovio
bih riječ "brine", što znači da se to šumsko bogatstvo
čuva, motri, obnavlja, njeguje, zaštićuje, održava,
ureduje, čisti, opaža, istražuje, proučava, unapređuje,
sanira i, naglašavam, vrlo racionalno, potrajno koristi,
uz uvažavanje svih regula stočetrdesettrogodišnje neprekidne
šumarske visokoškolske nastave, te još dugotrajnijeg
iskustva organiziranog šumarstva Hrvatske.


Ali u posljednje vrijeme javljaju se navodno brižniji
od šumara, tzv. zaštitari prirode. Prema određenim i
neodređenim inicijativama, proglašavaju neka prirodna


područja zaštićenim, da bi se Europi pokazalo kako smo
u trendu i da nam je već skoro 10 % površine pod posebnom
brigom. I to bi moglo biti u redu, jer sve što je
osobito, rijetko, zanimljivo i izuzetno lijepo, treba bolje
paziti, još više istaći, urediti pa, konačno, to i pokazati.


Ipak, ako se radi o područjima gdje je temeljni fenomen
šuma, osnivanje javnih ustanova, a pogotovo
politiku kadroviranja u njima, šumari doživljavaju kao
uvredu i omalovažavanje svoga dosadašnjeg rada i rezultata
tog rada. Nastavni program Šumarskog fakulteta
jamči da su šumarski inženjeri jedini kvalificirani za
skrb o šumskim ekosustavima i biološkoj raznolikosti
tih područja. Diplomirani inženjer šumarstva je prilično
svestran. Osim stručnih predmeta on mora poznavati
temeljne postavke drugih struka, kao primjerice
geologije, pedologije, klimatologije, zoologije, kemije,
fizike, matematike, geodezije, fotogrametrije, strojarstva,
građevinarstva, ekonomije, sociologije, a mora
imati i neke spoznaja iz medicine itd. Među stručnim
predmetima je, naravno, i zaštita prirode.


Cjelokupno hrvatsko šumarstvo usmjereno je na
potrajno gospodarenja šumama, što bi odgovaralo sintagmi
"održivi razvoj". Može se reći da je šumarska
struka i nastala da bi se sačuvale šume i što racionalnije
koristile. Redovno i stručno gospodarenje ne ugrožava
prirodnost, biološku raznolikost, stabilnost i ekološku
ravnotežu šume. Šumarska znanost dugi niz godina
unapređuje šumarsku praksu. Zagovaratelji ne diranja
prirode moraju znati da istraživanja mr. se. Vlade


Zbog svojih specifičnih prirodnih ljepota i bogatstva prirode šumski predjel Jankovac zajedno sa slivom potoka Jankovca izdvojen je još
1955. Godine temeljem Zakona o šumama NR Hrvatske i Pravilnika i proglašavanju zaštićenih šuma, njihovom evidentiranju i upravljanju
u zaštićenu park šumu. Park šuma obuhvaća odjele 1-7 i 13-16 gospodarske jedinice Drenovačka šuma i odsjeke 6b i 7b g.j. Pušinska
planina, ukupne površine 640 ha.


617




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Kr ej č ij a i mr. se. Tomislava Dubravca u nacionalnim
parkovima Hrvatske pokazuju kako je mogućnost
zadovoljavajuće prirodne obnove upitna. To upućuje
na činjenicu da šumski ekosustavi nacionalnih
parkova zahtijevaju, zbog svoje uloge i opstojnosti,
drukčiji pristup načinu zaštite. Napominje se da su istraživanja
provedena u nacionalnim parkovima Ris-
njak, Plitvička jezera, Paklenica, Mljet i Brijuni, čije se
šume nalaze pod zaštitom od nekoliko desetljeća do
više od pola stoljeća, i u tom su razdoblju sječe u njima
isključene ili neznatne.


Nacionalni parkovi i parkovi prirode, kao i ostala
zaštićena područja, pod ingerencijom su Ministarstva
zaštite okoliša i prostornog uređenja. Državna uprava
za zaštitu prirode, koju pamtimo po animozitetu prema
šumarima, nakon posljednjih političkih promjena našla
se u sklopu ovog Ministarstva. Kao znak ublažavanja
antagonizama nakon ovih promjena, odnosno ustrojstva
navedenog Ministarstva i sastanka "zaštitara i šumara"
4. travnja 2000., u Upravna vijeća koja upravljaju
Javnim ustanovama nacionalnih parkova i parkova
prirode, posebice onih u kojima su zastupljeni veći
šumski kompleksi, imenuje se i predstavnik Hrvatskih
šuma. 1 na tomu, reklo bi se, ta suradnja i završava. Kadrovsko
ekipiranje javnih ustanova se u natječaju za
pojedina stručna radna mjesta podvodi pod zajednički
nazivnik - VSS prirodoslovne struke. I tako se u zaštićenom
području, u kojemu je osnova šumski ekosustav,
nadu novi zaštitari različitih struka, ali uglavnom
nešumari. No, prema riječima gospodina ministra, problema
ne bi trebalo biti u režimu gospodarenja šumama,
jer plan koji donose Hrvatske šume odobrava i
nadzire uprava parka!?!?


Dakle, šumari, dobro pazite što radite, jer vas nadziru
inženjeri drugih struka! Uskoro će ti inženjeri napisati
i Pravilnik o unutrašnjem redu prema kojem će se u
šumovitim zaštićenim područjima trebati ponašati
uglavnom šumari, jer su oni, takoreći, jedini prisutni na
tim velikim šumskim prostranstvima. Usudi li se predstavnik
Hrvatskih šuma utjecati na izradu tog Pravilnika,
koji je inače u koliziji sa svim važećim zakonskim
i podzakonskim propisima, a najviše sa
zdravom pameću, ili se zainteresira o tome kako se
troši novac iz proračuna, ministar će ga na prijedlog
ravnatelja (vjerovali ili ne) razriješiti članstva u
Upravnom vijeću javne ustanove i zatražiti od šumarstva
novog predstavnika?! Šumarstvo se spremno
odaziva i predlaže drugoga predstavnika, kao da ga
uzima s police, vadi iz ladice ili skida s vješalice. Evo,
izvolite, tä ima tih inženjera šumarstva na pretek! Nitko
i ne analizira zašto im onaj prethodni nije bio po volji.
No dosta sarkazma, jer kako bi rekao pjesnik: "Oporost
prerasta u gorčinu, a gorčina zasjeni mi razum".


Stručnost šumarskih inženjera zagrebačke škole
dokazana je, jer je hrvatsko šumarstvo po svojoj orga


niziranosti i stručnosti u europskom vrhu. Štoviše, ističemo
da smo jedina zemlja u Europi koja je najviše sačuvala
prirodne šume, i to zavidnih 95 %. Hrvatske šume
d.o.o. su 17. listopada 2002. stekle pravo na prestižni
FSC certifikat za gospodarenje šumama, što znači
da se šumom gospodari prema strogim ekološkim,
socijalnim i ekonomskim standardima. Nije li to dovoljno
jamstvo da bi šumarski stručnjaci i o ovim
posebno zaštićenim područjima mogli voditi brigu, uz
izradu posebnih Osnova gospodarenja, odnosno Planova
upravljanja.


25. lipnja 1999. u Ogulinu, na prigodnoj skupštini
Hrvatskoga šumarskog društva, raspravljalo se na temu
"Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima
prirode". 25. studenog 1999. u Zagrebu je održan okrugli
stol pod radnim naslovom "Štitimo li prirodu i okoliš
osobitim znanjem, moralnim i čestitim djelima?".
Poticatelji rasprave bili su prof. dr. sc. Slavko M atić,
dipl. ing. Robert L a g i nj a, dipl. ing. Tomislav Star-
č e v i ć, prof. dr. sc. Branimir P r p i ć, kao i mnogi drugi
ugledni gosti. Kako se pozivu za raspravu nisu odazvali
najpozvaniji sugovornici, predstavnici saborskog
Odbora za zaštitu prirode i okoliša i predstavnici tadašnje
Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, 18. veljače
2000. o navedenoj problematici u provedbi programa
zaštite prirode upućeno je zajedničko pismo
novoustoličenom ministru Ministarstva zaštite okoliša
i prostornog uređenja, gospodinu Bozi Kovačeviću,
koje su potpisali prvi ljudi Hrvatskoga šumarskog društva,
Akademija šumarskih znanosti, Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Šumarkog instituta Jastre-
barsko i Javnog poduzeća Hrvatske šume. Uslijedio je
već spomenuti sastanak i na tomu je sve ostalo. Šumari
su nastavili na svim mjerodavnim mjestima tražiti rješenja
problema, upozoravali, predlagali, stoje najvažnije
surađivali. Nažalost, sve su manje bili uvažavani.


Upravo smo svjedoci energičnih, čak drastičnih nastojanja
da se reducira državna služba, od onih koji se
brinu o našoj sigurnosti, obrazovanju, pa do onih koji se
brinu o zdravlju i životu. 1 dok se neke zaposlene, takoreći,
prati s povećalom, što i koliko privrede za primljenu
plaću, dok se ukidaju radna mjesta, a da se zapravo
ne zna kako će se bez njih, dok se savjesne djelatnike
naprosto nagovara i nagrađuje da napuste posao koji
zdušno i uspješno obavljaju, osniva se šumarstvu paralelna
služba (da ne kažem "nadrišumarstvo"), ekipirana
šarolikim stručnim osobljem, koji u potpunom miru,
posve zaštićeno, "gricka" proračun ove naše nesretne i
nespretne države. Doduše, u ovoj izbornoj godini bilo je
govora o rekonstrukciji Vlade, odnosno smanjenju broja
ministarstava. U tom slučaju bi se zaštita okoliša našla u
Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva itd. Tendencije u
Europskoj uniji su takve da u većini zemalja postoje
potrebe za ovakvim objedinjavanjem u jedno ministarstvo.
Da li će se to kod nas dogoditi?


618




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 93     <-- 93 -->        PDF

PARK PRIRODE PAPUK


Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio
je Zakon o proglašenju Parka prirode Papuk 23. travnja
1999. godine (NN br. 45/99). Neosporno riječ je o
prostornom, prirodnom i malim dijelom kultiviranom
području, s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-
obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekrea-
cijskim vrijednostima.


Park prirode Papuk, koji obuhvaća dio Papuka i dio
Krndije, upravno se prostire na dvjema županijama,
Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj. Već tu je
nastao problem oko sjedišta i funkcioniranja ove
Ustanove.


Površina Parka prirode je 33600 ha. Površinom od
16185 ha gospodari Uprava šuma podružnica Našice,
putem svojih šumarija: Voćin, Drcnovac, Ceralije i
Orahovica, a površinom od 15754 ha Uprava šuma podružnica
Požega, putem šumarija: Kamenska, Velika i
Kutjevo. Dakle, Hrvatske šume gospodare sa 31939 ha
šuma unutar Parka prirode. Dodamo li tome 750 ha
Nastavno-pokusnog šumskog objekta Duboka, kojim
gospodari Šumarski fakultet Zagreb, te privatne šume,
proizlazi da u Parku prirode "Papuk" šume i šumsko
zemljište sudjeluju sa čak 98 %!


"Bitan razlog za proglašenje Papuka Parkom prirode
je taj što su u njemu očuvana obilježja žive i nežive


"šumari" i "rudari" "´


prirode karakteristična za srednju Slavoniju", ističe se
u obrazloženju za proglašenje Papuka parkom prirode i
navodi dalje: "Gorja su izrazito šumske površine, pa ih
i to razlikuje i razdvaja od okolnog krajobraza. Te izvorne
šume dobro su očuvane. Pretežito su to hrastove
i bukove šume, a posebno su vrijedne šume panonske
bukve i jele u višim predjelima."


Stoga je važno naglasiti da za sve to šume postoje
izrađeni uredajni elaborati (Osnove gospodarenja),
koji se u Odjelima za uređivanje šuma izrađuju kontinuirano
svakih 10 godina i to već od sredine prošlog
stoljeća. U navedenim Osnovama gospodarenja propisane
su sve aktivnosti koje se obavljaju za svaku gospodarsku
jedinicu.


U tablici 1. prikazano je stanje površina, drvne zalihe,
prirasta i etata po važećim elaboratima gospodarskih
jedinica kojima gospodari UŠP Našice, a u okviru
su Parka prirode Papuk.


Park prirode Papuk zauzima 19,53 % ukupne površine
Uprave šuma podružnica Našice, 17,33 % drvne
zalihe i 20,50 % prirasta.


Na tom području ostvaruje se etat glavnog prihoda
prema sada važećim Osnovama gospodarenja, 10,60 %,
etat prethodnog prihoda je 19,74 %, a etat u prebornom
gospodarenju iznosi 35,74 %.


i" u Parku prirode Papuk


619




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Tablica 1. Stanje površina, drvne zalihe, prirasta i etata - dio UŠ Podružnica Našice u PPP


Gospodarska
jedinica


Površina
(ha)


Drvna
zaliha, (m3)


Prirast
(m3)


Godišnji etat (m3)


Gospodarska
jedinica


Površina
(ha)


Drvna
zaliha, (m3)


Prirast
(m3)


Glavni


Prethodni


Prebor


Ukupno


1


2


3


4


5


6


7


8


Sekulinačka pl.


2971,59


417766


21924


458


760


0


8063


Duzlučkapl.


572,06


85784


5174


0


1011


0


1011


Orahovačkapl.


3040,99


777513


29736


115


11711


0


12862


Kokočačka pl.


1616,09


495405


17074


59


5797


0


5856


Pušinska pl.


2552,49


649732


27053


0


7983


0


9580


Drenovačka pl.


2948,29


519028


21324


3851


5729


0


9580


Djedovica Tres.


2485,98


464091


17103


7062


2712


2500


12374


Ukupno:


16185,51


3409319


139388


12582


42647


2500


57729



U našičkom dijelu Parka prirode ukupni etat iznosi
41 % prirasta ili samo 1,7 % drvne zalihe.


U tablici 2. prikazano je stanje površina, drvne zalihe,
prirasta i etata po važećim elaboratima gospodarskih
jedinica kojima gospodari UŠP Požega, a obuhvaćene
su Parkom prirode Papuk.


Park prirode zauzima 31 % površine UŠP Požega,
32 % drvne zalihe i 32 % prirasta. Na tome području


ostvaruje se cjelokupni etat prebornih sastoj ina Uprave
šuma, 21 % etata glavnog prihoda i 24 % etata prethodnog
prihoda.


U požeškom dijelu ukupni etat iznosi 49 % od godišnjeg
prirasta ili 1,7 % drvne zalihe. Prosječna drvna
zaliha je 182 mVha.


Unutar granica Parka, osim sastoj ina gospodarske
namjene, nalaze se i one posebne namjene, kao što su


Tablica 2. Stanje površi


la, drvne zalihe,


arirasta i etata -


dio US Podružnica Požega u PPP


Gospodarska
jedinica


Površina
(ha)


Drvna
zaliha (m3)


Prirast
(m3)


Godišnji etat (m3)


Gospodarska
jedinica


Površina
(ha)


Drvna
zaliha (m3)


Prirast
(m3)


Gl. Pr.


Pret. Pr.


Prebor


Ukupno


Zap. Papuk zveč.


4568


1094147


35571


5124


50200


82070


18351


Zap. Papuk kam.


688


121749


3738


28620


967


-


3829


Južni Papuk


6305


908229


31687


8371


8320


-


16691


Juž. Krndija kut..


4102


744119


27897


24529


6045


-


8497


Poljanač. šume


91


5084


278


1090


5393


-


1629


Ukupno:


15754


2873328


99171


19899


20891


8207


48997



zaštitne sastojine, sastojine za odmor i rekreaciju i sjemenske
sastojine, a izdvojene prema članku 5 Zakona o
šumama te Pravilniku o uređivanju šuma (NN 11 /97).


Treba napomenuti da je u Upravi šuma Požega već
ranijih godina, prema posebnim kriterijima i ustaljenoj
kategorizaciji, načinjen Prijedlog o šumskim sastojina-
ma s posebnom namjenom i određenim stupnjem i
razlogom zaštite. Na popisu je stotinjak odsjeka i
objekata koji su sada unutar granica Parka prirode Pa


puk, ali i dvjestotinjak odjela i objekata koji nisu obuhvaćeni
Parkom prirode.


Mislim da je potrebno iznijeti ove podatke, jer je
javnost vrlo šturo informirana o ovoj problematici, a
usudio bih se reći, nekad i tendenciozno. Naprimjer,
novinska informacija u tri rečenice završava riječima:
"Osnivanjem sjedišta Uprave Parka prirode bila bi povećana
kontrola eksploatacije Papuka." Ili, velik naslov
u Večernjem listu poručuje; "Kamenolomi mogu biti u


Tablica 3. Sastojine po namjeni - dio US Podružnica Našice u PPP


Namj


ena sastojina (ha)


Gospodarska .
jedinica


Gospodarske
sastojine


Zaštitne
sastoj ine


Sastojine za
odmor i rekreaciju


Sjemenske
sastojine


Sekulinačka pl.


2880,40


0,80


0


13,38


Duzlučka pl.


553,26


0


0


0


Orahovačkapl.


2890,62


20,93


11,79


0


Kokočačka pl.


1453,35


56,54


0


0


Pušinska pl.


2458,72


0


0


0


Drenovačka pl.


2858,42


0


0


0


Djedovica Tres.


2359,86


7,26


0


3,80


Ukupno:


15454,63


85,53


11,79


17,18



620




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Tablica 4. Sastojine po namjeni - dio UŠ Podružnica Požega u PPP


Namjena sastojina (ha)


Gospodarska
jedinica


Gospodarske
sastojine


Zaštitne
sastojine


Sastojine za
odmor i rekreaciju


Sjemenske
sastojine


Zap. Papuk zveč.


4454


88


-


Zap. Papuk kam.


688


-


-


-


Južni Papuk


5989


239


67


10


Juž. Krndija kut..


4035


65


2


Poljanač. šume


91


-


-


-


Ukupno:


15257


392


69


36



Parku", a tendenciozno izabrana fotografija
za ilustraciju članka kao da
nadopunjuje naslov: "a na šumare
moramo dobro pripaziti jer oni sje-
ku šumu"!!. Naime, na slici je prikazano
veliko stovarište trupaca s
manipulantom u sredini. Ovakve
fotografije u pravilu najviše iritiraju
javnost, inače slabo informiranu o
redovitom procesu gospodarenja
šumama, u kojem je sječa i izvoz
najgrublja ali nužna faza rada.


Kuloarska informacija kako je
proglašenjem Parka prirode otklonjena
mogućnost da se u Papuku
odlaže opasni, ili čak nuklearni otpad,
pozdravljena je u javnosti.
Činjenica da je znatan dio Papuka
izgrađen od stabilnih paleozojskih
eruptivnih i metamorfnih stijena,
bila je "crna slutnja" potencijalnog
odlagališta nuklearnog otpada. Park
prirode bilo je dobro rješenje, ali su
njegove granice po kriteriju geo-
loško-litološke podloge određene
vrlo neprecizno. Naime, znatan dio
površine koju pokrivaju stare palco-


zojske stijene (granit i tinjčevi škriljci) nalazi se izvan
granica Parka prirode. Vjerovalo se tada kako će se
umanjiti eksploatacija kamena na Papuku, a postojeći
kamenolomi Veličanka, Vetovo, Trešnjevica, Radlovac,
Petrov vrh i drugi, kao drastično ranjavanje ekosustava
te narušavanja krajobraza i mirne šumske idile, postupno
premjestiti, a kopovi rekultivirati. Na opće iznenađenje,
u postupku koji je pokrenula jedna građevinska
tvrtka za otvaranje novog kamenoloma, to jest za
odobrenje eksploatacije tehničkog građevnog kamena u
Parku prirode Papuk, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog
uređenja vrlo glatko je 24. 6. 2000. g. izdalo
uvjete zaštite prirode. Podsjetimo se samo da se u najzaštićenijim
turističkim predjelima Europe može vidjeti
(sresti) gdjekoji kamion s užitim drvetom iz okolnih
šuma, ali ne i kolone teških kamiona popraćenih
oblakom prašine i tutnjavom kamenoloma.


PÄPÖK Ministarstvo zaštite okoliša donijelo Pravilnik o unutrašnjem redu Parka prirode


Kamenolomi mogu biti u Parku


VELIKA Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog
uređenja donijelo je
Pravilnik o unutrašnjem
redu u Parku prirode Papuku
kojeg će se morati pri-
državti sve pravne i fizičke
osobe koje obavljaju kakvu
djelatnost u Parku ili su na
bilo koji drugi način vezane
uz Park. Pravilnikom
se ureduju pitanja zaštite,
očuvanja, unaprjeđenja
i korištenja Parka prirode
Papuka te se određuju
upravne mjere za njegovo
nepoštivanje.


- Svim smo korisnicima
nakon donošenja Pravilnika
dali rok od šest mjeseci
da se usklade s njim,
odnosno s uvjetima zaštite
prirode koje propisuje
Ministarstvo. Bez usklađivanja
s tim uvjetima nije
moguća legalna djelatnost
u Parku. Od 50-ak pravnih
korisnika na području Parka
prirode većina njih te
uvjete već ima - istaknuo
je mr. Ivica Samardić, ravnatelj
Javne ustanove Parka
prirode Papuka.


- Ovim će Pravilnikom


nadzorna služba Parka
prirode moći pravno djelovati,
odnosno nadzornik
će moći donositi upravne
mjere i podnositi prekršajne
i kaznene prijave. Ako
nadzornik zatekne osobu
koja obavlja radnje protivne
Pravilniku, moći će na
licu mjesta naplatiti fizičkoj
osobi kaznu od 300 kuna, a
pravnoj osobi 10.000 kuna.
Kazna za odgovornu prav


nu osobu je 600 kuna.


Kako se od uspostave
Javne ustanove Parka prirode
Pupuka u javnosti
često moglo čuti da Kamenolomi,
koji se nalaze na
području Parka, više neće
moći raditi zbog proglašenja
Papuka prakom prirode,
to se Pravilnikom jasno
opovrgava. U članku 8. ističe
se da je u Parku dopuštena
eksploatacija mine


ralnih sirovina sukladno
zakonu, Prostornom planu,
propisima donesenim na
temelju zakona i Pravilnikom
uz poštovanje uvjeta
zaštite prirode.


Svi zainteresirani sve
potrebne informacije o
Pravilniku mogu dobiti od
djelatnika koji su spremni o
toj temi organizirati zajednički
sastanak.


ljiljana Marie


Pravilnikom je određena i Šumarska djelatnost


Večernji list, 3. Listopada 2003.


Kao povod slanju ovog članaka, koji sam prilično
davno napisao, u redakciju Šumarskog lista je Pravilnik
o unutarnjem redu u Parku prirode Papuk, koji je 3.
lipnja ove godine donio Ministar zaštite okoliša i prostornog
uređenja, gospodin Bozo Kovačević. Donio
(potpisao) i nestao!? Pravilnik je tako konačno prestao
biti strogom tajnom. Ja pak još uvijek čuvam (doduše
nešto drukčiji) prijedlog ovog Pravilnika, koji je eto
prije više od godinu dana hitno i bezuvjetno trebao biti
objelodanjen, a kako sam bio protiv njegova donošenja
u tadašnjem obliku, optužen sam za opstrukciju tako
važnog akta, zbog čega sam i morao "abdicirati".
Ponosim se time! Ovom prilikom neću analizirati niti
komentirati doneseni Pravilnik. Prepuštam to kolegama
šumarima koji ga se ipak moraju pridržavati, jer je
stupio na snagu 11. lipnja 2003. godine.


621




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Što se tiče koncepcije zapošljavanja u javnim ustanovama,
na što su šumari upozoravali, ona očigledno
nije mimoišla ni posljednji zaštićeni objekt, Park prirode
Papuk. Pokazalo se da su i tu šumari "persona non
grata". Dovoljno je pogledati strukturu zaposlenih u
javnoj ustanovi. Naprosto se nameće pitanje što se to u
Papuku zaštićuje i od koga i tko to nadomješta brigu
petnaest revirnika, diplomiranih inženjera šumarstva i
još toliko njihovih pomoćnika, šumarskih tehničara,
koji izravno pokrivaju to područje, uz upravitelje šumarija
i Uprava, stručne službe itd. I u čudu si šumari
ponovno postavljaju pitanje: zašto Hrvatske šume ne


Jedan od kamenoloma u Parku prirode Papuk


bi mogle provesti u djelo Program zaštite, očuvanja i
promicanja Parka prirode? Tä imamo sav stručni i
materijalni potencijal, od dobro organizirane lugarske
(čuvarske) službe, protupožarne prevencije te svih
potrebnih odjela i službi, do konzaltinga i turističke
agencije. Pa ako baš još neki profil stručnjaka i
nedostaje, ni to nije nerješivo. Mnogi zaposlenici
Hrvatskih šuma su ionako angažirani na projektima
Parka prirode koji se bez takve suradnja ne bi ni mogli
riješiti. Dakle, šumari su ipak tu, jer se bez njih ne
može. Neki volonterski, ali neki i profesionalno. Jedni


su pozvani, drugi se uključuju spontano. Primjer je
samozatajni inženjerski dvojac iz direkcije Hrvatskih
šuma: mr. se. J. Zelić i dipl. ing. I. Tomić, koji
uporno radi na promidžbi Parka prirode Papuk, i to ne
spektakularno i senzacionalistički, nego s dušom,
temeljito i stručno.


Slijedom svega navedenog, predlaže se usklađivanje
Zakona o zaštiti prirode koji je nedavno donesen, a
da šumari nisu mogli na njega utjecati, i Zakona o šumama.
Posebice na onaj dio kojim se regulira osnivanje
i rad javnih ustanova, jer se takvim modelom zaštite
izdvajaju iz proračuna pozamašna sredstva za izvršenje
skromnog programa javne ustanove, a što se inače
posve profesionalno odrađuje u Hrvatskim šumama.
Tko iole prati financijsku situaciju u Hrvatskoj, mora
se zapitati je li ovaj paralelizam potreban i uopće
opravdan, kad imamo primjere kako su to riješile veće
i bogatije države. Dakle, predlaže se vraćanje zaštićenih
područja u kojima je temeljni fenomen šuma u nadležnost
Hrvatskih šuma, koje mogu provoditi i odredbe
Zakona o zaštiti prirode, kao što odgovorno
provode i sve druge zakone i propise.


Osobno još uvijek vjerujem u pametnu i poštenu
Hrvatsku!


Zlatko Lisjak, dipl. ing. šum.


Prcborno gospodarenje osobito pogoduje jeli


622