DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 113 <-- 113 --> PDF |
UDK 630* 902 + 903 Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 111-122 ŠUMARSTVO U DRUŠTVENOM OZRAČJU DANAS I 1878. GODINE FORESTRY AND THE SOCIAL ENVIRONMENT TODAY AND IN 1878 Slavko MATIĆ* SAŽETAK: Sume, vrlo značajan prirodni ekosustav i šumarstvo, struka koja se bavi šumom kao prirodnim i privrednim objektom, doživljavaju u Europi svoju punu potvrdu upravo u vremenu nastanka pravnih država. Početak nastanka organiziranog šumarstva kod nas poistovjećujemo s vremenom nastanka prvih šumarija u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori (1765. g.). To je vrijeme obilježio Šumski red Marije Terezije (1769) značajan kao zakon o šumama tiskan na hrvatskom jeziku, a u stvari i prvi udžbenik o gospodarenju šumama u nas. Znakovito je daje i prije toga događaja na našim prostorima bilo dosta aktivnosti, posebice na području zakonodavstva, gdje je šuma bila u središtu pozornosti i interesa. Tako statuti skoro svih južnohrvatskih gradova tijekom 13. stoljeća sadrže i odredbe o čuvanju i zaštiti šuma od pustošenja, pašarenja, požara i si. U Dalmaciji se 1464. godine utemeljuje šumarska služba pod nazivom Magistrat providure za drvo i šume, u kojemu se osniva rezervat za hrastovinu, zabranjuje se krčenje šuma i držanje koza. U Istri se već 1532. godine osniva šumarska inspekcija te 1584. katastar šuma, prvi poznat u svijetu. Osnivanjem Vojne krajine (1702) i njenim uređenjem (1746) šumarska služba se temelji na vojnim načelima. Zakon o šumama 1852. te dva Zakona iz 1894. g. vrlo su značajni ne samo za nas, nego za cijelo europsko šumarstvo. U njima se pored ostalog i izričito navodi: "da se nijedno šumsko zemljište ne smije oduzeti niti pretvoriti u drugu kulturu ", kao i to da se: "U šumah općinskih ima se zavesti potrajno šumarenje ". Stanje u šumarstvu XIX. stoljeća teško je i složeno. Neriješeni imovinski odnosi između feudalaca i kmetova, prevelika sječa i krčenje šuma, samo su dio problema šumarstva onoga vremena (Klepac 1998). Međutim, značajno je da su se u tom vremenu problemi uočili, a državna i sudbena vlast te obrazovne i stručne institucije dosta napravile, kako bi se stanje popravilo. Uočen je velik entuzijazam i stručnost domaćih šumarskih stručnjaka glede rada u šumarstvu i šumama. Do otvaranja Gospodarskog šumarskog učilišta u Križevcima (1860) šumarsko znanje stjecalo se u europskim šumarskim učilištima (Marijabrunn, Banska Sćavnica i dr.), zatim u Križevcima, da bi se od 1898. g. školovanje nastavilo na Šumarskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (Matić 1998). To je vrijeme svekolikog kulturnog, znanstvenog, gospodarskog i nacionalnog procvata, u kojemu je šumarska struka, posebice ljudi koji su u njoj radili, imala zapaženu ulogu. U takvom društvenom i šumarskom ozračju Prof. dr. sc. Slavko Matić |