DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 10     <-- 10 -->        PDF

V. Ivančević: 125. OBLJETNICA OSNUTKA "KRALJEVSKOG NADZORNISTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 3-22
PODRUČJE RASPROSTRANJENJA - Distribution area


Senjska krška šumarska ustanova prostirala se na dijelu
primorskih padina planinskih masiva Velike Kapele
i Velebita. Taj uski koridor širine 3-8 km od mora prema
unutrašnjosti, na ukupnoj površini od 45.647 ha, bio
je dugačak oko 160 km.9 Na sjevera dopire do Povila
(granice Vojne krajine i Provincijala - civilne Hrvatske)
kraj Novog Vinodolskog, a na jugu do mjesta Sv. Magdalena
(granice Vojne krajine i Dalmacije). Od sveukupne
površine pretežni dio (40.283 ha ili 88 %) pripada
kršu ili pustoši, a manji dio (5.364 ha ili 12 %) privatnom
vlasništvu. U odnosu na vojne vlasti najveći dio
pripadao je Otočkoj (46 %), dok se po 27 % odnosilo na
Ličku i Ogulinsku regimentu. Za vrijeme službovanja
Josipa Balena ponovo je obavljena izmjera 1924. godine
koja je iznosila 46.598 ha.10 Od toga najviše je ne-


Na području Nadzorništva 1878. god. živjelo je
ukupno 19.698 stanovnika, a od toga u općini Crikvenica
2.893 stanovnika (15 %), Senj 12.571 (64 %) i
Gospić 4.234 (21 %).12 Od tada pa nadalje, sveukupni
broj stanovnika na navedenom području bilježi lagani
rast do 1910. godine, kada broji 21.980 stanovnika.
Nakon toga bilježi se izražajniji pad, pa 1948. godine
iznosi 15.779 stanovnika. Danas je broj stanovnika na


UZGOJNI RADOVI


a) Rasadničarstvo


Početna razmišljanja o obnovi vegetacije na kršu
preferirala su prirodno pomlađivanje ostataka autoktone
vegetacije određenim uzgojnim mjerama, u kombinaciji
s izgradnjom suhozida i sporadičnim pošumljavanjem.
Takve mjere u početku rada primjenjuje i
Nadzorništvo, kao i prije toga susjedni šumarski uredi.
Međutim, ovakve mjere kasnije se sve više napuštaju u
korist pošumljavanja. Jedan od glavnih razloga za takvu
novu orijentaciju je goli krš bez vegetacije, koji se
jedino može ozeleniti pošumljavanjem. Prva pošumljavanja
manjih razmjera ostvarili su susjedni šumski
uredi i to u branjevini "Senjska draga I" 1869. godine
na 18,3 ha, a potom u branjevini "Vrški" 1870. godine
na 0,5 ha. Sadnice za pošumljavanje nabavljene su sa
strane. Međutim, zbog dugotrajnog transporta i neadekvatnih
vrsta sadnica izostali su očekivani rezultati.
Nakon toga dolazi do potpunog prekida pošumljava


9 E. Malbohan, 1892
10 J. Balcn, 1924
11 V. Plesa, 1939
l; M. Korenčić, 1971
13 Pošumljavanje se isključivo izvodilo klasičnim načinom, i to


najprije iskopom jamica 40x40x40 cm, zatim odvajanjem zemlje


i kamena te sadnjom sadnica golog korijenja.


plodnog tla 22.478 ha (48 %), zatim pašnjaka 17.763 ha
(38 %), livada 4.185 ha (9 %), oranica 2.140 ha (5 %)
te vrtova i vinograda od samo 32 ha. I napokon Vinko
Plesa, nakon izrade osnova pošumljavanja za cijelo
područje Inspektorata izračunao je sveukupnu površinu
od 51.777 ha." Od toga srezu Novi pripadalo je


10.722 ha (21 %), Senju 28.628 ha (55 %) i Gospiću
12.427 ha (24 %). Osnovna značajka površine Nadzorništva
- Inspektorata ogleda se u velikom nedostatku
obradivih i pašnjačkih površina, u odnosu na velik broj
stanovnika i stoke. U takvom raskoraku povećava se
pritisak na preostale šume i novopodignute kulturebranjevine.
Osim toga, vrlo je istaknuta i uzurpacija
zemljišta bolje kvalitete, koja se uglavnom događa bez
prave reakcije tadašnjih vlasti.
D - Population


ovom dijelu krša sveden na najmanji broj, koji će nestankom
sadašnje populacije, uglavnom starijih generacija,
u mnogim predjelima dovesti do potpune opustjelosti.
Takvu populacijsku tragediju ovog dijela krša
bilo bi potrebno spriječiti poticajnim državnim mjerama,
jer prostori neke zemlje bez ljudi ne predstavljaju
nikakvu vrijednost.


Silvicultural activities


nja, koji se ponovo aktualizira osnivanjem Nadzorništva
i vlastitih rasadnika. Od tada pa nadalje, pošumljavanje
sadnjom sve više dominira u odnosu na prirodno
pomlađivanje postojeće vegetacije." Za potrebe
pošumljavanja u rasadniku Sveti Mihovil 1879. godine
već su uzgojene prve sadnice, a uskoro i u nekoliko
manjih rasadnika (Kesten 1886., Sveti Vid 1894. i Brkuša
1926). U njima su se proizvodile dovoljne količi-


Rasadnik Sveti Mihovil, naš najstariji rasadnik, bio je za svoga
rada uvijek uzorno uređen.
(Foto: I. Krajač, oko 1930. god.)