DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 111 <-- 111 --> PDF |
B. Prpić. II. Jakovac: NADZORN1ŠTVO-INSPEKTORAT U SENJU NA STRANICAMA "ŠUMARSKOGA LISTA" Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 107-110 nijske izložbe u Budimpešti. Prema zamisli Rozmanitha na izložbenom prostoru podignut je brežuljak visine 4 m od kamena i zemlje dopremljene iz Hrvatskoga primorja, od kojih je svaki metar predstavljao pojas visine 100 m. Prema Barišiću: "Na tome brežuljku zasađene su omanje biljke onim redom kako one u Primorju u pojedinim visinama rastu i uspijevaju. Zasađeno ih je tamo 45 vrsti, što drveća, što grmlja i drugih bilina što de facto na primorskim krševima raste." Barišić također piše kako je nadšumar Rozmanith uložio puno truda kako bi taj brežuljak što vjernije prikazao naš krš. Jedan od najplodnijih stručnjaka za šumarstvo na kršu, koji ga obrađuje stručno i znanstveno je Josip Balen . Poslije sloma Austro-Ugarske Monarhije Nadzorništvo nastavlja rad 1919. godine pod novim imenom Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica u Senju (u daljnjem tekstu Nadzorništvo- Inspektorat) čiji upravitelj postaje Josip Balen. On piše više članaka o kršu u kojima posredno koristi šumarska iskustva stečena u radu Nadzorništva - Inspektorata. Balenovi su radovi u "Šumarskom listu": "Rad šumara na kršu", 1925, "Organizacija rada pošumljavanja krša i goleti", 1925, "Pošumljavanje krša sjetvom", 1927, "Podizanje šuma na kršu resurekcijom", 1927, "Dioba gologa krša", 1927, "O klimatskim faktorima na kršu i njihovim odnosom prema vještačkom zašumljavanju", 1928, "Tehnika zašumljavanja krša", 1929. U svom prvom članku Balen (1925) kritizira odnos naroda i vlasti u bivšem režimu. Smatra kako je otpor naroda nastao zbog prenošenja pašnjačkih površina u vlasništvo kralj evsko-ugarskoga erara. On predlaže uzgoj voćnih sadnica u šumskim rasadnicima i njihovu besplatnu podjelu pučanstvu. Antun K a u d e r s poznati stručnjak i istraživač za šumarstvo na kršu, koji će kasnije biti izabran za upravitelja Inspektorata u Senju, piše u "Šumarskom listu" 1912. g. članak pod naslovom: "Nešto o prirastu u visinu crnog bora u kraškim kulturama našeg Primorja". U članku autor daje rezultate izmjere visinskog prirasta crnoga bora i razlike njegovih vrijednosti u ovisnosti o klimatskim prilikama staništa u kulturama crnoga bora u Selcu i Crkvenici, koje je osnovalo Nadzorništvo. Isti autor objavio je 1914. godine u "Šumarskom listu" članak: "Kras i pošumljenje krasa u crikveničkom šumarskom kotaru" u kojemu koristeći iskustva Nadzorništva, piše o izboru vrsta drveća, o razlici staništa različito izloženih buri i različito udaljenih od mora. Godine 1926. Kauders je izabran za ravnatelja Inspektorata u Senju, gdje ostaje do 1934. godine. Godine 1932. Kauders objavljuje u "Šumarskom listu" članak: "Bilješke iz područja Inspektorata u Senju", u kojima obrađuje floru od morske obale do crnoborovih kultura, a posebno opisuje suvislije površi ne samoniklih šuma bukve i hrasta medunca u području Inspektorata. Od 1935. do 1942. g. upravitelj Inspektorata je Vinko Plesa , dipl. ing. šumarstva poznat kao izvrstan praktičar, koji se nije javljao u našem časopisu. Poslije Drugog svjetskog rata, u smislu unapređenja krškoga šumarstva, krenulo se vrlo ambiciozno. U Splitu su osnovani Institut za pošumljavanje i melioraciju krša, 1947. gdje se zapošljava i Vinko Plesa, te Srednja šumarska škola za krš 1948. g. Institut mijenja ime 1964. godine u Institut za jadranske kulture, a značenje šumarstva znatno je umanjeno. Srednja šumarska škola za krš ukinuta je 1965. godine. Razlozi za ukidanje obje institucije su ponajprije nepoznavanje vrijednosti uloge šume u krškom prostoru te posljedično štednja na krivome mjestu. Više podataka o Nadzorništvu-Inspektoratu u Senju izloženo je prilikom obilježavanja stogodišnjice 1978. g. i tiskano u "Šumarskom listu" 1979. g. Obilježavanje stogodišnjice organiziralo je Hrvatsko šumarsko društvo (tada Savez inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske) u Senju 23. i 24. 11.1978. godine. O povijesti Nadzorništva - Inspektorata govorio je Ivančević, a općenito o problematici krša u Hrvatskoj govorili su Ivančević, Prgin, Tomašević, Krnjak, Skorup, Prpić, Piškorić i J edlovski. U posljednjih 25 godina od obilježavanja stogodišnjice Nadzorništva - Inspektorata, pošumljavanja na kršu su manje-više povezana uz obnovu šuma poslije požara i podizanje parkova te drvoreda uz turističke i urbane objekte. Sredozemna i polusredozemna šuma u Hrvatskoj dobiva svakim danom sve veću općekorisnu vrijednost u ekološkom i turističkom smislu (estetska, rekreacijska i zdravstvena uloga). Taje vrijednost, međutim, zanemarena zbog davanja prednosti klasičnoj infrastrukturi, ponajprije cestogradnji, gdje se šuma prenamjenjuje bez naknade kojom bi se mogla pošumiti nova površina. Pošumljavanje krša u organizaciji Nadzorništva- Inspektorata zasigurno je jedan od najuspješnijih šumarskih projekata u pošumljavanju obešumljenih sredozemnih prostora. U području Nadzorništva-Inspektorata pošumljeno je oko 20 % njegove površine, stoje izazvalo velik pozitivan ekološki učinak na okoliš. Smanjeni su udari bure, smanjene su bujice koje su vladale u tom prostoru ugrožavajući naselja uz more, više nema erozije vodom i vjetrom, a u području Senjske drage pojavilo se više izvora pitke vode. |