DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 116 <-- 116 --> PDF |
S. Matić: ŠUMARSTVO U DRUŠTVENOM OZRAČJU DANAS I 1878. GODINE vatskog šumarstva koja se javljaju već početkom XIX. stoljeća, a koja se u kontinuitetu javljaju do današnjih dana, krasi znanje, poštenje i domoljublje. Te vrline uvijek su bile na cijeni, a to upravo predstavlja glavni razlog zašto je šumarska struka bila cijenjena, zbog čega se održala, unatoč mnogim pokušajima jugoslavenske politike. Zahvaljujući velikim i zaslužnim imenima hrvatskog šumarstva, u tim nepovoljnim političkim uvjetima, šumarska struka je postizala vrhunske rezultate u očuvanju šuma, a posebice njihove produktivnosti, stabilnosti i prirodnosti. Od osnivanja slobodne i nezavisne države Hrvatske i početka rada J. P. "Hrvatske šume" (1. 1. 1991.) hrvatsko šumarstvo prepušteno je najgrubljim napadima tajkunizacije uz podršku aktualne politike i vlasti. Vjerojatno iz neznanja ili primitivizma, gramzljivost su temeljili na pogrešnoj pretpostavci, da se u hrvatskim šumama nalaze velika novčana sredstva, koja pod svaku cijenu moraju staviti u vlastiti džep. Agresija traje do današnjih dana, možda malo prikrivena, preoblikovana ili prezentirana na drukčiji način. Oduzimaju se šume bez naknade za gradnju prometnica kao i kamenolomi i šljunčare, pod lažnom "firmom" podizanja vinograda i maslinika traže se šume i šumska zemljišta, doduše uvijek na građevinski atraktivnim pozicijama. Površi Šumarski list SUPLEMENT (2003), 111-122 ne šuma svakim se danom smanjuju, a sve u suprotnosti s važećim Ustavom i Zakonom o šumama koji se ne uvažavaju. Diktiraju se i kontroliraju cijene na takozvanom slobodnom tržištu, kao i raspodjela drvnih sortimenata, dok se od poduzeća koje gospodari šumama traži dobit koja je nažalost fiktivna, a koje u takvim i normalnijim uvjetima nema, ni ne može biti. Potrošili bi puno vremena kada bi u ovom uvodnom dijelu iznosili sve aktualne probleme šumarstva Hrvatske. Sa žalošću zaključujemo, da se u više od dva stoljeća dugoj povijesti našega šumarstva aktualna vlast nije nikada tako neznalački i maćehinski odnosila prema šumama, šumarstvu i ljudima, kao u zadnjih desetak godina. Sve ovo što se danas događa u šumarstvu Hrvatske rezultat je takvoga stava. Snažan pritisak politike koja je ušla u sve pore hrvatskoga šumarstva i pomanjkanje onih kadrova koji su tijekom duge povijesti našega šumarstva uvijek držali šumarsko kormilo u rukama te bili neprikosnovena vertikala znanja i poštenja, temeljni je razlog ovakvoga stanja. To će vjerojatno trajati tako dugo dok politika bude važnija od struke, i dok nemamo pravnu državu. Nažalost, za to vrijeme hrvatske šume će izgubiti mnoga od onih svojstva koje ih svrstavaju među najkvalitetnije i najprirodnije u Europi. 2. ŠUMARSKO I DRUŠTVENO OZRAČJE U XIX. STOLJEĆU KADA JE OSNOVANO NADZORNIŠTVO - INSPEKTORAT U SENJU Forestry and the social environment in the 19th century when the Inspectorate in Senj was founded Šumski red Marije Terezije iz 1769. godine predstavlja značajnu prekretnicu u razvoju organiziranog šumarstva Hrvatske. U njemu je, uz ostalo, istaknuto načelo potrajnosti te utvrđena ophodnja za glavne vrste drveća (Meštrovi ć 2003). Isto tako po toj instrukciji za uređivanje šuma(Kesterčanek 1882) obavljali su se radovi u cijeloj Hrvatskoj. Tako je već 1878. obavljena izmjera i omeđivanje svih šuma u Vojnoj krajini. Godine 1808. započinje druga izmjera šuma koja je završena 1820. godine. Organizacija šumarske službe određuje se Naputkom iz 1839, u četiri se generalata postavljaju direktori, a ispod njih u pukovnijama šumari. Austrijska vlada bila je nezadovoljna stanjem u šumama i uz brojne zakonske uredbe, propise i naputke o šumama u Hrvatskoj (Klepa c 1998). Zbog toga su 1843. pozvali sve područne oblasti, društva, veleposjednike i šumare da izraze svoje mišljenje kako stati na put krčenju i neopravdanoj sječi šuma. Ta mišljenja su uvažena, te je 1848. sastavljen prvi nacrt Zakona o šumama. Nacrt je raspravljan na gospodarskom kongresu 1849. u Beču i to na tri sjednice. Izvjestitelj je bio poznati šumarski stručnjak, savjetnik Feistmantel , a kongresu je predsjedavao ministar za zemaljsku kul turu barun Thinnfeld. Kraljevina Hrvatska i Slavonija nije bila pozvana na taj kongres, ali je na njemu bio nazočan kao predstavnik Kraljevine, Dragutin Kos , šumarski stručnjak i predsjednik Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva, poznat i po tome što je napisao značajno djelo Das Forstwesen in Kroatien (1847.). Zakon o šumama donesen je 3. prosinca 1852., a donio gaje kralj Franjo Josip I., a vrijedio je za cijelu Austro-Ugarsku Monarhiju. Zakon je stupio na snagu u Hrvatskoj i Slavoniji 1. siječnja 1858., a u Vojnoj krajini 3. veljače. 1860. (Klepa c 1996) kao Opći šumski red. Propisivao je sve odrednice koje su se odnosile na gospodarenje i zaštitu šuma, uporabu šumskih proizvoda, zaštitu od požara i štetnika, naknade za šumske štete, postupke i kazne za štete, organizaciju šumarske službe i drugo. Zakon iz 1852. godine dijeli šume na državne, općinske i privatne. Šumovlasnici su morali namjestiti šumarske stručnjake za stručni rad u šumama. U drugom paragrafu tog istog Zakona ističe se da se "nijedno šumsko zemljište ne smije oduzeti niti pretvoriti u drugu kulturu. Time je ozakonjeno temeljno načelo potrajnosti u šumarstvu". Isto tako za općinske šume koje su opterc |