DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 109 <-- 109 --> PDF |
UDK 630* 902 Šumarski list SUPLEMENT (2003), 107-110 NADZORNISTVO - INSPEKTORAT U SENJU NA STRANICAMA "ŠUMARSKOGA LISTA" THE INSPECTORATE IN SENJ ON THE PAGES OF "FORESTRY JOURNAL" Branimir PRPIĆ, Hranislav JAKOVAC* UVOD Primorski hrvatski krš od Istre do Dubrovnika bio je u davnoj prošlosti dobro obrašten šumom, ovisno o reljefnim i klimatskim prilikama, šumom hrasta crnike ili hrasta mcdunca. Sve većim korištenjem šume, krčenjem za agrar, napasivanjem stoke, posebice brstom koza te uporabom drva za gradnju brodova i ogrijev, šuma je postupno nestajala, a krajobrazom su prevladale krške kamene pustinje. U drugoj polovici XIX. stoljeća, poslije razvojačenja Vojne Krajine 1871. godine, u šumarskim krugovima javljaju se prijedlozi o pošumljavanju primorskoga krša. Temelje pošumljavanja hrvatskoga primorskog krša udario je carsko kraljevski šumarnik Franjo Kadić, kako to navodi urednik Vrbanić u 13. godištu Šumarskoga lista 1889. Kao službenik Kraiškoga šumarskog ravnateljstva u Zagrebu i kasnije Otočke kraiškc pukovnije, Kadić jc pošumio i osnovao prve krške branjevine i to u ledeničkoj općini kod N. Vinodolskog 1865. u predjelima Vrški, Mački i Dinak i u Senjskoj dragi 1867. godine. Bez dvoumljenja se može tvrditi kako je Kadićev rad na kršu bio kamen temeljac budućega Nadzorništva za pošumljavanje krša. Za njegove stručne šumarske zasluge osobno gaje odlikovao car Franjo Josip I visokim odličjem "Zlatnim krstom s krunom", u Senju 1869. godine Prodajom prezrelih krajiških šuma stvaraju se financijski uvjeti za ostvarenje ideje o pošumljavanju krša. Osniva se Krajiška investicionalna zaklada, zakonska osnova za ostvarenje te ideje. Zahvaljujući spomenutoj činjenici osniva se u Senju 1878. godine Kraljevsko nadzorništvo za pošumljenje krasa krajiškog područja (u daljnjem tekstu Nadzorništvo). Ideju o Nadzorništvu inicirala je šumarska struka, koja je već tada dobro znala kako bi se stvaranjem šume ublažili klimatski ekstremi uvjetovani burom, te zaustavila erozija i bujice koje su ugrožavale primorska naselja. Predvodnik te ideje bio je kraljevski glavni nadzornik državnih imanja u Beču Josip We s s e 1 y, koji je napisao knjigu: "Kras hrvatske krajine i kako da se spasi, za tijem kraško pitanje uploške . Rad je u cijelosti tiskan u prva tri godišta "Šumarskoga lista, 1877, 1878. i 1879. U radu autor potanko piše o šumarskoj problematici krša od staništa i degradacijskoga oblika krške vegetacije, do izbora vrsta drveća i pošumljavanja. Zanimanje Wcsselyja za krš Hrvatske vidi se iz napisa u "Šumarskom listu" 1879. u kojemu se daje opširno izvješće o XII. Skupštini Austrijskoga šumarskoga društva, održanoj zajedno s Hrvatsko-slavonskim i Kranjsko-primorskim šumarskim društvom u Rijeci i u Senju. Taj veliki šumarski skup kojemu predsjedava Wessely održava se drugu godinu poslije osnivanja Nadzorništva. Tema skupa bilo je pošumljivanje krša uz izlaganje sedam referata (P i š k o r i ć , 1979). NADZORNISTVO-INSPEKTORAT ZA POŠUMLJAVANJE KRŠA U SENJU 1878-1942. NA STRANICAMA "ŠUMARSKOGA LISTA" Nadzorništvo za pošumljavanje krša osnovano 1878. godine samo jc godinu dana mlade od "Šumarskoga lista", čiji prvi broj izlazi u siječnju 1877. godine. O problematici primorskoga krša u Hrvatskoj piše * Prof. dr se. Branimir Prpić, Hranislav Jakovac, dipl. ing šum., HŠD, Zagreb, Trg Mažuranića 11 se u prvim godištima "Šumarskoga lista" stoje posebno obilježeno tiskanjem u nastavcima čitave Wesselyjeve knjige te izvješćima prvoga upravitelja Nadzorništva kraljevskoga šumarnika i nadzornika Ede Malbohana. Svoje prvo izvješće o pionirskom radu Nadzorništva Malbohan objavljuje u broju IX. časopisa "Zcntralblatt |