DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 117 <-- 117 --> PDF |
S. Matić: ŠUMARSTVO U DRUŠTVENOM OZRAČJU DANAS I 1878. GODINE ćene pravom služnosti (drvarenje) decidirano se ističe: "te se šume ne samo trebaju uzdržavati nego valja neprestano primjerenim načinom njihovo stanje poboljšavati". Gospodarska osnova dobiva veliko značenje, a u Zakonu o šumama 1894. izričito piše: "Ušumah općinskih ima se zavesti potraj no šumarenje ". Na taj je način ovim zakonima na području Hrvatske i većeg djela Europe načelo potrajnosti dobilo zakonsku podlogu, stoje temelj i današnjeg suvremenog šumarstva. Potrajnost kao temeljno načelo rada i organizacije šumarstva bilo je ugrađeno u sve naše dosadašnje zakone o šumama, kao i ovaj današnji važeći Zakon o šumama, donesen 4. prosinca 1990. godine. Zahvaljujući tim zakonima šume Hrvatske su sve do 1996. godine ostale sačuvane s nesmanjenom površinom. Nije čudo da o Zakonu o šumama iz 1852. među šumarskim krugovima i danas vlada mišljenje da je to najbolji zakon koji je vrijedio na području Hrvatske i Europe, a vrijedi i danas, pa mnoge europske zemlje i danas svoje zakone o šumama temelje na tom zakonu. Nakon zakona iz 1852. donose se 1894. još dva zakona koji rješavaju probleme uprave i gospodarenja šumama. Zakon od 22. siječnja 1894. uređuje šumarsko-tehničku službu u "Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji", gdje se propisuje fakultetsko obrazovanje za šumarsko-tehničku službu, što je rezultiralo osnivanjem Šumarske akademije pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 20. listopada 1898. (Meštrović i dr. 2003). Drugi Zakon od 26. ožujka 1894. određuje stručnu upravu i šumsko gospodarenje, gdje se određuje upravljanje i gospodarenje po načelima gospodarske osnove, koja mora odrediti kako će se polučiti što veći i trajni užici, povezano s aktualnim stanjem šuma. U drugoj polovici XIX. stoljeća obavljaju se radovi na pošumljavanju golih terene. U tom vremenu, točnije 1878. g. osniva se Kraljevsko nadzorništvo za pošumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorat za pošumljavanje krša, goleti i uređenje bujica u Senju, koji daje veliki prinos i stimulans pošumljavanju degradiranih šumskih terena. Prema K1 e p c u (1998) to je Nadzorništvo osnovano iz utrška posječenih starih hrastovih šuma Krajiške investicijske zaklade. Iz istih sredstava osnovana su i dva rasadnika za proizvodnju šumskih sadnica za pošumljavanje, i to jedan u Sv. Mihovilu (1880) na površini od 16 ha, a drugi u Kestenu (1886) s površinom od 0,9 ha. Sadnicama iz tih rasadnika pošumljavalo se na području djelovanja Nadzorništva - Inspektorata, ali i na području kontinentalne Hrvatske. To je vrijeme značajnih pošumljavanja u Hrvatskoj i to na području Istre, Dalmacije i unutrašnjosti Hrvatske, gdje se posebno po uspješnosti ističe šuma Čikat na Lošinju, šuma u neposrednoj blizini Biograda, šume Đurđevačkih pijesaka i dr. Šumarski list SUPLEMENT (2003). 111-122 U toj svekolikoj šumarskoj aktivnosti na području Hrvatske, uz brojne zakonske propise, naputke, odredbe, hrvatsko šumarstvo se još više razvija. Istovremeno se javljaju naši, u ono vrijeme najpoznatiji šumarski stručnjaci, koji su šumarske škole završili u Mariabrunnu u Austriji. To su J. Ettinger, A. Tomić, F. Šporer, J. Kolar, M. Vrbanić, D. Kos i drugi. Neki od njih već u razdoblju od 1820. do 1825. završavaju navedenu šumarsku akademiju. Sve je više mladih hrvatskih šumarskih stručnjaka koji ambiciozno rade na organiziranju šumarstva, obrazovnih institucija i takve šumarske politike koja će biti zaštićena i neovisna od utjecaja šumarskih stručnjaka iz Mađarske, Češke, Austrije i drugih zemalja. Želja im je afirmacija i uporaba hrvatskog jezika u stručnom komuniciranju. Iz tih razloga Ante Tomić 1843. piše i objavljuje Tomićevu racionalnu metodu uređivanja šumskog gospodarstva, prvu stručnu šumarsku raspravu na hrvatskom jeziku, što ima vrlo zapaženo nacionalno i kulturno značenje. Rezultati takvih aktivnosti pridonose osnivanju Gospodarskoga društva 3. veljače 1841. i u okviru njega šumarske sekcije. To je drugo društvo po starosti u Europi, odmah iza onoga osnovanog 1839. godine u Baden-Wunterbergu. Istovremeno se pokreću i stručni časopisi "List mesečni" 1842., "Gospodarske novine" 1853. i "Gospodarski list" 1856. Šumarski stručnjaci se 1846. izdvajaju iz Gospodarskog društva i osnivaju Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo. Na prvoj osnivačkoj skupštini u Prečecu kraj Zagreba, raspravljaju o aktualnoj stručnoj temi: Kako obnoviti stare hrastike. Sva aktivnost tog društva usmjerena je na otvaranje šumarskog učilišta, gdje bi domaći ljudi stekli šumarsko obrazovanje te smanjili priliv stranih stručnjaka u šumarstvo Hrvatske. Ta im se želja ispunila osnivanjem i otvaranjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860. Ovo je samo dio aktivnosti šumarskih intelektualnih snaga, stoje prethodilo osnivanju modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine, a 1898. i Šumarske akademije pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Mati ć 1998). Šumarska akademija osnovana je na temelju članka 6. Zakona o šumama od 22. siječnja 1894., gdje se kaže da se u šumsko-tehničkoj službi traži akademsko obrazovanje, tj. "apsolviranje visoke škole za šumarstvo ". Šumarska akademija dala je veliki doprinos razvoju šumarske znanstvene i stručne misli na našima prostorima. Ona je bila i preteča svih tehničkih fakulteta u nas, jer su se na njoj predavali mnogi tehnički predmeti, matematički i grafički predmeti i dr. (Matić 1995). Mnogi profesori sa Šumarske akademije prelaze na Tehničku akademiju, kojaje 1918. osnovana u Zagrebu. |