DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Ž. Spanjol. D. Barčić. R. Rosavec: ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODF. NA VELEBITU Šumarski lisl - SUPLEMENT (2003), 93-106 skoj zaravni ističu se dvije vrste dobro prilagođene vapnenačkom tlu i uvjetima podneblja: primorska kleka (Juniperus oxycedrus) i drača (Paliurus aculeatus). Grmolike razbacane ili povezane skupine tih biljaka određuju fizionomiju otvorenog kamenjara. Pridružuje im se grmlje gloga (Crataegus transalpina), od trava brkaš (Chrysopogon gryllus), ovisk (Bromus ereetus) i kovilje (Štipa spec, div.) te obilno zastupljeno busenje kadulje (Salvia officinalis), smilja (Helichrysum italicum) i bjelušine (Inula Candida). Šikare i šumarke mjestimično tvore najviše crni jasen (Fraxinus ornus), bjelograb (Carpinus orientalis), crni grab (Ostrya carpinifolia) i maklen (Acer monspessulanum), a manje hrast medunac (Quercus pubescens). Sve su te biljke pripadnice dijelom submediteranskih kamenjara, dijelom šikara, dijelom šuma. Strmi odsjeci padine iznad podgorske zaravni nemaju vegetacijskog pokrova značajnog za krajolik, već su najizrazitije kamene goleti. Nisko bilje pretežno primorske točilarke, kao primorski mekinjak (Drvpis spinosa subsp. jacquiniana), s rijetkim grmljem ili kržljavim stablima u pukotinama trošnog vapnenca, ne uoblažuju ogoljenost tog surovog dijela primorske padine. Nešto su bolje obrasle uvale primorske žljebaste terase, na nadmorskoj visini 700 - 900 m, i to crnim jasenom i crnim grabom, a na mjestima gdje je tlo rastresito i hrastom meduncem. Posebno su za to područje karakteristične šumice ilirskog crnog bora (Pinus nigra), koji se najbolje prilagodio suhoći plitkog, vapnenačkog tla, suhoći zraka, prodorima zimske hladnoće i buri. Samoniklog crnog bora ima na sjevernom Velebitu (pod Vratnikom, u gornjem dijelu Senjske drage, pod Zavižanom i dr.), a još više na južnom Velebitu, osobito u gornjem dijelu Velike i Male Paklenice. Kamenjare viših položaja razlikuju se od onih na podgorskoj zaravni i većim brojem razasutih šikara rašeljke (Prunus mahaleb), drijena (Cornus mas), bazge (Sambucus nigra) itd. Među niskim busenjem nestaje kadulje i preteže bijeli vrisak (Sa tureja montana), a na višim i otvorenijim položajima modri vrisak (Satureja subspicata). To su najkarakterističnijc biljke viših, suhih i sunčanih kamenjara. U području žljebaste primorske terase počinje rasti bukva, većinom na nadmorskoj visini 700 - 900 m, no mjestimično, npr. u Senjskoj drgi već na 250 m, i to kao grmlje, a rijeđe kao stabla. Tek na visini većoj od 600 m sastavi bukve poprimaju karakter primorske bukove šume, kao u Velikoj Paklenici. Posebno povezanog pojasa pretplaninskih rudina u tom području nema, iako su bukove šume i šikare na mnogo mjesta isprekidane suhim i kamenjarskim travnjacima. U parku prirode Velebit od ukupne površine 183,628 ha šumom je obraslo 62,4 %, odnosno 114,676 ha. U tu površinu nije uračunat dio zašikarenih primorskih padina koje se mjestimično mogu tretirati kao šume, jer je sukcesija prestankom korištenja, ponajprije za prehranu stoke, znatno uznapredovala. Državne šume prostiru se na 110,424 ha, ostale šume i obrasle površine na 4,182 ha ili ukupno 114,676 ha. Sa stajališta šumskog gospodarstva svakako su najznačajnije gospodarske šume. One se prostiru na 81,017 ha i predstavljaju jednu od najznačajnijih gospodarskih grana šireg područja Parka prirode. Druga kategorija su zaštitne šume koje rastu na 171,66 ha. Sljedeća kategorija su šume posebne namjene. Njihova površina u Parku iznosi 344 ha, a čine ih sjemenske sastojine i posebni rezervat šumske vegetacije Stirovača. Sto se tiče privatnih šuma podaci su vrlo oskudni, i na karti namjene šuma prikazano je 4,182 ha što suvislih, što obraslih površina u različitim stupnjevima sukcesija. Te površine su najčešće enklave i poluenklave unutar državnih šuma, zatim na rubovima naselja, a dio površina su napuštene košanice koje se danas polako pretvaraju u šumu. Hrvatske šume (1.0.0 Gospodarske šume Zaštitne šume Sume pos. namjene Ukupno Privatne šume Suvisle šume Obrasle površine Ukupno Sveukupno Površina Drvna zaliha Prirast Etat ha ukupno m3 nrVha ukupno m3 mVha ukupno m3 nrVha 81.017 14.200.402 175 305.489 3,8 231.040 2.9 29.133 1.673.856 58 34.244 1,2 344 144.205 419 2.189 6,4 110.494 16.018.463 341.922 231.040 1.270 73.660 58 1.524 1,2 2.912 4.182 73.660 1.524 114.676 16.092.123 343.464 Prema Vukelić i dr. (2003) šumska vegetacija hvaća dvije vegetacijske regije (mediteransku i eurosiobuhvaća 19 glavnih šumskih asocijacija, koje se svrsbirsko - sjevernoameričku), pet vegetacijskih pojasetavaju u 13 sveza, 6 redova i 4 razreda. U geobotanič-va, (mediteransko litoralni, mediteransko montanski, kom smislu vegetacija Velebita je vrlo složena, obuod kontinentalnih brežuljkasti, brdski, gorski i pretpla |